Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Beni Mihiŋmɛi Shwila Lɛ, Mina Nɔ Ko!

Beni Mihiŋmɛi Shwila Lɛ, Mina Nɔ Ko!

Wala Shihilɛ He Sane

Beni Mihiŋmɛi Shwila Lɛ, Mina Nɔ Ko!

TAAKƐ EGON HAUSER GBA

Beni mihiŋmɛi shwila nyɔji enyɔ sɛɛ lɛ, miyɔse Biblia mli anɔkwalei ni miku mihiɛ mifɔ nɔ yɛ mishihilɛ be fɛɛ mli lɛ.

KƐ́ MISUSU nɔ ni fe afii nyɔŋmai kpawo ni eho lɛ he lɛ, mishihilɛ mli nibii pii haa mináa miishɛɛ babaoo. Shi kɛji akɛ manyɛ matsake nɔ kome yɛ mishihilɛ mli lɛ, no lɛ mahala akɛ male Yehowa Nyɔŋmɔ yɛ migbekɛbiiashi.

Afɔ mi yɛ afi 1927 yɛ Uruguay ni ji maŋ bibioo ko ni yɔɔ Argentina kɛ Brazil teŋ, ni nibii fɛfɛji ni yɔɔ Atlantik Ŋshɔ lɛ naa lɛ yɔɔ jɛmɛ lɛ mli. Mɛi ni yɔɔ jɛmɛ titri ji Italybii kɛ Spainbii ni efa kɛbahi jɛmɛ. Shi kɛlɛ, mifɔlɔi ji Hungarybii ni efa kɛbahi jɛmɛ, ni beni midako lɛ, wɔhi akutso ko ni ohiafoi yɔɔ jɛmɛ, shi ekomefeemɔ yɛ jɛmɛ lɛ mli. Ehe ehiaaa ni wɔŋamɔ wɔshinaai loo wɔsamfɛji. Hewolonɔ su mli hetsɛ bɛ wɔteŋ. Gbɔi kɛ maŋbii, mɛi diji kɛ mɛi yɛji—wɔ fɛɛ wɔji nanemɛi.

Mifɔlɔi ji Katolikbii diɛŋtsɛ, ni beni miye afii nyɔŋma lɛ, mibatsɔ gbekɛ nuu ni yeɔ ebuaa osɔfo lɛ yɛ jamɔŋ nifeemɔi amli. Beni mida lɛ, mikɛ sɔlemɔ ni yɔɔ wɔkutso lɛ mli lɛ bɔ, ni mitsɔ kuu ko ni sɔmɔɔ akɛ ŋaawolɔi, ni damɔɔ osɔfo lɛ najiaŋ yɛ sɔlemɔi ni ekwɛɔ nɔ lɛ mlinyo. Akɛni miikase helatsamɔ he nii hewɔ lɛ, afɔ̃ mi nine koni mibafata kpee ko ni afee yɛ Venezuela, ni Katolik Sɔlemɔ lɛ to he gbɛjianɔ lɛ he. Ákɛ datrɛfoi ni miikase nii koni amɛhe asa waa yɛ yei akwɛmɔ mli lɛ, aha wɔkuu lɛ nitsumɔ koni wɔkase tsofai ni akɔlɔɔ kɛtsiɔ fɔmɔ naa, ni ahɔɔ yɛ jaji anɔ yɛ nakai beaŋ lɛ he nii.

Shishijee Susumɔi ni Miná Ákɛ Helatsamɔ He Nikaselɔ

Beni miji helatsamɔ he nikaselɔ ni miikase adesa gbɔmɔtso lɛ he nii lolo lɛ, nilee ni akɛto gbɔmɔtso lɛ he gbɛjianɔ lɛ ha minaa kpɛ mihe waa diɛŋtsɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, bɔ ni gbɔmɔtso lɛ nyɛɔ etsaa lɛ diɛŋtsɛ ehe, ni enáa hewalɛ ekoŋŋ kɛ́ ená naagba, tamɔ bɔ ni mlɛbo, loo ŋmawui lɛ ekomɛi nyɛɔ amɛtsɔɔ tamɔ bɔ ni amɛyɔɔ tsutsu lɛ ekoŋŋ kɛ́ afolɔ amɛhe lɛ ha minaa kpɛ mihe.

Yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, mina mɛi babaoo ni ená osharai ni yɔɔ gbeyei, ni edɔɔ mi kɛ́ lá ni aha amɛ lɛ gbe amɛ. Mikaiɔ bɔ ni ewa kɛha mi akɛ mikɛ wekumɛi ni amɛ mɔ ko egbo yɛ naagbai ni jɛ lá ni aha lɛ mli kɛba lɛ aawie lɛ lolo. Bei pii lɛ, akɛɛɛ wekumɛi lɛ akɛ lá ni aha amɛsuɔlɔ lɛ lɛ ji nɔ ni gbe lɛ lɛ. Shi moŋ atsɔɔ amɛ yiŋtoo krokomɛi. Eyɛ mli akɛ afii babaoo eho moŋ, shi mikaiɔ bɔ ni miyiŋ fee mi kɔshikɔshi yɛ lá hamɔ he lɛ lolo, ni yɛ naagbee lɛ mimu sane naa akɛ naagba ko yɛ nifeemɔ nɛɛ he. Eji yɛ nakai beaŋ lɛ mile Yehowa mla ni kɔɔ krɔŋkrɔŋ ni lá ji lɛ he lɛ kulɛ, nibii baahi fe nakai! Kulɛ, ekolɛ nɔ ni mina ni afeɔ lɛ haŋ miyiŋ afee mi kɔshikɔshi.—Bɔfoi lɛ Asaji 15:19, 20.

Miishɛɛ ni Miná yɛ Mɛi Krokomɛi Ayelikɛbuamɔ Mli

Beni be shwie mli lɛ, mibatsɔ opireshɛn feelɔ kɛ helatsamɔhe ko ni yɔɔ Santa Lucía lɛ nɔkwɛlɔ. Mitsu nii hu yɛ National Institute of Biological Science. Enɛ ha miná miishɛɛ waa. Mitsa mɛi ahelai miha amɛ, miba amɛgbɔmɔtsoŋ piŋmɔi ashi, mibáa mɛi awala yi yɛ shihilɛi babaoo mli, ni mikɛ mɛi heei ba je lɛ mli kɛtsɔ yei ni miye mibua amɛ yɛ fɔmɔ mli lɛ nɔ. Yɛ tsutsu niiashikpamɔi ni miná yɛ lá hamɔ he hewɔ lɛ, mitsi mihe kɛjɛ ekɛ nitsumɔ he, ni mifee opireshɛn akpei abɔ ni mikɛ lá tsuuu nii. Mimu sane naa akɛ lá hoo tamɔ bale ko ni miidu. Enaa tsabaa diɛŋtsɛ pɛ ji ni atá heni duɔ lɛ, shi jeee ni akɛ nu awo bale lɛ mli.

Helatsɛmɛi ni Ji Odasefoi lɛ Atsamɔ

Mibɔi Yehowa Odasefoi kɛ bɔɔ yɛ afi 1960 mli, beni amɛbɔi wɔhelatsamɔhe lɛ baa kɛha opireshɛn ni afeɔ ni akɛ lá tsuuu nii yɛ mli lɛ. Mihiɛ kpaŋ sane ni kɔɔ helatsɛ ko ni ji gbɛgbalɔ (be-fɛɛ sɔɔlɔ) ni atsɛɔ lɛ Mercedes Gonzalez lɛ he lɛ nɔ kɔkɔɔkɔ. Elá etã aahu akɛ datrɛfoi lɛ kɛɛ amɛfeŋ lɛ opireshɛn ni amɛbaná sane, amɛnuɔ he akɛ kɛ́ amɛfee lɛ opireshɛn lɛ ebaagbo. Eyɛ mli akɛ elá miita moŋ, shi wɔfee lɛ opireshɛn yɛ wɔhelatsamɔhe lɛ. Wɔye omanye yɛ opireshɛn feemɔ lɛ mli, ni ekɛ nɔ ni fe afii 30 tee nɔ etsu gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ kɛyashi egbo nyɛsɛɛ nɛɛ beni eye afii 86.

Mináa suɔmɔ kɛ mɔ hesusumɔ ni Odasefoi lɛ jieɔ lɛ kpo beni amɛkwɛɔ amɛnyɛmimɛi Kristofoi ni atsi amɛnaa yɛ helatsamɔhei lɛ he miishɛɛ be fɛɛ be. Kɛ́ miikwɛ helatsɛmɛi lɛ, minyaa amɛhemɔkɛyelii lɛ ahe saji ni amɛgbaa lɛ toi ni miboɔ lɛ he, ni miŋɔɔ woji ni amɛkɛhaa mi lɛ. Ebaaa mijwɛŋmɔ mli kɔkɔɔkɔ akɛ etsɛŋ ni matsɔ amɛmumɔŋ nyɛmi, shi jeee amɛdatrɛfonyo kɛkɛ.

