Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Oblahii Kɛ Oblayei, Ani Nyɛmiito Shishitoo Nɔ Kɛha Wɔsɛɛ Be?

Oblahii Kɛ Oblayei, Ani Nyɛmiito Shishitoo Nɔ Kɛha Wɔsɛɛ Be?

Oblahii Kɛ Oblayei, Ani Nyɛmiito Shishitoo Nɔ Kɛha Wɔsɛɛ Be?

“Mi lɛ mile jwɛŋmɔi ní mijwɛŋɔ yɛ nyɛhe, . . . hejɔlɛ jwɛŋmɔi ni, shi jeee efɔŋ nɔ ni, koni mikɛ naagbee ní nyɛhiɛ kã nɔ lɛ aha nyɛ!”—YEREMIA 29:11.

1, 2. Mɛɛ gbɛ̀i srɔtoi anɔ abaanyɛ asusu oblahiiaŋ oblayeiaŋ afii lɛ ahe yɛ?

ONUKPAI pii naa be mli ni mɔ ko ji oblanyo loo oblayoo lɛ akɛ eji shihilɛ mli be ko ni yɔɔ miishɛɛ. Amɛkaiɔ hewalɛ kɛ ekãa ni amɛyɔɔ beni amɛji oblahii loo oblayei lɛ. Amɛkɛ miishɛɛ susuɔ be mli ni amɛbɛ gbɛnaanii babaoo, be mli ni amɛmii shɛɔ amɛhe bɔ ni sa, ni wala shihilɛ mli hegbɛi jwere amɛhiɛ lɛ he.

2 Eka shi faŋŋ akɛ nyɛteŋ mɛi ni ji oblahii kɛ oblayei lɛ hiɛ susumɔ kroko yɛ enɛ he. Ekolɛ nyɛnyɛɛɛ nyɛtsu naagbai ni nyɛkɛkpeɔ yɛ henumɔŋ kɛ gbɔmɔtsoŋ tsakemɔi ni baa yɛ oblahiiaŋ loo oblayeiaŋ be mli lɛ he nii. Ekolɛ nyɛkɛ tipɛŋfoi anɔnyɛɛ ni naa wa miikpe yɛ skul. Ekolɛ ehe baahia ni nyɛkɛ faishitswaa abɔ mɔdɛŋ ni nyɛte shi nyɛshi tsofai fɔji kɛ nitsumɔ, dãa ni wa, kɛ jeŋba shara. Nyɛteŋ mɛi babaoo hu kɛ sane ni kɔɔ he ni akɛwooo maŋ saji amli kɛ saji krokomɛi ni kɔɔ nyɛhemɔkɛyeli lɛ he lɛ kpeɔ. Hɛɛ, oblahiiaŋ loo oblayeiaŋ be lɛ baanyɛ afee be ni mli wa. Kɛlɛ, eji be ni haa anáa hegbɛ. Sanebimɔ lɛ ji akɛ, Te okɛ nakai hegbɛi lɛ baatsu nii oha tɛŋŋ?

