Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Kristofoi Anɔkwa Jamɔ Kome—Eji Nɔ ni Yɔɔ Diɛŋtsɛ

Kristofoi Anɔkwa Jamɔ Kome—Eji Nɔ ni Yɔɔ Diɛŋtsɛ

Kristofoi Anɔkwa Jamɔ Kome—Eji Nɔ ni Yɔɔ Diɛŋtsɛ

YESU KRISTO to jamɔ, loo asafo kome pɛ shishi. Nakai asafo lɛ ji mumɔŋ kuu ko, mumɔŋ weku. Nɔ ni wɔtsɔɔ lɛ ji akɛ, amɛji mɛi ni Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ehala amɛ ni abua amɛnaa afee amɛ ekome—mɛi fɛɛ ni Nyɔŋmɔ kpɛlɛɔ amɛnɔ akɛ ‘ebii’ lɛ.—Romabii 8:16, 17; Galatabii 3:26.

Yesu tsɔɔ akɛ, gbɛ kome pɛ nɔ Nyɔŋmɔ tsɔɔ ni ekɛkudɔɔ gbɔmɛi kɛbaa anɔkwale lɛ kɛ wala he. Kɛha nakai anɔkwale ni he hiaa waa lɛ he mfonirifeemɔ lɛ, Yesu kɛ gbɛ ni kɛ mɔ yaa naanɔ wala mli lɛ to gbɛjegbɛ ko he. Ekɛɛ akɛ: “Nyɛbotea agbó fintɔŋŋ lɛ mli! Ejaakɛ agbó ni lɛɛ kɛ gbɛ tɛtɛrɛɛ ji nɔ ni kɛ mɔ yaa hiɛkpatamɔ mli lɛ, ni mɛi ní boteɔ mli lɛ fá pii. Shi agbó fintɔŋŋ kɛ gbɛ ni etsa ji nɔ ni kɛ mɔ yaa wala mli lɛ, ni mɛi fioo ji mɛi ni naa no.”—Mateo 7:13, 14; Yohane 14:6; Bɔfoi lɛ Asaji 4:11, 12.

Asafo ni Efee Ekome

The New Dictionary of Theology lɛ kɛɔ akɛ, esaaa akɛ wɔsusuɔ akɛ nakai klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli asafo lɛ ji “jeŋ muu fɛɛ asafo ni ato he gbɛjianɔ taakɛ wɔtsɔɔ ŋmɛnɛ kɛji wɔmiiwie katolik sɔlemɔ lɛ he lɛ.” Mɛni hewɔ jeee nakai? Wolo lɛ kɛɛ akɛ: “Yiŋtoo lɛ kɛkɛ ji akɛ, jeŋ muu fɛɛ asafo ni ato he gbɛjianɔ ni tamɔ nakai bɛ.”

Mɔ ko mɔ ko bɛ ni baanyɛ aje anɔkwale ni eji akɛ, nɔ ko nɔ ko bɛ ni je amɛhe ni kã klɛŋklɛŋ Kristofoi asafo lɛ kɛ jamɔi ni aje gbɛ ato amɛhe gbɛjianɔ yɛ gbɛ ni nɔ kwɔ waa nɔ ni wɔnaa ŋmɛnɛ lɛ teŋ lɛ he ŋwane yɛ gbɛ ni ja nɔ. Shi ato he gbɛjianɔ. Asafoi aŋkroaŋkroi lɛ tseee amɛhe kɛjɛɛɛ ekrokomɛi ahe kɛfeee nɔ ko. Amɛ fɛɛ amɛyɔse hegbɛ ni nɔyeli kuu ko ni yɔɔ Yerusalem lɛ yɔɔ lɛ. Nakai kuu—ni mɛi ni yɔɔ mli ji bɔfoi lɛ kɛ Yerusalem asafo lɛ mli onukpai lɛ—ye amɛbua ni akɛbaa ekomefeemɔ ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ yi taakɛ Kristo “gbɔmɔtso kome” lɛ ji lɛ.—Efesobii 4:4, 11-16; Bɔfoi lɛ Asaji 15:22-31; 16:4, 5.