Beni mikɛ Beatriz, ni ji helatsɛmɛi lɛ ateŋ mɔ kome biyoo lɛ bote gbalashihilɛ mli lɛ, mikɛ Odasefoi lɛ bɔ gbagbalii. Ewekumɛi lɛ ateŋ mɛi babaoo kɛ Odasefoi lɛ miibɔ momo, ni beni wɔbote gbalashihilɛ mli sɛɛ lɛ, lɛ hu ebatsɔ Odasefonyo ni yɔɔ ekãa. Shi mi lɛ, mikɛ midekã fɛɛ tsu minitsumɔ lɛ, ni mihe gbɛi yɛ helatsamɔ nitsumɔ lɛ mli. Shihilɛ lɛ baafee tamɔ nɔ ni yɔɔ miishɛɛ waa. Shi mileee kwraa akɛ etsɛŋ ni mishihilɛ baatsake.

Oshara Ba Minɔ

Nibii ni ehiii fe fɛɛ ni baanyɛ aba opireshɛn feelɔ ko nɔ lɛ ekome ji shwilamɔ. Enɛ ba minɔ. Trukaa lɛ, mihiŋmɛi sɛɛgbɛ ni hɔ miyitsoŋ lɛ jwara—mishwila ni mileee kɛji akɛ abaanyɛ atsa mihiŋmɛi lɛ aha mi. Beni afee mi opireshɛn agbe naa lɛ, mika shi ni akɛ fala fii mama efĩ mihiŋmɛi anɔ, ni miwerɛ ho mihe. Minu he akɛ sɛɛnamɔ ko kwraa bɛ mihe ni mibɛ hiɛnɔkamɔ ko, aahu akɛ mikpɛ miyiŋ akɛ magbe mihe. Akɛni miyɛ tsu lɛ nsɔɔdo ni ji ejwɛ lɛ nɔ hewɔ lɛ, mite shi yɛ saa lɛ nɔ ni mibɔi gbogbo lɛ he tataramɔ, kɛmiibɔ mɔdɛŋ koni mana samfɛlɛ lɛ. Miiya ni mayatu kɛgbee shi ni magbo. Shi yɛ no najiaŋ lɛ, miyaje gbɛ ni kã helatsamɔhe lɛ mli lɛ nɔ, ni yoo ko ni kwɛɔ helatsɛmɛi lɛ mɔ mi kɛyafɔ misaatso lɛ nɔ ekoŋŋ.

Mikaaa no feemɔ dɔŋŋ. Shi akɛni mishwila hewɔ lɛ, mitee nɔ miye awerɛho, ni mimli fuɔ oya. Yɛ mishwilamɔ be nɛɛ mli lɛ, miwo Nyɔŋmɔ shi akɛ kɛ́ minyɛ mina nii ekoŋŋ lɛ, makane Biblia muu lɛ fɛɛ. Yɛ naagbee lɛ, mibɔi ninaa fiofio, ni minyɛ mibɔi nikanemɔ. Shi minyɛɛɛ maya nɔ matsu nii akɛ opireshɛnfeelɔ. Shi kɛlɛ, ayɛ wiemɔ ko ni ehe gbɛi yɛ Uruguay wiemɔ mli akɛ: “No hay mal que por bien no venga,” eshishi ji, “kɛ́ shihilɛ mli ewa waa diɛŋtsɛ po lɛ, hiɛnɔkamɔ ko yɛ.” Kpaako mana bɔ ni nakai wiemɔ lɛ ji anɔkwale ha.

Mije Odasefoi kɛ Bɔɔ Shishi yɛ Gbɛ ni Ejaaa Nɔ

Miisumɔ ni mahe The Jerusalem Bible lɛ ni niŋmai agboi yɔɔ mli lɛ eko, shi miná mile akɛ Yehowa Odasefoi lɛ yɛ Biblia ko ni jara waaa, ni Odasefonyo oblanyo ko kɛɛ ekɛ eko baaba ebaha mi yɛ shia. Enɔ jetsɛremɔ lɛ, ekɛ Biblia lɛ badamɔ mishinaa lɛ naa. Miŋa gbele shinaa lɛ ni ekɛ lɛ wie. Mikɛ mlifu bo yɛ tsu lɛ mli kɛwo miŋa akɛ, kɛ́ ewo Biblia lɛ he nyɔmɔ lɛ oblanyo lɛ ashi mishia lɛ mli, shi ehe ehiaaa ni ekã he ehi mishia lɛ mli, ni eka shi faŋŋ akɛ efee nakai oya nɔŋŋ. Mileee kwraa akɛ mɔ nɛɛ nɔŋŋ baatsu gbɛfaŋnɔ ko ni he hiaa he nii yɛ mishihilɛ mli.