Ha Omii Ashɛ Ohe yɛ Oblahiiaŋ loo Oblayeiaŋ

3. Mɛɛ ŋaawoo kɛ kɔkɔbɔɔ Salomo kɛha oblahii kɛ oblayei?

3 Onukpai baakɛɛ bo akɛ oblahiiaŋ loo oblayeiaŋ be lɛ sɛɛ etsɛɛɛ, ni amɛsane ja. Yɛ afii fioo komɛi pɛ asɛɛ lɛ oblahiiaŋ loo oblayeiaŋ be lɛ baafee nɔ ni be eho. No hewɔ lɛ ná mli miishɛɛ beni oyɔɔ mli lɛ! No ji ŋaawoo ni Maŋtsɛ Salomo kɛha, mɔ ni ŋma akɛ: “Oblanyo, ha omii ashɛ ohe yɛ oblahiiaŋ, ni oná tsuijurɔ yɛ oblahiiaŋ gbii lɛ amli, ní onyiɛ otsui gbɛ̀i lɛ anɔ, kɛ nii ni ohiŋmɛii naa lɛ asɛɛ.” Shi kɛlɛ Salomo bɔ oblahii kɛ oblayei kɔkɔ akɛ: “Jiemɔ awerɛho kɛjɛ otsui mli, ni oha nɔ fɔŋ aje oheloo mli.” Kɛfata he lɛ, ekɛɛ akɛ: “Gbekɛbiiashi kɛ oblahiiaŋ lɛ yakayaka nii ni!”—Jajelɔ 11:9, 10.

4, 5. Mɛni hewɔ nilee yɔɔ mli kɛha oblahii kɛ oblayei akɛ amɛto gbɛjianɔ kɛha wɔsɛɛ be lɛ? Okɛ nɔkwɛmɔnɔ aha.

4 Ani onuɔ nɔ ni Salomo tsɔɔ lɛ shishi? Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, feemɔ oblanyo loo oblayoo ko ni nine eshɛ nikeenii ko ni jara wa nɔ, ekolɛ gboshinii ko lɛ he mfoniri yɛ ojwɛŋmɔ mli. Mɛni ekɛbaafee? Ebaanyɛ efite shika lɛ fɛɛ ni ekɛná ehewɔŋ miishɛɛ—taakɛ bɔ pɛ ni bi nyenyeŋtswi ni yɔɔ Yesu abɛbua lɛ mli lɛ fee lɛ. (Luka 15:11-23) Shi mɛni baaba kɛji shika lɛ tã? Eka shi faŋŋ akɛ ebaashwa ehe akɛ efee nii yɛ gbɛ ni asusuuu he kɛyaa shɔŋŋ nɔ! Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, ŋɔɔ lɛ akɛ ekɛ shika lɛ ma tsũ kɛha wɔsɛɛ be, ekolɛ ekɛ emli babaoo tsu nii yɛ nilee mli. Yɛ naagbee mli beni enáa hesɛɛ kɛjɛɔ nɔ ni ekɛ shika lɛ tsu lɛ mli lɛ, ani osusuɔ akɛ ebaashwa ehe akɛ efiteee eshika lɛ fɛɛ yɛ eblahiiaŋ loo eblayeiaŋ be lɛ mli ni ekɛná ehewɔŋ miishɛɛ? Eka shi faŋŋ akɛ eshwaŋ ehe kɔkɔɔkɔ!

5 Susumɔ óblahiiaŋ loo óblayeiaŋ be lɛ he akɛ eji nikeenii ni jɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ, ejaakɛ amɛji nikeenii ni jɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ. Te okɛ amɛ baatsu nii oha tɛŋŋ? Obaanyɛ okpata nakai hewalɛ kɛ ekãa ni oyɔɔ lɛ hiɛ yɛ ohe ni akɛaawo nɔ fɛɛ nɔ feemɔ mli lɛ nɔ, ni okɛ ohe aaawo miishɛɛnamɔ ni baaa naagbee mli ni otooo gbɛjianɔ kɛha wɔsɛɛ be lɛ nɔ. Kɛlɛ, kɛji akɛ okpata óblahiiaŋ hewalɛ lɛ hiɛ lɛ, yɛ ogbɛfaŋ lɛ “gbekɛbiiashi kɛ oblahiiaŋ” be lɛ baafee “yakayaka nii” lɛɛlɛŋ. Kwɛ bɔ ni ehi jogbaŋŋ akɛ okɛ óblahiiaŋ loo óblayeiaŋ be lɛ baato gbɛjianɔ kɛha wɔsɛɛ be!

