Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Namɔ Shiwoi Obaanyɛ Okɛ Ohe Afɔ̃ Nɔ?

Namɔ Shiwoi Obaanyɛ Okɛ Ohe Afɔ̃ Nɔ?

Namɔ Shiwoi Obaanyɛ Okɛ Ohe Afɔ̃ Nɔ?

“TAAKƐ bɔ pɛ ni lɛ diɛŋtsɛ eji lɛ, nakai eshiwoi ni hewalɛ yɔɔ mli lɛ ji; shi enifeemɔ lɛ jeee nɔ ko taakɛ lɛ diɛŋtsɛ hu eji amrɔ nɛɛ.”—King Henry the Eighth, ni William Shakespeare ŋma lɛ.

Shiwoi ni hewalɛ yɔɔ mli ni Shakespeare wieɔ he lɛ ji shiwoi ni Ŋleshi osɔfonukpa Thomas Wolsey, ni kɛ maŋkwramɔŋ hewalɛ kpele tsu nii yɛ England yɛ klɛŋklɛŋ afii ohai 16 lɛ mli lɛ kɛha. Mɛi komɛi baakɛɛ akɛ bɔ ni Shakespeare tsɔɔ mli ha lɛ hu kɔɔ shiwoi ni amɛnuɔ ŋmɛnɛ lɛ ateŋ babaoo he. Mɛi ni hiɛ hegbɛi lɛ kɛ shiwoi babaoo haa yɛ be babaoo mli, shi fioo pɛ ji nɔ ni amɛtsuɔ he nii. No hewɔ lɛ, ewaaa akɛ abaanu nɔ hewɔ ni mɛi ayiŋ feɔ amɛ kɔshikɔshi yɛ shiwoo fɛɛ shiwoo ni akɛhaa he lɛ shishi.

Hiɛnɔkamɔi ni Baaa Mli Efa Babaoo

Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ ta ni yɔɔ gbeyei ni tee nɔ yɛ Balkan maji lɛ amli yɛ afi 1990 afii lɛ amli lɛ, Jeŋmaji Ekomefeemɔ Shweshweeshwefeemɔ Gwabɔɔ lɛ jaje akɛ Bosnia maŋ ni ji Srebrenica lɛ ji “he ko ni yɔɔ shweshweeshwe.” No bafee tamɔ shiwoo ko ni anyɛɔ akɛ he fɔ̃ɔ nɔ ni jeŋmaji lɛ kɛha. Srebrenica Muslim abobalɔi akpei abɔ susu nakai. Shi kɛlɛ, yɛ naagbee mli lɛ, shweshweeshwe shihilɛhe lɛ he shiwoo lɛ fee yaka kwraa. (Lala 146:3) Yɛ July afi 1995 mli lɛ, asraafoi ni tutuaa mɛi lɛ tsirɛ Jeŋmaji Ekomefeemɔ asraafoi lɛ kɛtee afãgbɛ ni amɛtutua maŋ lɛ. Muslimbii ni fa fe 6,000 laaje, ni kɛ hooo kwraa lɛ agbe Muslimbii ni jeee asraafoi 1,200.

Shihilɛ lɛ mli nɔ fɛɛ nɔ eyi obɔ kɛ shiwoi ni ayeee nɔ. Gbɔmɛi nuɔ he ákɛ akɛ “amale jarayeli he adafitswai babaoo ni lakaa mɔ” ni yeɔ mɔ tsui ni amɛnaa ŋmɛnɛ lɛ miishishiu amɛ. “Maŋkwralɔi akpei abɔ lɛ ashiwoi ni amɛyeee nɔ lɛ” haa amɛnijiaŋ jeɔ wui. (The New Encyclopædia Britannica, kpo 15, baafa 37) Jamɔ mli hiɛnyiɛlɔi ni akɛ he fɔ̃ɔ amɛnɔ ni woɔ shi akɛ amɛbaakwɛ amɛsafoŋbii lɛ feɔ amɛ niseniianii yɛ gbɛ ni anyaŋeɔ nɔ. Yɛ nitsumɔi tamɔ wolokasemɔ kɛ tsofafeemɔ po—ni asusuɔ akɛ musuŋtsɔlɛ kɛ mɛi krokomɛi ahesusumɔ ji nɔ ni kudɔɔ lɛ lɛ amli lɛ—mɛi komɛi efite hekɛnɔfɔɔ ni ayɔɔ yɛ amɛmli lɛ ni amɛye mɛi ni yɔɔ amɛkwɛmɔ shishi lɛ ahe nii loo amɛgbe amɛ po. Ebɛ naakpɛɛ mɔ akɛ Biblia lɛ bɔ wɔ kɔkɔ koni wɔkahe wiemɔ fɛɛ wiemɔ wɔye!—Abɛi 14:15.

Shiwoi ni Atsuɔ He Nii

Eji anɔkwale akɛ mɛi babaoo yeɔ amɛshiwoi anɔ, bei komɛi po lɛ nibii ni jara wa ŋmɛɛɔ amɛ. (Lala 15:4) Amɛshiwoi ji nɔ ni nɔmimaa kɛ hiɛdɔɔ yɔɔ he, ni amɛtsuɔ he nii. Mɛi krokomɛi miisumɔ ni amɛjɛ anɔkwayeli mli amɛye amɛshiwoi ni amɛkɛ jwɛŋmɔ kpakpa hã lɛ anɔ. Amɛfee klalo ni amɛmiisumɔ ni amɛtsu nɔ ni amɛwo he shi lɛ he nii, shi amɛnyɛɛɛ amɛtsu he nii. Shihilɛi baanyɛ aha mɔ nijiaŋ aje wui yɛ yiŋtoi kpakpai po ahe.—Jajelɔ 9:11.

Bɔ fɛɛ bɔ ni yiŋtoo ni hɔ sɛɛ lɛ ji ha lɛ, sane lɛ diɛŋtsɛ ji akɛ ewa kɛha mɛi babaoo akɛ amɛaahe mɔ fɛɛ mɔ shiwoi lɛ amɛye. No hewɔ lɛ sanebimɔ lɛ baa akɛ: Ani shiwoi komɛi yɛ ni wɔbaanyɛ wɔkɛ wɔhe afɔ̃ nɔ? Hɛɛ. Wɔbaanyɛ wɔkɛ wɔhe afɔ̃ shiwoi ni anaa yɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ, ni ji Biblia lɛ mli lɛ anɔ. Mɛni hewɔ opɛiii nɔ ni sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ yɔɔ kɛɛmɔ yɛ sane nɛɛ he lɛ mli okwɛ? Ekolɛ obaamu sane naa, taakɛ mɛi akpekpei abɔ efee lɛ, akɛ wɔbaanyɛ wɔkɛ wɔhe afɔ̃ Nyɔŋmɔ shiwoi lɛ anɔ diɛŋtsɛ.

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 3 lɛ Jɛ]

AP Photo/Amel Emric