Mɛni ba nakai anɔkwa asafo kome lɛ nɔ? Ani ebatsɔ Katolik Sɔlemɔ kpeteŋkpele lɛ? Ani ebatsɔ Protestant jamɔ gbɛjianɔtoo ni mli egbala ewo jamɔŋ kui srɔtoi amli ni wɔnaa ŋmɛnɛ lɛ? Aloo nɔ kroko ba?

“Ŋmaa” kɛ “Jwɛi”

Bɔni afee ni wɔna hetooi lɛ, nyɛhaa wɔsusua nɔ ni Yesu Kristo diɛŋtsɛ wie akɛ ebaaba lɛ he jogbaŋŋ wɔkwɛa. Ekolɛ onaa baakpɛ ohe akɛ ooole akɛ Yesu kpa gbɛ akɛ esafo lɛ baalaaje kɛjɛ yinɔsane mli, ni akɛ ebaaŋmɛ gbɛ ni shihilɛ ni yɔɔ mɔbɔ nɛɛ aya nɔ afii ohai abɔ.

Beni ekɛ esafo lɛ toɔ “ŋwɛi maŋtsɛyeli lɛ” he lɛ, ekɛɛ akɛ: “Ŋwɛi maŋtsɛyeli lɛ tamɔ nuu ko ní dũɔ dũmɔ nii kpakpai yɛ ebɔɔ mli. Shi beni mɛi wɔ lɛ, ehenyɛlɔ ko ba ebadũ jwɛi efutu ŋmãa lɛ, ni eyiŋ etee. Shi beni ekwɛ̃ ní ewo yibii lɛ, kɛkɛ ni jwɛi lɛ hu pue. Shi shiatsɛ lɛ tsuji lɛ ba eŋɔɔ babi lɛ akɛ: Nuŋtsɔ, ani jeee dũmɔ nii kpakpai odũ yɛ obɔɔ lɛ mli lɛ? nɛgbɛ ekɛ jwɛi nɛɛ jɛ mɔ? Shi ekɛɛ amɛ akɛ: Henyɛlɔ ko bafee enɛ nɛɛ. Ni etsuji lɛ kɛɛ lɛ akɛ: Belɛ oosumɔ akɛ wɔya ní wɔyafamɔ lo? Shi ekɛɛ: Dabi, ekolɛ aleee nɔ̃ jwɛi lɛ faamɔ mli lɛ, nyɛaafamɔ ŋmãa lɛ hu nyɛfutuŋ. Nyɛhaa enyɔ lɛ fɛɛ akwɛ̃a kɛyashia ŋmãakpamɔ be lɛ, ni ŋmãakpamɔ be lɛ makɛɛ kpalɔi lɛ akɛ: Nyɛbuaa jwɛi lɛ anaa tsutsu, ní nyɛfimɔa amɛ keikei, koni ashã; shi ŋmãa lɛ nyɛbuaa naa nyɛyawoa miboŋo lɛ mli.”—Mateo 13:24-30.

Yesu tsɔɔ mli akɛ lɛ ji “nidulɔ lɛ.” “Dumɔ nii kpakpai” lɛ feɔ ekaselɔi anɔkwafoi lɛ ahe mfoniri. ‘Ehenyɛlɔ’ lɛ ji Satan Abonsam. “Jwɛi lɛ” ji amale Kristofoi ni babote klɛŋklɛŋ Kristofoi asafo lɛ mli fiofio lɛ. Ekɛɛ akɛ ebaaha “ŋmaa lɛ” kɛ “jwɛi lɛ” fɛɛ akwɛ̃ shikome kɛyashi “ŋmaakpamɔ be,” ni baaba yɛ “je nɛŋ naagbee lɛ” mli lɛ. (Mateo 13:37-43) Mɛni enɛɛmɛi fɛɛ tsɔɔ?