6. (a) Mɛɛ ŋaawoo Salomo kɛha ní kɛ gbɛtsɔɔmɔ haa oblahii kɛ oblayei? (b) Mɛni Yehowa baasumɔ ni efee eha oblahii kɛ oblayei, ni te oblanyo loo oblayoo ko aaafee tɛŋŋ ená enɛ hesɛɛ?

6 Salomo wie shishitoo mla ko ni baanyɛ aye abua bo koni okɛ óblahiiaŋ loo óblayeiaŋ be lɛ atsu nii yɛ nilee mli lɛ he. Ekɛɛ akɛ: “Asaŋ kaimɔ obɔlɔ lɛ yɛ oblahiiaŋ gbii lɛ amli.” (Jajelɔ 12:1) Nakai ŋaawoo lɛ ji nɔ ni haa ayeɔ omanye—bó Yehowa toi, koni ofee esuɔmɔnaa nii. Yehowa kɛɛ blema Israelbii lɛ nɔ ni etaoɔ ni efee eha amɛ: “Mi lɛ mile jwɛŋmɔi ní mijwɛŋɔ yɛ nyɛhe, . . . hejɔlɛ jwɛŋmɔi ni, shi jeee efɔŋ nɔ ni, koni mikɛ naagbee ní nyɛhiɛ kã nɔ lɛ aha nyɛ!” (Yeremia 29:11) Yehowa baasumɔ ni ekɛ ‘wɔsɛɛ be ni ohiɛ kã nɔ’ lɛ hu aha bo. Kɛji akɛ okai lɛ yɛ onifeemɔi, osusumɔi, kɛ yiŋkpɛi afeemɔ mli lɛ, nakai wɔsɛɛ be kɛ hiɛnɔkamɔ lɛ baaba mli.—Kpojiemɔ 7:16, 17; 21:3, 4.

‘Tsi Obɛŋkɛ Nyɔŋmɔ’

7, 8. Te oblanyo loo oblayoo ko aaafee tɛŋŋ etsi ebɛŋkɛ Nyɔŋmɔ?

7 Yakobo wo wɔ hewalɛ koni wɔtsi wɔbɛŋkɛ Yehowa beni ekɛ hewalɛwoo ha akɛ: “Nyɛtsia nyɛbɛŋkɛa Nyɔŋmɔ, ni eeetsi eeebɛŋkɛ nyɛ.” (Yakobo 4:8) Yehowa ji Bɔlɔ, Jeŋ Muu Fɛɛ Maŋtsɛ ni yɔɔ ŋwɛi ni sa jamɔ kɛ yijiemɔi fɛɛ. (Kpojiemɔ 4:11) Kɛlɛ, kɛji akɛ wɔtsi wɔbɛŋkɛ lɛ lɛ, ebaatsi ebɛŋkɛ wɔ. Ani suɔmɔ ni akɛnáa wɔhe miishɛɛ nɛɛ haaa otsui anya?—Mateo 22:37.

8 Wɔtsiɔ wɔbɛŋkɛɔ Yehowa yɛ gbɛ̀i babaoo nɔ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, bɔfo Paulo kɛɛ akɛ: “Nyɛkãa sɔlemɔ he, ni nyɛshia kpe yɛ mli kɛ shidaa.” (Kolosebii 4:2) Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, ná sɔlemɔ sú. Kaaha omii shɛ ohe yɛ amen kɛkɛ ni oookɛɛ beni otsɛ loo naanyo Kristofonyo ko ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ edamɔ onajiaŋ esɔle egbe naa lɛ he. Ani be ko eshɛ ni ojie omligbɛ susumɔi kɛ henumɔi akpo otsɔɔ Yehowa ni okɛɛ lɛ nɔ ni osusuɔ, nɔ ni osheɔ he gbeyei, kɛ naagbai ni okɛkpeɔ? Ani be ko eshɛ ni okɛɛ lɛ nibii ni ebaafee bo hiɛgbele ákɛ okɛ adesa ko aaasusu he? Anɔkwa sɔlemɔi ni jɛ tsuiaŋ lɛ haa anuɔ he akɛ ayɛ toiŋjɔlɛ. (Filipibii 4:6, 7) Amɛyeɔ amɛbuaa wɔ koni wɔtsi wɔbɛŋkɛ Yehowa ni wɔnu he akɛ eebɛŋkɛ wɔ.

