Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Sanebimɔi Babaoo—Hetooi Fioo ni Haa Mɔ Tsui Nyɔɔ Emli

Sanebimɔi Babaoo—Hetooi Fioo ni Haa Mɔ Tsui Nyɔɔ Emli

Sanebimɔi Babaoo—Hetooi Fioo ni Haa Mɔ Tsui Nyɔɔ Emli

YƐ HETSELƆI Fɛɛ Agbi lɛ nɔ, yɛ November 1, afi 1755 lɛ leebi mli lɛ, shikpɔŋhosomɔ ko ni naa wa ba Lisbon maŋtiase lɛ nɔ be mli ni maŋbii lɛ ateŋ mɛi babaoo etee sɔlemɔ. Tsũi akpei abɔ kumɔ eshwie shi, ni gbɔmɛi akpei nyɔŋmai abɔ ahiɛ kpata.

Yɛ nakai oshara lɛ sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, French woloŋmalɔ Voltaire ŋma ewolo ni ji Poème sur le désastre de Lisbonne (Lisbon Oshara lɛ He Lalafoo Wiemɔi), ni yɛ mli lɛ, ekpoo susumɔ ni ahiɛ akɛ oshara lɛ ji gbɔmɛi lɛ ahe eshai lɛ ahe nyɔmɔwoo ni jɛ Nyɔŋmɔ lɛ. Beni Voltaire jajeɔ kɛ nɔmimaa akɛ amanehulu nifeemɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ ji nɔ ni adesai ajwɛŋmɔ shɛɛɛ he loo nɔ ni amɛnyɛŋ amɛtsɔɔ shishi lɛ, ekɛɛ akɛ:

Adebɔɔ nyɛɛɛ awie, wɔbiɔ lɛ saji efolo;

Nyɔŋmɔ ko ni kɛ adesai aweku lɛ wieɔ lɛ he miihia wɔ.

Yɛ anɔkwale mli lɛ, Voltaire jeee mɔ klɛŋklɛŋ ni etée sanebimɔi ashi yɛ Nyɔŋmɔ he. Yɛ adesai ayinɔsane be fɛɛ mli lɛ, osharai kɛ amanehului etée sanebimɔi ashi yɛ mɛi ajwɛŋmɔ mli. Yɛ afii akpei abɔ ni eho lɛ mli lɛ, blematsɛ Hiob, ni etsɛko tsɔ ni ebii fɛɛ je mli, ni hela ko ni yɔɔ gbeyei emɔ lɛ lɛ bi akɛ: “Mɛɛba [Nyɔŋmɔ] aŋɔ la aha mɔ ni ehao lɛ, ni ahaa mɔ ni werɛ eho ehe lɛ hu yi náa wala?” (Hiob 3:20) Ŋmɛnɛ, mɛi babaoo ahiɛ feɔ amɛ yaa yɛ bɔ ni etamɔ nɔ ni Nyɔŋmɔ ko ni mli hi ni yɔɔ suɔmɔ lɛ nyɛɔ ekwɛɔ nɔnaa kɛ jalɛ sane ni ayeee ni efa babaoo lɛ ni etsuuu he nɔ ko lɛ.

Yɛ hɔmɔ, ta, hela, kɛ gbele ni mɛi babaoo kɛkpeɔ lɛ hewɔ lɛ, amɛkpooɔ susumɔ ni ahiɛ akɛ Bɔlɔ ko yɛ ni susuɔ adesai ahe lɛ kwraa. Jeŋ nilelɔ ko ni heɔ eyeɔ akɛ Nyɔŋmɔ bɛ lɛ ŋma akɛ: “Nɔ ko nɔ ko bɛ ni haŋ ashwa Nyɔŋmɔ yɛ gbekɛ ni eŋmɛɔ gbɛ ni epiŋɔ lɛ hewɔ, . . . yɛ anɔkwale mli lɛ, ja ebɛ shihilɛ mli.” Osharai ni naa wawai, tamɔ Hiɛkpatamɔ Kpele ni ba yɛ Jeŋ Ta II lɛ mli lɛ haa amuɔ sane naa nakai nɔŋŋ. Kadimɔ wiemɔ nɛɛ ni je kpo yɛ adafitswaa wolo ko ni Yudanyo woloŋmalɔ ko ŋma lɛ mli lɛ ni ji akɛ: “Kɛbashi amrɔ nɛɛ, niiamlitsɔɔmɔ kuku fe fɛɛ ni abaanyɛ akɛtsɔɔ amanehulu ni ba yɛ Auschwitz lɛ mli ji akɛ, Nyɔŋmɔ ko bɛ ni kɛ ehe baawo adesai asaji amli.” Taakɛ niiamlitaomɔ ko ni afee yɛ afi 1997 yɛ France, ni ji maŋ ko ni Katolikbii fa yɛ mli lɛ tsɔɔ mli lɛ, mɛi 100 mlijaa 40 ji mɛi ni jeɔ ŋwane akɛ Nyɔŋmɔ bɛ yɛ seshi shishibulemɔ, tamɔ nɔ ni tee nɔ yɛ Rwanda yɛ afi 1994 lɛ mli lɛ nɛkɛ lɛ hewɔ.