Gbi ko lɛ, miwo miŋa shi ko ni miyanyɛɛɛ nɔ maye. No hewɔ lɛ bɔni afee ni mato lɛ najiaŋ ni maha ená miishɛɛ lɛ, mikɛɛ lɛ akɛ mikɛ lɛ baaya Kristo gbele lɛ he Kaimɔ ni afeɔ daa afi lɛ. Beni gbi lɛ shɛ lɛ, mikai mishiwoo lɛ ni mikɛ lɛ tee nifeemɔ lɛ shishi. Naanyobɔɔ su ni yɔɔ jɛmɛ kɛ mlihilɛ mli ni ajɛ ahere mi lɛ ha miná miishɛɛ. Beni wielɔ lɛ bɔi wiemɔ, ni miyoo akɛ lɛ ji oblanyo lɛ ni mikɛ mlifu shwie lɛ kɛjɛ mishia lɛ, minaa kpɛ mihe. Ewiemɔ lɛ ná minɔ hewalɛ diɛŋtsɛ, ni edɔ mi waa akɛ mikɛ lɛ yeee yɛ mlijɔlɛ gbɛ nɔ. Te mafee tɛŋŋ majaje shihilɛ nɛɛ?

Mibi miŋa koni efɔ lɛ nine ni ebafata wɔhe kɛye gbɛkɛ niyenii, shi miŋa kɛɛ akɛ: “Ani osusuuu akɛ ebaafee nɔ ni hi, kɛ́ bo diɛŋtsɛ ofɔ lɛ nine? Bo lɛ daamɔ biɛ, ni ebaaba wɔmasɛi.” Miŋa sane ja. Eba ni ebaŋa wɔ ni ekɛ miishɛɛ kpɛlɛ ninefɔɔ lɛ nɔ.

Sane ni wɔgba yɛ gbɛkɛ ni ebasara wɔ lɛ ji tsakemɔi babaoo ni mifee yɛ mishihilɛ mli lɛ shishijee. Ekɛ wolo ni ji Anɔkwale ni Kɛ Mɔ Yaa Naanɔ Wala Mli Lɛ tsɔɔ mi, * ni mikɛ nakai wolo lɛ nɔŋŋ ekomekomei ekpaa tsɔɔ lɛ. Helatsɛmɛi srɔtoi ni ji Odasefoi lɛ kɛha mi yɛ helatsamɔhe lɛ, shi mikaneko ekome folo po. Mibi saji babaoo beni wɔyeɔ niyenii lɛ, yɛ niyeli lɛ sɛɛ, kɛ nyɔɔŋteŋ hu—ni ekɛ Biblia lɛ ha mi fɛɛ hetoo. Sanegbaa lɛ tee nɔ kɛyashi enɔ jetsɛremɔ leebi maŋkpa. Dani oblanyo lɛ baashi lɛ, ekɛɛ mi akɛ ebaasumɔ ni ekɛ mi akase nii yɛ Anɔkwale wolo lɛ mli. Wɔkɛ nyɔji etɛ gbe wolo lɛ kasemɔ naa, ni wɔkɛ “Babylon the Great Has Fallen!” God’s Kingdom Rules! * wolo lɛ tsa nɔ. Yɛ no sɛɛ lɛ, mijɔɔ mihe nɔ miha Yehowa Nyɔŋmɔ ni abaptisi mi.