9. Te oblanyo loo oblayoo ko aaafee tɛŋŋ ebo Yehowa toi lɛ?

9 Wɔnaa gbɛ kroko ni wɔɔtsɔ nɔ wɔtsi wɔbɛŋkɛ Yehowa lɛ yɛ wiemɔi ni jɛ mumɔŋ nɛɛ mli akɛ: “Bó ŋaawoo toi, ni okpɛlɛ tsɔsemɔ, koni wɔsɛɛ ni ole nii.” (Abɛi 19:20) Hɛɛ, kɛji akɛ obo Yehowa toi lɛ, ooto shishitoo nɔ kɛha wɔsɛɛ be. Mɛɛ gbɛ nɔ obaanyɛ ojie lɛ kpo yɛ akɛ oboɔ Yehowa toi? Ŋwanejee ko bɛ he akɛ oyaa Kristofoi akpeei daa ni oboɔ gbɛjianɔtoo lɛ fãi lɛ atoi. Agbɛnɛ hu, ‘owoɔ otsɛ kɛ onyɛ’ kɛtsɔ weku lɛ Biblia mli nikasemɔ lɛ shishi ni ohiɔ lɛ nɔ. (Efesobii 6:1, 2; Hebribii 10:24, 25) Ehi jogbaŋŋ. Shi kɛfata he lɛ, ani ‘oheɔ be’ koni okɛsaa ohe kɛha kpeei, koni okane Biblia lɛ daa, ni otao nibii amli? Ani obɔɔ mɔdɛŋ koni okɛ nɔ ni okaneɔ lɛ atsu nii, bɔni afee ni onyiɛ tamɔ ‘nilelɔ’? (Efesobii 5:15-17; Lala 1:1-3) Kɛji ofeɔ nakai lɛ, belɛ ootsi oobɛŋkɛ Yehowa.

10, 11. Mɛɛ sɛɛnamɔi kpelei oblahii kɛ oblayei náa kɛji amɛbo Yehowa toi?

10 Niŋmalɔ ni akɛ mumɔ tsirɛ lɛ kɛŋma Abɛi awolo lɛ tsɔɔ yiŋtoo hewɔ ni aŋma nakai Biblia mli wolo lɛ mli yɛ ehiɛkpamɔ wiemɔi lɛ amli. Yiŋtoo lɛ ji “ní akɛle nii kɛ tsɔsemɔ, ni akɛnu wiemɔi ni jwɛŋmɔ yɔɔ mli ashishi; ní akɛna tsɔsemɔ ni tsɔɔ mɔ nilee, kɛ jalɛ kɛ kojomɔ kɛ nɔ ni ja gbɛ; ní akɛtsɔɔ mɛi ni nako jwɛŋmɔ lɛ ahiɛtɛɛ, kɛ oblanyo hu nilee kɛ jwɛŋmɔ.” (Abɛi 1:1-4) No hewɔ lɛ, beni okaneɔ wiemɔi ni yɔɔ Abɛi awolo lɛ—kɛ Biblia woji krokomɛi ni eshwɛ lɛ amli—ni okɛtsuɔ nii lɛ, obaafee jalɛ nii, ni Yehowa baaná he miishɛɛ akɛ otsi obɛŋkɛ lɛ. (Lala 15:1-5) Babaoo ni onáa nyɛmɔ ni akɛkojoɔ, hiɛtɛ̃ɛ, nilee, kɛ jwɛŋmɔŋ nyɛmɔ lɛ, obaafee mɔ ni feɔ yiŋkpɛɛ kpakpai.