Kristofoi Asafo lɛ Fite

Yɛ bɔfoi lɛ agbele sɛɛ etsɛɛɛ nɔŋŋ lɛ, hemɔkɛyeli kwamɔ tsɔɔlɔi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ bɔi asafo lɛ kudɔmɔ. Amɛwie ‘nibii ni ejaaa ni amɛkɛkpala kaselɔi lɛ amɛshwie amɛsɛɛ.’ (Bɔfoi lɛ Asaji 20:29, 30) Nɔ ni jɛ mli ba ji akɛ, Kristofoi babaoo ‘kwa hemɔkɛyeli lɛ.’ “Amɛkpale amɛyabo adesãi moŋ atoi.”—1 Timoteo 4:1-3; 2 Timoteo 4:3, 4.

The New Dictionary of Theology lɛ kɛɔ akɛ, dani afii 400 Ŋ.B. lɛ aaashɛ lɛ, no mli lɛ “Katolik Kristojamɔ ji . . . Roma Maŋtsɛyeli lɛ mli jamɔ ni fe fɛɛ.” “Sɔlemɔi kɛ maŋ gbɛjianɔtoi ni akɛfutu”—Jamɔ kɛ Maŋ ni afee lɛ ekome ni te shi ewo klɛŋklɛŋ Kristofoi lɛ ahemɔkɛyelii yɛ gbɛ ni naa wa waa nɔ lɛ yɛ. (Yohane 17:16; Yakobo 4:4) Nakai wolo lɛ nɔŋŋ kɛɔ akɛ, beni be shwieɔ mli lɛ, atsake bɔ ni ato sɔlemɔ lɛ he gbɛjianɔ aha lɛ, kɛ eshishijee hemɔkɛyelii lɛ babaoo diɛŋtsɛ “yɛ nibii pii ni asumɔɔ ni ale, kɛ K[paŋmɔ] M[omo] lɛ ni akɛfutu Plato tsɔɔmɔi ni esaaa kwraa lɛ mli lɛ hewɔ.” Taakɛ Yesu Kristo gba efɔ shi lɛ, anyɛɛɛ ana enɔkwa kaselɔi lɛ dɔŋŋ be mli ni amale Kristofoi lɛ yaa nɔ amɛshwereɔ lɛ.

Yesu toibolɔi lɛ le bɔ ni ewa waa akɛ aaatsɔɔ srɔtofeemɔ ni kã ŋmaa kpakpa kɛ jwɛi teŋ, taakɛ eji yɛ darnel jwɛi ni ebɔɔ yɔɔ mli, ni yɛ ekwɛ̃ɛ be mli lɛ esu tamɔ ŋmaa pɛpɛɛpɛ lɛ gbɛfaŋ lɛ. No hewɔ lɛ, Yesu miifee he mfoniri akɛ, ebaafee nɔ ni wa akɛ aaatsɔɔ srɔtofeemɔ ni kã anɔkwa Kristofoi kɛ amale Kristofoi srɔtoi lɛ ateŋ kɛyashi be ko. Enɛ etsɔɔɔ akɛ Kristofoi asafo lɛ je shihilɛ mli kwraa, ejaakɛ Yesu wo shi akɛ ebaaya nɔ ebu emumɔŋ nyɛmimɛi lɛ ahe “daa kɛyashi jeŋ naagbee lɛ.” (Mateo 28:20) Yesu kɛɛ akɛ, ŋmaa lɛ baaya nɔ ekwɛ̃. Fɛɛ sɛɛ lɛ, ŋwanejee ko bɛ he akɛ yɛ yinɔi fɛɛ ni eho lɛ amli lɛ, anɔkwa Kristofoi—ákɛ aŋkroaŋkroi loo ákɛ mɛi ni yɔɔ kui amli—ebɔ mɔdɛŋ waa ni amɛkpɛtɛ Kristo tsɔɔmɔi lɛ ahe. Shi amɛjeee gbɛjianɔtoo ko ni ayɔseɔ faŋŋ, loo kuu ko ni anaa dɔŋŋ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, amɛtamɔɔɔ hemɔkɛyeli kwalɔi ajamɔ gbɛjianɔtoo ni anaa faŋŋ, ní nɔ̃ pɛ ni ekɛba Yesu Kristo gbɛi lɛ nɔ yɛ yinɔsane fɛɛ mli ji hiɛshishwiemɔ kɛ bulɛ ni ebɛ lɛ.—2 Petro 2:1, 2.