Minu He Ekoŋŋ akɛ Mihe yɛ Sɛɛnamɔ

Yɛ mihiŋmɛi diɛŋtsɛ ni shwila lɛ hewɔ lɛ, ‘mitsui hiŋmɛi lɛ gbele’ kɛha Biblia mli anɔkwalei ni miku mihiɛ mifɔ nɔ kɛbashi nakai beaŋ lɛ! (Efesobii 1:18) Yehowa kɛ eyiŋtoo ni suɔmɔ yɔɔ mli lɛ he nii ni mibale lɛ tsake mishihilɛ fɛɛ. Shikome ekoŋŋ lɛ, minu he akɛ mihe yɛ sɛɛnamɔ, ni miná miishɛɛ. Miye mibua mɛi yɛ gbɔmɔtsoŋ kɛ mumɔŋ fɛɛ, ni mitsɔɔ amɛ bɔ ni amɛbaafee ni amɛha amɛwala sɛɛ atsɛ afii fioo komɛi yɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ mli kɛ kɛmiiya naanɔi anaanɔ yɛ nibii agbɛjianɔtoo hee lɛ mli.

Mile tsofafeemɔ mli nɔyaai ni eba lɛ, ni mifee niiamlitaomɔ yɛ lá hamɔ mli osharai, tsofafeemɔi ni akɛyeɔ lá najiaŋ, hegbɛi ni helatsɛmɛi yɔɔ, kɛ helatsamɔ mli jeŋbai ahe. Kɛji akɛ afɔ mi nine koni mibawie saji nɛɛ ahe yɛ helatsamɔ he kpeei ashishi lɛ, minaa hegbɛi mikɛ helatsamɔ he nitsulɔi ni yɔɔ wɔkutso lɛ mli lɛ gbaa saji nɛɛ ahe sane. Mitee klɛŋklɛŋ kpee kɛha helatsamɔ ni akɛ lá tsuuu nii yɛ mli lɛ yɛ afi 1994 yɛ Rio de Janeiro, Brazil, ni miha wiemɔ ko ni tsɔɔ bɔ ni abaanyɛ atsu lá hoo he nii. Akala nakai sane lɛ fa ko ni yɔɔ sane ko ni miŋma ni ji “Una propuesta: Estrategias para el Tratamiento de las Hemorragias” (Ŋaa ni Akɛtsiɔ Lá Hoo Naa He Susumɔ Ko) lɛ yɛ tsofafeemɔ he wolo tɛtrɛɛ ni ji Hemoterapia lɛ mli.

Anɔkwayeli yɛ Nɔnyɛɛ Shishi

Tsutsu lɛ, miyiŋ ni feɔ mi kɔshikɔshi yɛ lá hemɔ he lɛ damɔ jeŋ nilee nɔ titri. Shi kɛlɛ, beni atsi minaa yɛ helatsamɔhe lɛ, mina akɛ ebɛ mlɛo akɛ makpoo lá ni aaaha mi lɛ ni makã he maye anɔkwa yɛ nɔnyɛɛ ni naa wa ni datrɛfoi lɛ kɛbaa minɔ lɛ mli. Beni miye tsui hela ko ni naa wa lɛ, ehe bahia ni mikɛ nɔ ni fe ŋmɛlɛtswai enyɔ atsɔɔ mihemɔkɛyeli lɛ mli maha opireshɛnfeelɔ ko. Eji minaanyo waa ko binuu, ni ekɛɛ ehaŋ magbo kɛji akɛ ele akɛ lá ni ebaaha mi lɛ baanyɛ ahere miyiwala. Misɔle miha Yehowa yɛ dioofeemɔ mli, ni mibi lɛ koni eha datrɛfonyo nɛɛ anu shishi ni ená bulɛ kɛha mihemɔkɛyeli lɛ kɛ́ ekpɛlɛɛɛ nɔ po. Yɛ naagbee lɛ, datrɛfonyo lɛ wo shi akɛ ebaafee nɔ n mitao akɛ efee lɛ.

Be kroko lɛ, ehe bahia ni ajie nɔ ko agbo ko ni efuu yɛ mishamɔ tɔ lɛ ŋwɛi gbɛ. Lá ho mi. Shikome ekoŋŋ lɛ, ehe bahia ni matsɔɔ yiŋtoi ahewɔ ni miheee lá lɛ mli, ni eyɛ mli akɛ kɛ́ aja milá mli etɛ lɛ, emli enyɔ eho moŋ, shi datrɛfoi lɛ fee nɔ ni mitaoɔ akɛ amɛfee lɛ.