11 Ani shishinumɔ bɛ mli akɛ aaakpa oblanyo loo oblayoo ko gbɛ akɛ eeefee nii yɛ nilee gbɛ ni tamɔ nɛkɛ mli? Dabi, ejaakɛ Kristofoi oblahii kɛ oblayei babaoo feɔ amɛnii yɛ nilee mli. Enɛ haa mɛi krokomɛi kɛ bulɛ haa amɛ ni ‘amɛgbeee oblahii loo oblayei ni amɛji lɛ he guɔ.’ (1 Timoteo 4:12) Amɛfɔlɔi náa amɛhe miishɛɛ yɛ gbɛ ni ja nɔ, ni Yehowa kɛɛ akɛ amɛhaa etsui nyɔɔ emli. (Abɛi 27:11) Eyɛ mli akɛ amɛdarako moŋ, shi amɛbaanyɛ amɛná hekɛnɔfɔɔ akɛ wiemɔi nɛɛ ni ajɛ mumɔŋ aŋma nɛɛ kɔɔ amɛhe, akɛ: “Saramɔ mɔ ni hi kɛwula shi, ní okwɛ mɔ ni ja lɛ; ejaakɛ nakai gbɔmɔ lɛ, aaahi aha lɛ wɔsɛɛ.”—Lala 37:37.

Halamɔ Nibii Kpakpai

12. Mɛni ji nibii ni he hiaa ni oblanyo loo oblayoo halaa lɛ ateŋ ekome, ni mɛni hewɔ nibii ni jɛɔ nakai nihalamɔ lɛ mli baa lɛ saa mɔ he be kakadaŋŋ lɛ?

12 Oblahiiaŋ loo oblayeiaŋ be ji be ni akɛfeɔ nihalamɔ, ni nibii ni jɛɔ ekomɛi amli kɛbaa lɛ hiɔ shi kɛyaa naanɔ. Nibii komɛi ni obaahala amrɔ nɛɛ baasa ohe yɛ wɔsɛɛ be mli. Nihalamɔ ni nilee yɔɔ mli lɛ baaye abua koni oná miishɛɛ shihilɛ ni yeɔ omanye. Nihalamɔ ni nilee bɛ mli lɛ baanyɛ afite oshihilɛ fɛɛ. Susumɔ bɔ ni enɛ ji anɔkwale yɛ nihalamɔi enyɔ ni ebiɔ ni ofee lɛ ahe okwɛ. Klɛŋklɛŋ lɛ: Namɔ ohalaa akɛ okɛbaabɔ? Mɛni hewɔ ni ehe hiaa lɛ? Ojogbaŋŋ, Abɛi ni jɛ mumɔŋ lɛ kɛɔ akɛ: “Mɔ ni kɛ nilelɔi nyiɛɔ lɛ, eeetsɔ nilelɔ; shi mɔ ni kɛ kwashiai bɔɔ lɛ, eeená amane.” (Abɛi 13:20) Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, wɔbaatsɔmɔ tamɔ mɛi ni wɔkɛbɔɔ lɛ yɛ naagbee mli—nilelɔi loo kwashiai. Mɛɛ gbɔmɔ nɛkɛ obaasumɔ ni otsɔ?

13, 14. (a) Yɛ sharamɔ ni yɔɔ tɛ̃ɛ ni wɔkɛ mɛi aaaná lɛ sɛɛ lɛ, mɛɛ nɔ kroko hu naanyobɔɔ tsɔɔ? (b) Mɛɛ tɔmɔ esa akɛ oblahii kɛ oblayei atsi amɛhe kɛjɛ he?