‘Ajie Esha Gbɔmɔ lɛ Kpo’

Bɔfo Paulo gba nɔ kroko hu ni baakadi nɛkɛ apasa jamɔ gbɛjianɔtoo nɛɛ efɔ̃ shi. Eŋma akɛ: “Nyɛkahaa mɔ ko miishishiua nyɛ yɛ gbɛ ko gbɛ ko nɔ; ejaakɛ ja Nyɔŋmɔ jamɔ kwamɔ lɛ eba fɛɛ dã, ni ajie esha gbɔmɔ lɛ . . . kpo.” (2 Tesalonikabii 2:2-4) Yɛ anɔkwale mli lɛ, nɛkɛ “esha gbɔmɔ” nɛɛ ji osɔfoi akuu ni wó amɛhe nɔ kɛtee nɔyeli gbɛhe mli yɛ “Kristofoi” asafo lɛ nɔ lɛ. *

Hemɔkɛyeli kwamɔ lɛ je shishi yɛ bɔfo Paulo gbii lɛ amli. Ebɔi hiɛyaa oyayaayai yɛ bɔfoi lɛ agbele sɛɛ be mli ni hewalɛ ni bɔfoi lɛ anaatsii náa yɛ amɛnɔ lɛ sɛɛ fo lɛ. Paulo kɛɛ akɛ, nɔ ni baakadi enɛ lɛ ji “Satan nitsumɔ ní mli wa yɛ amale hewalɛ kɛ okadii kɛ naakpɛɛ nii fɛɛ mli, kɛ nii ni ejaaa gbɛ fɛɛ ni akɛshishiuɔ mɛi.” (2 Tesalonika 2:6-12) Kwɛ bɔ ni enɛ tsɔɔ jamɔ mli hiɛnyiɛlɔi babaoo anifeemɔi yɛ yinɔi fɛɛ ni eho lɛ amli lɛ mli fitsofitso ehaa!

Bɔni afee ni Katolik hiɛnyiɛlɔi lɛ afi amɛwiemɔ akɛ Roma Katolik Jamɔ lɛ ji anɔkwa jamɔ kome ni yɔɔ lɛ sɛɛ lɛ, amɛkɛɔ akɛ amɛ osɔfonukpai lɛ “kɛ klɛŋklɛŋ bɔfoi lɛ yɛ tsakpaa ko ni kɛ naanɔ wala baa, kɛtsɔ najiaŋyeli tɔkpaa ni yaa nɔ kɛyashiɔ Kristo Jamɔ shishijee be lɛ mli ni amɛyɔɔ lɛ nɔ.” Yɛ anɔkwale mli lɛ, wiemɔ akɛ amɛji bɔfoi lɛ anajiaŋyelɔi lɛ damɔɔɔ yinɔsane loo Ŋmalɛ mli shishitoo nɔ̃ ko nɔ. Odaseyeli ni ja ko kwraa bɛ ni tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ kudɔ jamɔ gbɛjianɔtoo ni je shishi yɛ Yesu bɔfoi lɛ agbele sɛɛ be ko mli.—Romabii 8:9; Galatabii 5:19-21.

