Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Bɔ ni Awuɔ Ta Ahaa lɛ Etsake

Bɔ ni Awuɔ Ta Ahaa lɛ Etsake

Bɔ ni Awuɔ Ta Ahaa lɛ Etsake

YIWALƐ nifeemɔi etee nɔ yɛ tawuu mli be fɛɛ be. Tawuu ekpata asraafoi awala hiɛ ni ekɛ piŋmɔ eba maŋbii anɔ be fɛɛ be. Shi yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli lɛ, bɔ ni awuɔ ta ahaa lɛ etsake. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

Tai ní awuɔ ŋmɛnɛ lɛ titri ji maŋ tai—ni ji tai yɛ maŋbii akui ni teɔ shi woɔ amɛhe yɛ maŋ kome too lɛ nɔŋŋ mli. Ni bei pii lɛ maŋ tai asɛɛ tsɛɔ, amɛhaa maŋbii lɛ piŋɔ yɛ jwɛŋmɔŋ, ni amɛkpataa maji ahiɛ butuu fe tai ni maji kɛ amɛhe wuɔ. Spain yinɔsaneŋmalɔ Julián Casanova kɛɛ akɛ: “Maŋ tai ji yiwalɛ kɛ tawuu mli nifeemɔi ni shwieɔ la shi ni haa mɛi akpei abɔ gboiɔ, ni ehaa atutuaa yei kɛ bɔlɛnamɔ, ni ehaa mɛi yabaa abo ni jeee amɛsuɔmɔnaa, ni yɛ gbɛ ni efɔɔɔ kaa kwraa nɔ lɛ amɛkɛ seshi shishibulemɔ baa.” Yɛ anɔkwale mli lɛ, kɛ́ gbɔmɛi akuu kome fee yiwalɛ nii eshi kuu kroko lɛ, henumɔŋ pilamɔi lɛ atsamɔ sɛɛ baanyɛ atsɛ waa.

Kɛ akɛaato he lɛ, kɛjɛ beni maji ateŋ Béi ni Tawuu Bɛ Mli lɛ ba naagbee nɛɛ lɛ, maji ateŋ tai fioo ko pɛ awu. Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI) lɛ bɔ amaniɛ akɛ: “Tai wuji fɛɛ ni awu kɛjɛ afi 1990-2000 ni aŋmala amɛhe saji ashwie shi lɛ ji maŋ tai ja amɛteŋ etɛ pɛ.”

Eji anɔkwale akɛ maŋ tai baanyɛ afee nɔ ni he bɛ gbeyei tsɔ, ni ekolɛ majimaji ateŋ adafitswalɔi ebɔŋ he amaniɛ moŋ, shi piŋmɔ kɛ hiɛkpatamɔ ni tai ni tamɔ nɛkɛ kɛbaa lɛ fiteɔ nii kɛ̃. Gbɔmɛi akpekpei abɔ egboi yɛ maŋ tai amli. Yɛ anɔkwale mli lɛ, yɛ afii 20 ni eho lɛ amli lɛ, gbɔmɛi ni miihe ashɛ akpekpei enumɔ gboi yɛ maji etɛ pɛ ni awuɔ ta yɛ mli lɛ amli—Afghanistan, Democratic Republic of Congo, kɛ Sudan. Yɛ Balkan maji lɛ amli lɛ, wekui ateŋ nɔmɔ ni yɔɔ gbeyei gbe gbɔmɛi aaashɛ 250,000 ni ta ni kã kuu ni wuɔ shiɔ nɔyeli lɛ yɛ Colombia ni etee nɔ be kpalaŋŋ lɛ egbe gbɔmɛi 100,000.