13 Ekolɛ kɛ́ ooosusu naanyobɔɔ he lɛ, efeɔ bo akɛ ekɔɔ gbɔmɛi ni anaa amɛ hiɛ kɛ hiɛ lɛ he. Eji anɔkwale, shi nibii babaoo fata gbɔmɛi ni akɛaashãra tɛ̃ɛ lɛ he. Obɔɔ naanyo kɛji akɛ okwɛ tɛlivishiŋ nɔ gbɛjianɔtoo ko, obo lala toi, okane wolo ko, otee sini, loo okɛ Internet lɛ fãi komɛi tsu nii. Kɛji akɛ yiŋtoo ni akɛbɔ nakai naanyo lɛ ji ni etsu basabasafeemɔ kɛ jeŋba shara he susumɔi ahe nii loo ni ewo tsofai fɔji kɛ nitsumɔ, dãatɔɔ, loo nɔ kroko ni teɔ shi ewoɔ Biblia shishitoo mlai lɛ he hewalɛ lɛ, no lɛ okɛ “kwashiai” ni feɔ amɛnii tamɔ nɔ ni Yehowa bɛ shihilɛ mli lɛ miibɔ naanyo.—Lala 14:1.

14 Ekolɛ Kristofoi akpeei ni oyaa, kɛ ekãa ni oyɔɔ yɛ asafo lɛ mli lɛ hewɔ lɛ, onuɔ he akɛ ohe wa waa bɔ ni sini ko ni jieɔ basabasafeemɔ yi loo lala ni ŋɔɔ shi emli wiemɔi lɛ esaaa lɛ nyɛŋ aná onɔ hewalɛ. Ekolɛ onuɔ he akɛ nɔ fɔŋ ko baŋ kɛji akɛ okɛ oyaiyeli kwɛ Internet Web site ni mɛi hiɛ amɛhe efoji lɛ. Bɔfo Paulo kɛɔ bo akɛ osusumɔ lɛ ejaaa! Ekɛɛ akɛ: “Naanyobɔɔ fɔŋ fiteɔ jeŋba kpakpa.” (1 Korintobii 15:33) Dɔlɛ sane ji akɛ, oblahii kɛ oblayei Kristofoi babaoo ni hiɛ kã amɛnɔ lɛ eha afite amɛjeŋba kpakpai lɛ kɛtsɔ naanyobɔɔ fɔji anɔ. Belɛ, tswaa ofai shi akɛ, obaatsi ohe kɛjɛ naanyobɔi ni tamɔ nakai he. Kɛji akɛ ofee nakai lɛ, obaanyiɛ Paulo ŋaawoo lɛ sɛɛ akɛ: “Nyɛjeŋba akatamɔ jeŋbii ajeŋba, shi moŋ nyɛkɛ nyɛjwɛŋmɔ ní etsɔ ehee lɛ atsakea nyɛhe, koni nyɛyoo nii ni ji Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii kpakpai ní sa ehiɛ jogbaŋŋ ní hi kɛwula shi lɛ.”—Romabii 12:2.

15. Mɛni ji nihalamɔ ni ji enyɔ ni esa akɛ oblahii kɛ oblayei atsu he nii, ni bei komɛi lɛ mɛɛ nɔnyɛɛ mɛi kɛfɔɔ amɛnɔ yɛ enɛ feemɔ mli?

15 Naa nihalamɔ ni ji enyɔ ni okɛkpeɔ lɛ. Be baashɛ ni ebaabi ni okpɛ oyiŋ yɛ nɔ ni obaasumɔ ni ofee beni ogbe skul naa. Kɛji akɛ oyɛ maŋ ko ni anaaa nitsumɔ yɛ mli lɛ mli lɛ, ebaanyɛ onɔ koni okpɛlɛ nitsumɔ ni hi fe fɛɛ ni yɔɔ lɛ nɔ. Kɛji akɛ maŋ ko ni yɔɔ nii babaoo mli oyɔɔ lɛ, ekolɛ nitsumɔ babaoo yɛ ni obaahala eko, nɔ ni amɛteŋ ekomɛi ji nɔ ni kaa mɔ waa. Akɛni otsɔɔlɔi loo ofɔlɔi yɛ ohilɛ-kɛhamɔ he miishɛɛ diɛŋtsɛ hewɔ lɛ, amɛbaawo bo hewalɛ koni otiu nitsumɔ ko ni baaha ofee shweshweeshwe yɛ shika gbɛfaŋ, ekolɛ ninámɔ po sɛɛ. Shi kɛlɛ, ekolɛ be kɛha nakai nitsumɔ lɛ he tsɔsemɔ lɛ baaba be ni obaanyɛ okɛsɔmɔ Yehowa lɛ shi waa diɛŋtsɛ.