Ni jamɔi krokomɛi ni jie amɛhe kpo oyayaayai yɛ nɔ ni akɛɛ atsɛɔ lɛ akɛ Jamɔ Saamɔ be lɛ sɛɛ lɛ hu? Ani amɛku sɛɛ kɛtee klɛŋklɛŋ Kristofoi asafo lɛ jamɔ gbɛ̀i lɛ amli ekoŋŋ? Ani amɛtswa hetsemɔ ni shishijee Kristofoi asafo lɛ hi mli lɛ amɛma shi ekoŋŋ? Eji anɔkwale akɛ yɛ Jamɔ Saamɔ be lɛ sɛɛ lɛ, mɛi foji lɛ ateŋ mɛi babaoo ná Biblia lɛ yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛwiemɔi amli. Kɛlɛ, yinɔsane tsɔɔ akɛ, nɛkɛ sɔlemɔi nɛɛ tee nɔ amɛtsɔɔ tsɔɔmɔi ni ejaaa. *Mateo 15:7-9.

Kɛlɛ, kadimɔ enɛ. Yesu Kristo gba efɔ shi akɛ, bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, abaatswa enɔkwa asafo lɛ ama shi ekoŋŋ yɛ nɔ ni etsɛ́ lɛ akɛ je nɛŋ naagbee be lɛ mli. (Mateo 13:30, 39) Biblia mli gbalɛi ni eba mli lɛ tsɔɔ akɛ amrɔ nɛɛ wɔyɛ nakai be lɛ mli. (Mateo 24:3-35) Akɛni enɛ ji anɔkwale hewɔ lɛ, ehe miiha ni wɔ fɛɛ wɔbi wɔhe akɛ, ‘Nɛgbɛ nakai anɔkwa jamɔ kome lɛ yɔɔ?’ Esa akɛ efee nɔ ni abaanyɛ ayɔse lɛ yɛ faŋŋ mli.

Ekolɛ onuɔ he akɛ ona nakai jamɔ, loo asafo lɛ momo. Ehe miihia ni okwɛ jogbaŋŋ akɛ no ni lo. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ taakɛ eji yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ, nakai nɔŋŋ anɔkwa jamɔ kome pɛ baanyɛ ahi shi. Ani ohe be ni okɛkwɛ jogbaŋŋ akɛ ojamɔ nifeemɔi lɛ kɛ gbɛ ni klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli Kristofoi asafo lɛ je amɛfɔ shi lɛ kpãa gbee pɛpɛɛpɛ, ni akɛ ekɛ anɔkwayeli kpɛtɛɔ Yesu Kristo tsɔɔmɔi lɛ ahe? Mɛni hewɔ opɛiii enɛ mli bianɛ? Yehowa Odasefoi baaná he miishɛɛ akɛ amɛaaye amɛbua bo koni ofee nakai.—Bɔfoi lɛ Asaji 17:11.

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 17 Abaanyɛ ana mlitsɔɔmɔ lolo ni kɔɔ nɔ ni “esha gbɔmɔ” lɛ ji lɛ he yɛ February 1, afi 1990 Watchtower baafa 10-14 lɛ mli.

^ kk. 20 Kwɛmɔ saneyitso ni ji “Jamɔ Saamɔ Lɛ—Nitaomɔ lɛ Tsɔ Gbɛ Kroko Nɔ” yɛ Nyɔŋmɔ Sɛɛ Gbɛ ni Adesai Taoɔ wolo lɛ, baafa 306-328, ni Yehowa Odasefoi fee lɛ mli.

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 5]

Mɛni ji nɔ ni Yesu abɛbua ni kɔɔ ŋmaa kɛ jwɛi lɛ he lɛ tsɔɔ wɔ yɛ anɔkwa asafo lɛ he?

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 7]

Ani ojamɔ lɛ jieɔ gbɛ ni klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli Kristofoi lɛ je amɛfɔ shi yɛ shiɛmɔ kɛ nikasemɔ he lɛ kpo?