Jeŋba Tsakemɔ

Ákɛ International Association of Bioethics (Majimaji Ateŋ Kuu ni Kwɛɔ Helatsamɔ Mli Jeŋbai Anɔ) lɛ mlinyo lɛ, eŋɔɔ minaa akɛ mana akɛ datrɛfoi kɛ kojolɔi asu ni amɛjieɔ lɛ kpo yɛ hegbɛi ni helatsɛmɛi yɔɔ lɛ ahe lɛ etsake. Nɔnyɛɛ su ni datrɛfoi lɛ yɔɔ lɛ miitsake, ni amɛkɛ helatsɛmɛi lɛ susuɔ nii ahe dani amɛfeɔ yiŋkpɛɛ. Amrɔ nɛɛ amɛŋmɛɔ helatsɛmɛi lɛ agbɛ koni amɛhala tsamɔ ni amɛsumɔɔ. Abuuu Yehowa Odasefoi dɔŋŋ akɛ yitsoŋwalɔi ni esaaa tsofafeemɔ. Shi moŋ, abuɔ amɛ akɛ helatsɛmɛi ni le nii, ni esa akɛ aná bulɛ aha hegbɛi ni amɛyɔɔ lɛ. Nilelɔi ni ehe gbɛi lɛ ewie yɛ tsofafeemɔ he kpeei kɛ tɛlivishiŋ nɔ akɛ: “Yehowa Odasefoi amɔdɛŋbɔɔ hewɔ lɛ, amrɔ nɛɛ wɔnu shishi . . .” “Wɔkase nii kɛjɛ Odasefoi lɛ aŋɔɔ . . .” kɛ, “Amɛtsɔɔ wɔ nii ni wɔtee wɔhiɛ.”

Akɛɔ akɛ wala he hiaa fe nɔ fɛɛ nɔ, ejaakɛ kɛ́ wala bɛ lɛ, heyeli, hegbɛ ni ayɔɔ, kɛ woo baafee nɔ ni shishinumɔ bɛ he. Amrɔ nɛɛ mɛi babaoo kpɛlɛɔ mla naa susumɔ ko ni nɔ kwɔ, ni ji yɔsemɔ ni ayɔseɔ akɛ mɔ aŋkro fɛɛ mɔ aŋkro ji mɔ ni yɔɔ hewalɛ yɛ hegbɛi ni lɛ diɛŋtsɛ eyɔɔ lɛ anɔ, ni ákɛ lɛ pɛ ebaanyɛ etsɔɔ hegbɛi lɛ ateŋ nɔ ni akɛye klɛŋklɛŋ gbɛhe yɛ shihilɛ fɛɛ shihilɛ mli. Yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ, akɛ woo, hegbɛ ni ayɔɔ ni akɛhalaa nɔ ni asumɔɔ, kɛ jamɔŋ hemɔkɛyelii yeɔ klɛŋklɛŋ gbɛhe. Helatsɛ lɛ diɛŋtsɛ kpɛɔ eyiŋ. Hospital Information Services (Nitsumɔhe ni Kwɛɔ Helatsamɔ He Saji Anɔ) ni Yehowa Odasefoi to shishi lɛ, miiye miibua datrɛfoi babaoo koni amɛnu saji nɛɛ ashishi babaoo.

Yelikɛbuamɔ ni miweku lɛ yaa nɔ ekɛhaa mi lɛ miiye miibua mi koni mihe aba sɛɛnamɔ yɛ Yehowa sɔɔmɔ lɛ mli, ni maya nɔ masɔmɔ hu akɛ onukpa yɛ Kristofoi asafo lɛ mli. Taakɛ mitsɔɔ momo lɛ, edɔɔ mi waa akɛ mikaseee Yehowa he nii yɛ migbekɛbiiashi. Shi fɛɛ sɛɛ lɛ, eŋɔɔ minaa waa akɛ egbele mihiŋmɛi koni mana hiɛnɔkamɔ ni yɔɔ nyam akɛ mahi Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli gbɛjianɔtoo ni “maŋbii lɛ ateŋ mɔ ko ekɛɛŋ akɛ: Migbɔjɔ!” yɛ jɛmɛ lɛ shishi.—Yesaia 33:24. *

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 24 Yehowa Odasefoi ji mɛi ni fee.

^ kk. 24 Yehowa Odasefoi ji mɛi ni fee.

^ kk. 34 Nyɛminuu Egon Hauser gbo be mli ni aŋmaa sane nɛɛ. Egbo akɛ anɔkwafo, ni wɔkɛ lɛ yɛ miishɛɛ akɛ ehiɛnɔkamɔ lɛ baaba mli kɛ̃.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 24]

Beni miye afii 30 kɛyaa, ni mitsuɔ nii yɛ Santa Lucía helatsamɔhe lɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 26]

Mikɛ miŋa Beatriz, yɛ afi 1995