16, 17. Tsɔɔmɔ bɔ ni ŋmalɛi srɔtoi baanyɛ aye abua oblanyo loo oblayoo ko koni ená susumɔ ni ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ yɛ nitsumɔ námɔ he.

16 Kaimɔ koni opɛi Biblia lɛ mli dani okpɛ oyiŋ. Biblia lɛ woɔ wɔ hewalɛ koni wɔtsu nii bɔni afee ni wɔnyɛ wɔhi shi, ni tsɔɔ akɛ esa akɛ wɔtsu nii koni wɔkɛkwɛ wɔhe. (2 Tesalonikabii 3:10-12) Ni kɛlɛ, nibii krokomɛi fata enɛ feemɔ he beni ohalaa nitsumɔ ko. Wɔmiiwo bo hewalɛ koni okane ŋmalɛi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ koni osusu bɔ ni amɛbaanyɛ amɛye amɛbua oblanyo loo oblayoo ko ni enyɛ eŋmɛ pɛpɛɛpɛ yɛ sane ni kɔɔ nitsumɔ halamɔ he lɛ mli: Abɛi 30:8, 9; Jajelɔ 7:11, 12; Mateo 6:33; 1 Korintobii 7:31; 1 Timoteo 6:9, 10. Beni okane nakai kukuji ogbe naa sɛɛ lɛ, ani ona Yehowa susumɔ yɛ sane lɛ he?

17 Esaaa akɛ heloonaa nitsumɔ bafeɔ nɔ ni he hiaa titri aahu akɛ no bayeɔ klɛŋklɛŋ gbɛhe, ni ji sɔɔmɔ ni wɔkɛaaha Yehowa lɛ najiaŋ. Kɛji akɛ ohe baanyɛ asa kɛha nitsumɔ ko ni hi jogbaŋŋ, kɛtsɔ skul tsɔsemɔ ni yaa hiɛ pɛ nɔ lɛ, ehi. Kɛji akɛ tsɔsemɔ ni yaa hiɛ lolo he miihia yɛ nɔtsamɔ skul sɛɛ lɛ, eji nɔ ko ni esa akɛ okɛ ofɔlɔi asusu he. Shi kɛlɛ, kaaku ohiɛ oshwie “nii ni hi titri”—ni ji nibii ni kɛ mumɔŋ sɛɛnamɔi baaba lɛ anɔ. (Filipibii 1:9, 10) Kaakɔ nihalamɔ gbɛ ni ejaaa ni Yeremia woloŋmalɔ Baruk kɔ lɛ. Ehiɛ esɔɔɔ sɔɔmɔ hegbɛ ni eyɔɔ lɛ ni etee ‘eyatao nii wuji eha ehe.’ (Yeremia 45:5) Ehiɛ kpa ehe nɔ yɛ be kukuoo mli akɛ ‘nɔ wulu’ ko bɛ je nɛŋ ni baaha ebɛŋkɛ Yehowa kpaakpa loo eye ebua lɛ koni eyi aná wala yɛ Yerusalem hiɛkpatamɔ lɛ mli. Abaanyɛ awie nɔ ko ni tamɔ nakai nɔŋŋ ŋmɛnɛ.