Ani Eji Hemɔkɛyeli He Gbɛtsii Nii?

Mɛni hewɔ Nyɔŋmɔ kɛ ehe wooo saji amli koni ekɛtsĩ nibii fɔji ni baa lɛ anaa? Katolik yinɔsaneŋmalɔ ko taa saji anaa akɛ, nɛkɛ sanebimɔ nɛɛ ji “hemɔkɛyeli he gbɛtsii nii ko ni hiɛdɔɔ yɔɔ he” kɛha mɛi babaoo. Ebi akɛ: “Yɛ anɔkwale mli lɛ, ani abaanyɛ ahe Nyɔŋmɔ ko ni nyɛɛɛ afee nɔ ko nɔ ko beni ekwɛɔ ni mɛi akpekpei abɔ gboiɔ ni agbeɔ mɛi babaoo yɛ maŋ nɔ ni amɛjɛ lɛ hewɔ, ni efeee nɔ ko ni ekɛaatsĩ naa lɛ aye?”

Sane ko ni je kpo yɛ Katolik adafitswaa wolo La Croix lɛ mli lɛ wie wiemɔ ni tamɔ nakai nɔŋŋ akɛ: “Kɛ́ eji amanehului ni ba be ko, shihilɛi ni ejɛ nɔyaa ni aná yɛ tsɔnei ahe nilee mli kɛba, adebɔɔ naa osharai, awuiyelii ni ato he gbɛjianɔ jio, aloo suɔlɔ ko gbele jio lɛ, yɛ shihilɛ lɛ eko fɛɛ eko mli lɛ, mɛi ni gbeyei emɔmɔ amɛ lɛ holeɔ amɛyitsei anɔ amɛkwɛɔ ŋwɛi. Nɛgbɛ Nyɔŋmɔ yɔɔ? Amɛmiitao koni aha amɛ hetoo. Ani jeee lɛ ji Mɔ Wulu ni Fe Fɛɛ ni Nɔ ko Jeee Ehe Sane Lɛ, Mɔ ni Susuuu Mɔ He ni Nɔ Kwɔ Fe Fɛɛ Lɛ?”

Paapa John-Paul II lɛ susu sanebimɔi nɛɛ ekomɛi ahe yɛ Salvifici Doloris ni ji apostolik wolo ni eŋma yɛ afi 1984 lɛ mli. Eŋma akɛ: “Eyɛ mli akɛ yɛ mfonirifeemɔ gbɛ nɔ lɛ, shihilɛ mli ni je lɛ yɔɔ lɛ haa adesai naa akɛ Nyɔŋmɔ yɛ, ni amɛnaa enilee, ehewalɛ kɛ egbojee lɛ moŋ, shi etamɔ nɔ ni yɛ bei komɛi amli lɛ, efɔŋfeemɔ kɛ nɔnaa hàa nɛkɛ sui nɛɛ anɔ kwraa, titri lɛ, beni daa gbi shihilɛ mli nɔnaai ni esaaa kɛ tɔmɔi babaoo ni akɛ toigbalamɔ ni sa tsuuu he nii lɛ yaa nɔ lɛ.”

Ani Nyɔŋmɔ ko ni yɔɔ suɔmɔ fe mɔ fɛɛ mɔ ni eyɔɔ hewalɛ fe fɛɛ, taakɛ ejeɔ kpo yɛ Biblia lɛ mli lɛ, kɛ adesai anɔnaa ni efa lɛ kpãa gbee? Ani ekɛ ehe woɔ saji amli koni ekɛtsĩ osharai ni baa aŋkroaŋkroi aloo mɛi babaoo anɔ lɛ naa? Ani efeɔ nɔ ko kwraa ehaa wɔ ŋmɛnɛ? Kɛ́ wɔɔtsɛ́ Voltaire wiemɔ lɛ yisɛɛ lɛ, ani “Nyɔŋmɔ ko yɛ ni kɛ adesai aweku lɛ wieɔ” ni baaha sanebimɔi nɛɛ ahetoo? Ofainɛ kanemɔ sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ kɛha hetoo.

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 3]

Lisbon hiɛkpatamɔ yɛ afi 1755 lɛ tsirɛ Voltaire ni ejaje akɛ adesai nyɛŋ anu nifeemɔi ni tamɔ nakai lɛ ashishi

[He ni Sane lɛ Jɛ]

Voltaire: Kɛjɛ wolo ni ji Great Men and Famous Women lɛ mli; Lisbon: J.P. Le Bas, Praça da Patriarcal depois do terramoto de 1755. Foto: Museu da Cidade/Lisboa

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 4]

Mɛi babaoo jeɔ ŋwane akɛ Nyɔŋmɔ bɛ yɛ efɔŋ ni naa wa ni jɛɔ seshi shishibulemɔ mli kɛbaa lɛ hewɔ, tamɔ nɔ ni ba yɛ Rwanda lɛ nɛkɛ

[He ni Sane lɛ Jɛ]

AFP PHOTO

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 2 lɛ Jɛ]

WOLO LƐ SƐƐGBƐ, gbekɛbii: USHMM, courtesy of Main Commission for the Prosecution of the Crimes against the Polish Nation