Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Hiɛnɔkamɔ ko yɛ Kɛha Sɔlemɔi Lɛ?

Ani Hiɛnɔkamɔ ko yɛ Kɛha Sɔlemɔi Lɛ?

Ani Hiɛnɔkamɔ ko yɛ Kɛha Sɔlemɔi Lɛ?

UGANDA osɔfo ko ni atsɛɔ lɛ Stephen Tirwomwe lɛ kɛɛ akɛ: “Gbɔmɛi ni yɔɔ Britain lɛ heɔ Nyɔŋmɔ nɔ amɛyeɔ lolo, shi amɛsumɔɔɔ akɛ amɛtuuɔ amɛhe amɛhaa Kristo.” Tirwomwe ye ehe kɛjɛ mɛi ni ajɛ basabasafeemɔ mli ashwie amɛ kɛjɛ jamɔ ni eyɔɔ mli yɛ Uganda lɛ mli aaafee afii 20 ni eho nɛ lɛ mli. Ŋmɛnɛ lɛ, ekɛ minitii nyɔŋma shiɛɔ yɛ hii ahiɛtserɛjiemɔ hei ni yɔɔ Leeds, England, dani ajeɔ asɔshwɛmɔ shishi.

Yɛ Britain sɛɛ lɛ, Anglican Sɔlemɔ ní ato shishi nyɛsɛɛ nɛɛ yɛ Amerika lɛ kɛ jamɔ mli naagbai ni tamɔ nakai nɔŋŋ miikpe. Sɔlemɔ lɛ Web site ni ekɛtsuɔ nii lɛ kɛɛ akɛ: “Amrɔ nɛɛ United States ji maŋ ko ni mɛi ni eyaaa sɔlemɔ yɛ je lɛ mli kɛ mɛi ni wieɔ Blɔfo wiemɔ yɛ je lɛ mli ni jaaa Nyɔŋmɔ lɛ fa fe fɛɛ yɛ jɛmɛ. Wɔmaŋ shikpɔŋkuku lɛ miitsɔ he ko ni maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ he miihia yɛ mli.” Akɛni amɛnine nyɛ shi yɛ mɔdɛŋ ni amɛbɔ koni amɛfee tsakemɔi yɛ amɛsɔlemɔ lɛ mli hewɔ lɛ, jamɔ gbɛjianɔtoo hee ni ato shishi lɛ kpa emli kusum nifeemɔi lɛ, ni yɛ no najiaŋ lɛ amɛyafata Asia kɛ Afrika osɔfoi lɛ ahe koni akɛje “maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ shishi yɛ United States.”

Shi kɛlɛ, mɛni hewɔ Afrika, Asia, kɛ Latin Amerika maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi lɛ ‘shiɛɔ’ amɛhaa Europa kɛ Amerika Kooyigbɛ bii ni tsɛɔ amɛhe Kristofoi amaji lɛ?

Namɔ Yeɔ Ebuaa Enyɛmi?

Europa maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi ni etuu amɛhe kɛha kwraa lɛ kɛ nɔ ni fe afii ohai ejwɛ tee nɔ amɛtee kpokpai babaoo ni Europa maji lɛ yeɔ amɛnɔ lɛ amli, tamɔ Afrika, Asia, Pasifik, kɛ Amerika Wuoyigbɛ shikpɔji lɛ nɛkɛ. Amɛyiŋtoo ji koni amɛkɛ amɛjamɔ lɛ abaha mɛi ni amɛbuɔ amɛ akɛ amɛheee Nyɔŋmɔ nɔ amɛyeee ni yɔɔ nakai shikpɔji lɛ anɔ lɛ. Yɛ be ni sa mli lɛ, Amerika nɔyelihei ni asusuɔ akɛ ato shishi ama Kristofoi ashishitoo mlai anɔ lɛ fee ekome, kɛkɛ ni yɛ naagbee mli lɛ amɛbaho amɛnanemɛi Europa maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi lɛ ahe, ni amɛto amɛ diɛŋtsɛ amɛ Kristojamɔi ashishi yɛ je lɛ mli fɛɛ. Agbɛnɛ shihilɛ lɛ etsake.

Andrew Walls ni ji Nikasemɔhe ni Akaseɔ Kristojamɔ ni Yɔɔ Maji ni Bɛ Europa kɛ Amerika Kooyigbɛ lɛ ahe nii yɛ mli lɛ shishitolɔ kɛ nɔkwɛlɔ lɛ kɛɛ akɛ: “[Kristojamɔ] shikwɛ̃ɛhe lɛ miitsake.” Yɛ afi 1900 lɛ mli lɛ, mɛi ni kɛɔ akɛ amɛji Kristofoi lɛ ateŋ oha mlijaa 80 ji Europabii loo Amerika Kooyigbɛ bii. Shi kɛlɛ, ŋmɛnɛ lɛ mɛi oha mlijaa 60 ni tsɛɔ amɛhe Kristofoi lɛ fɛɛ jɛ Afrika, Asia, kɛ Latin Amerika. Nyɛsɛɛ nɛɛ, adafitswaa wolo ko ŋma akɛ: “Katolik sɔlemɔi ni yɔɔ Europa lɛ kɛ amɛhiɛ fɔ̃ɔ osɔfoi ni jɛ Philippines kɛ India lɛ anɔ, ni kɛ abu akɔntaa lɛ, osɔfoi ekpaa fɛɛ ekpaa ni sɔmɔɔ yɛ Amerikabii a-Katolik sɔlemɔi lɛ amli amrɔ nɛɛ lɛ ateŋ mɔ kome jɛ maŋsɛɛ.” Afrika sanekpakpa shiɛlɔi ni yɔɔ Netherlands, ni amɛteŋ mɛi babaoo ji Ghanabii lɛ naa amɛhe akɛ “maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi asafo ko yɛ maŋ ko ni ajaaa Nyɔŋmɔ yɛ mli lɛ mli.” Ni sanekpakpa shiɛlɔi hu ni jɛ Brazil lɛ feɔ kpeei yɛ hei srɔtoi babaoo yɛ Britain. Woloŋmalɔ ko tsɔɔ mli akɛ: “Hei ni Kristofoi sanekpakpa shiɛlɔi yatsuɔ nii yɛ lɛ etsake.”