Bɔ ni maŋ tai yeɔ awui ehaa lɛ jeɔ kpo faŋŋ diɛŋtsɛ yɛ bɔ ni esaa gbekɛbii ahe ehaa lɛ mli. Taakɛ United Nations High Commissioner for Refugees (Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ Najiaŋdamɔlɔ Nukpa Kɛha Abobalɔi) lɛ tsɔɔ mli lɛ, gbekɛbii fe akpekpei enyɔ gboi yɛ maŋ tai amli yɛ nyɛsɛɛ afii nyɔŋma lɛ mli. Mɛi akpekpei ekpaa krokomɛi pila. Átsɔse gbekɛbii babaoo akɛ asraafoi. Gbekɛ ko ni ji asraafonyo lɛ kɛɛ akɛ: “Amɛtsɔse mi. Amɛkɛ tu wo midɛŋ. Mikɛ tsofai fɔji tsu nii. Migbe maŋbii. Migbe maŋbii babaoo. Eji tawuu kɛkɛ . . . Mibo famɔi atoi kɛkɛ. Mile akɛ eji efɔŋ. Ejeee mishwelɛ.”

Gbekɛbii babaoo ni yɔɔ maji ni maŋ ta ebatsɔ shihilɛ lɛ fã lɛ miidara ní amɛleee nɔ ni ji toiŋjɔlɛ kwraa. Amɛyɛ jeŋ ko ni akpata nikasemɔhei ahiɛ, ni akɛ tutswaa yeɔ sanegbaa ni akɛsusuɔ nii ahe lɛ najiaŋ. Dunja ni eye afii 14 lɛ wie akɛ: “Agbe gbɔmɛi babaoo diɛŋtsɛ . . . Onuuu loofɔji alalai ahe dɔŋŋ, nɔ ni pɛ ni onuɔ ji gbekɛbii ni miifo amɛnyɛmɛi loo amɛtsɛmɛi, amɛnyɛmimɛi hii loo amɛnyɛmimɛi yei ni egboi lɛ.”

Mɛɛ Nibii Kɛbaa?

Mɛni kanyaa nɛkɛ yiwalɛ maŋ tai nɛɛ? Hetsɛ̃ kɛha maŋ nɔ kɛ wiemɔ kuu mli ni ajɛ, jamɔ mli béi, jalɛ sane ni ayeee, kɛ maŋkwramɔŋ basabasafeemɔ fɛɛ fata nibii titrii ni kɛbaa lɛ ahe. Nɔ kroko hu ni kɛ enɛ baa ji hiɛjoomɔ—hiɛjoomɔ ni anáa yɛ nɔyeli hewalɛ kɛ shika ni ataoɔ aná he. Maŋkwramɔŋ hiɛnyiɛlɔi, ni bei pii lɛ hiɛjoomɔ tsirɛɔ amɛ lɛ woɔ hetsɛ̃ lɛ mli hewalɛ ni ehaa nɔmɔ lɛ mli woɔ wu. Amaniɛbɔɔ ko ni SIPRI lɛ ŋma lɛ tsɔɔ akɛ, “nɔ ni kanyaa” mɛi babaoo ni kɛ amɛhe woɔ tawuu mli “ji sɛɛnamɔi ni amɛ diɛŋtsɛ amɛbaaná lɛ.” Amaniɛbɔɔ lɛ kɛfata he akɛ: “Ajieɔ hiɛjoomɔ kpo yɛ gbɛ̀i srɔtoi babaoo nɔ, kɛjɛ ojarawatɛi ajarayeli yɛ gbɛ ni da nɔ ni asraafoi ahiɛnyiɛlɔi kɛ maŋkwramɔŋ hiɛnyiɛlɔi kɛ amɛhe woɔ mli lɛ nɔ, kɛyashi akrowai amli nibii ni oblahii kɛ oblayei ni hiɛ tui hàa lɛ nɔ.”

Tui ni gbeɔ mɔ shi amɛjara waaa ni yɔɔ ni nine baanyɛ ashɛ nɔ lɛ haa gbɔmɔgbee lɛ yaa hiɛ. Nɔ ni akɛgbeɔ mɛi aaafee 500,000—titri lɛ yei kɛ gbekɛbii—daa afi lɛ ji nɔ ni akɛɛ atsɛɔ amɛ tui bibii lɛ. Yɛ Afrika maŋ ko mli lɛ, wuɔ kome jara baanyɛ ahe AK-47 tu. Mɔbɔ sane ji akɛ, yɛ hei komɛi lɛ tui ayibɔ lɛ miifa tamɔ wuɔi nɛɛ nɔŋŋ. Abuɔ akɔntaa akɛ amrɔ nɛɛ ayɛ tui bibii akpekpei 500 yɛ jeŋ fɛɛ—1 kɛha mɛi 12 fɛɛ mɛi 12 ni yɔɔ shihilɛ mli.