Naataomɔ ko Miitao Ate Shi

Ekã shi faŋŋ akɛ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi ahe baahia babaoo yɛ Europa kɛ Amerika Kooyigbɛ shikpɔŋ wuji ni jaaa Nyɔŋmɔ lɛ amli. Adafitswaa wolo ko kɛɛ akɛ: “Kristofoi ayifalɛ ni shɛɛɛ oha mlijaa 10 ji mɛi ni yaa sɔlemɔ daa yɛ Scotland.” Yɛ France kɛ Germany lɛ, yifalɛ ni yaa sɔlemɔ daa lɛ baa shi po fe nakai. Adafitswaa wolo kroko hu wie akɛ, beni abote mli lɛ ana akɛ, “aaafee Amerikabii oha mlijaa 40 kɛ Canadabii oha mlijaa 20 kɛɔ akɛ amɛyaa sɔlemɔ daa.” Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, sɔlemɔyaa yɛ Philippines lɛ miihe ashɛ oha mlijaa 70, ni nakai nɔŋŋ eji yɛ shikpɔji krokomɛi ni kpaako amɛnáa nɔyaa lɛ anɔ.

Nɔ ni sa kadimɔ waa ji akɛ, sɔlemɔyalɔi ni yɔɔ Je lɛ Wuoyigbɛ lɛ nyãa jamɔŋ kusum nifeemɔi ahe babaoo fe sɔlemɔyalɔi ni yɔɔ Je lɛ Kooyigbɛ lɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, beni abibii Katolikbii ni yɔɔ United States kɛ Europa lɛ saji lɛ, amɛkɛ ekomefeemɔ jie hekɛnɔfɔɔ ni amɛbɛ yɛ hewalɛ ni osɔfoi lɛ yɔɔ lɛ mli lɛ kpo, ni amɛtaa saji anaa koni ahã asafoŋbii kɛ yei fɛɛ hegbɛ yɛ sɔlemɔ lɛ mli. Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, Katolikbii ni yɔɔ Je lɛ Wuoyigbɛ lɛ, kpɛlɛɔ sɔlemɔ lɛ shidaamɔ yɛ kusum nifeemɔnii nɛɛ ahe lɛ nɔ waa diɛŋtsɛ. Akɛni mɛi ni yɔɔ je lɛ wuoyigbɛ ji mɛi ni fĩɔ sɔlemɔ lɛ sɛɛ amrɔ nɛɛ hewɔ lɛ, atsɔ hiɛ aato nɔdaamɔnɔ kɛha wɔsɛɛ béi ni baaba lɛ ashishi. Philip Jenkins, ni ji yinɔsane kɛ jamɔ he woloŋlelɔ lɛ gba fɔ shi akɛ: “Eeenyɛ efee akɛ yɛ biɛ afii 10 loo 20 mli lɛ, jeŋ muu fɛɛ Kristojamɔ fãi enyɔ lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ nyɛŋ ayɔse enaanyo jogbaŋŋ loo akɛ eji anɔkwa Kristofonyo.”

Saji nɛɛ ahewɔ lɛ, Walls kɛɛ akɛ sane ko ni he hiaa waa ji “bɔ ni Afrika, Asia, Latin Amerika, Amerika Kooyigbɛ, kɛ Europa Kristofoi baanyɛ afee ekome kɛhi shi yɛ sɔlemɔ kometoo lɛ nɔŋŋ mli, ni amɛkɛ anɔkwayeli ajie hemɔkɛyeli kometoo lɛ nɔŋŋ kpo amɛtsɔɔ.” Te osusuɔ tɛŋŋ? Ani sɔlemɔi lɛ baanyɛ ahi shi yɛ jeŋ ko ni mligbalamɔ yɔɔ yɛ mli lɛ mli? Mɛni ji nɔdaamɔnɔ kɛha ekomefeemɔ ni yɔɔ anɔkwa Kristofoi ateŋ lɛ? Sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ kɛ hetooi ni jɛ Ŋmalɛi lɛ amli kɛ agbɛnɛ hu odaseyeli ni yɔɔ faŋŋ ni tsɔɔ akɛ Kristofoi akuu ni efee ekome lɛ eje shishi eeshwere momo yɛ je lɛŋ fɛɛ lɛ baaha.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 4]

Amrɔ nɛɛ tsutsu sɔlemɔtsu nɛɛ etsɔ niyelihe ni atswaa lala yɛ mli

[He ni Sane lɛ Jɛ]

AP Photo/Nancy Palmieri