Ani maŋ tai ni naa wa baafee afii ohai 21 lɛ kadimɔ nɔ̃? Ani abaanyɛ akudɔ maŋ tai? Ani yɛ naagbee mli lɛ gbɔmɛi baakpa gbɔmɔgbee lɛ? Sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ baaha sanebimɔi nɛɛ ahetoo.

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 4]

Osharai ni Naa Wa ni Jɛɔ Maŋ Tai Amli Kɛbaa

Yɛ maŋ tai ni akɛ okplɛmii ni naa wa tsuuu nii yɛ mli ni kɛlɛ ehiii kwraa lɛ amli lɛ, mɛi 100 mlijaa 90 ni gboiɔ lɛ ji maŋbii foji shi jeee asraafoi. Graça Machel, ni ji Hewalɛ ni Maŋ Tai Náa yɛ Gbekɛbii Anɔ lɛ He Nilelɔ Kɛha Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ Hiɛnyiɛlɔ Nukpa lɛ wie akɛ: “Eyɛ faŋŋ akɛ yɛ shihilɛi babaoo ni fáa daa nɛɛ amli lɛ gbekɛbii ji mɛi ni atutuaa yɛ maŋ tai amli, shi jeee oshara naa amɛgboiɔ yɛ.”

Kabonaatoo ebatsɔ ŋaa gbɛ ni akɛtsuɔ nii yɛ tawuu mli. Yɛ hei komɛi ni awuɔ ta yɛ lɛ, etamɔ nɔ ni atuatselɔi toɔ kɛ hooo kwraa lɛ gbekɛ yoo fɛɛ gbekɛ yoo ni miida kɛmiitsɔ onukpa ni amɛnaa yɛ akrowai ni amɛtutuaa amɛ lɛ amli lɛ kabonaa. Oti ni ma mɛi ni toɔ kabonaa nɛɛ ahiɛ ji ni amɛkɛgbɛ gbeyeishemɔ amɛshwã loo ni amɛkɛfite weku mli tsakpaai.

Tawuu kɛ hɔmɔ kɛ hela baa. Maŋ ta haa aduɔ nibaanii fioo ni akpaa fioo, ni kɛ́ helatsamɔhei yɛ po lɛ, fioo pɛ tsuɔ nii, ni ehaa mɛi ni ehia amɛ lɛ anine shɛɔ maŋsɛɛ yelikɛbuamɔ fioo pɛ nɔ. Niiamlitaomɔ ko ni afee yɛ Afrika maŋ ta ko he lɛ jie lɛ kpo akɛ hela gbe mɛi 100 mlijaa 20 ni 100 mlijaa 78 gboi yɛ hɔmɔ hewɔ. Mɛi 100 mlijaa 2 pɛ ji mɛi ni ta lɛ gbe tɛ̃ɛ.

Kɛ aja mli lɛ, yɛ minitii 22 fɛɛ minitii 22 mli lɛ, mɔ ko náa okplɛm bibioo ni afũ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ ni egboɔ loo enine loo enane foɔ. Okplɛmii bibii ni afũ aaafee akpekpei 60 kɛmiishɛ akpekpei 70 egbɛ eshwã maji ni fa fe 60 amli.

Gbɔmɛi joɔ foi kɛshĩɔ amɛshiai ni jeee amɛsuɔmɔnaa. Amrɔ nɛɛ ayɛ abobalɔi kɛ mɛi ni shihilɛ enyɛ amɛnɔ ni amɛshi amɛmaŋ lɛ akpekpei 50 yɛ jeŋ fɛɛ—amɛteŋ mɛi fã ji gbekɛbii.

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 2 lɛ Jɛ]

COVER: Boy: Photo by Chris Hondros/Getty Images

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 3 lɛ Jɛ]

Photo by Chris Hondros/Getty Images