Ná Hiɛsɔɔ Oha Mumɔŋ Nibii

18, 19. (a) Mɛni ji nibii ni okutsoŋbii lɛ babaoo piŋɔ yɛ mli, ni te esa akɛ onu he oha amɛ tɛŋŋ? (b) Mɛni hewɔ mɛi babaoo nuuu he akɛ hɔmɔ miiye amɛ yɛ mumɔŋ lɛ?

18 Ani ona gbekɛbii ni yɔɔ maji ni hɔmɔ eba jɛmɛ lɛ ahe mfonirii yɛ adafitswaa woji amli dã? Eka shi faŋŋ akɛ kɛji ona lɛ, omusuŋ tsɔɔ bo yɛ amɛhewɔ. Ani omusuŋ tsɔɔ bo nakai nɔŋŋ yɛ gbɔmɛi ni yɔɔ okutso lɛ mli lɛ ahe? Mɛni hewɔ ni esa akɛ omusuŋ atsɔ bo lɛ? Ejaakɛ hɔmɔ miiye amɛteŋ mɛi babaoo. Amɛmiipiŋ yɛ hɔmɔ ni Amos gba yɛ he lɛ, akɛ: “Gbii miiba, Nuŋtsɔ Yehowa kɛɛ, ni maha hɔmɔ aba shikpɔŋ lɛ nɔ, jeee aboloo hɔmɔ loo nu kumai ni, shi Yehowa wiemɔi lɛ atoiboo nɔ̃ ni!”—Amos 8:11.

19 Eji anɔkwale akɛ mɛi ni piŋɔ yɛ mumɔŋ hɔmɔ ni yeɔ amɛ nɛɛ mli lɛ jeee mɛi ni “amɛhiɛ yɔɔ amɛmumɔŋ hiamɔ nii anɔ.” (Mateo 5:3, NW) Amɛteŋ mɛi babaoo nuuu he akɛ hɔmɔ miiye amɛ yɛ mumɔŋ. Ekolɛ amɛteŋ mɛi komɛi po baanu he akɛ amɛye nii jogbaŋŋ. Shi kɛji akɛ amɛye nii hu lɛ, nɔ ni ha ebalɛ nakai ji akɛ amɛmiiye “je lɛŋ nilee” ni sɛɛnamɔ ko bɛ he, ní nɔ ni fata he ji heloonaa ninamɔ, jeŋ nilee mli saji ni akaa yiŋ awieɔ, susumɔi ni kɔɔ jeŋba kpakpa he, kɛ nibii krokomɛi ni tamɔ nakai. Mɛi komɛi susuɔ akɛ “nilee” ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ haa Biblia tsɔɔmɔi feɔ nɔ ni be eho. Shi kɛlɛ, ‘je lɛ tsɔɔɔ enilee lɛ nɔ koni ele Nyɔŋmɔ.’ Je lɛŋ nilee lɛ yeŋ ebuaŋ bo koni otsi obɛŋkɛ Nyɔŋmɔ. Ejeee nɔ ko nɔ ko ákɛ “kwashiai asane yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ” kɛkɛ.—1 Korintobii 1:20, 21; 3:19.

20. Mɛni hewɔ nilee bɛ mli akɛ aaasumɔ ni akase mɛi ni jáa Yehowa lɛ?

20 Kɛji akɛ okwɛ nakai mfonirii ni kɔɔ gbekɛbii ni hɔmɔ miiye amɛ lɛ he lɛ, ani obaasumɔ ni otamɔ amɛ gbi ko? Eka shi faŋŋ akɛ dabi! Kɛlɛ, oblahii kɛ oblayei komɛi ni yɔɔ Kristofoi awekui amli lɛ etsɔɔ akɛ amɛmiisumɔ ni amɛfee tamɔ mɛi ni ebɔle amɛ ni hɔmɔ yeɔ amɛ yɛ mumɔŋ lɛ. Eeenyɛ efee akɛ, oblahii kɛ oblayei ni tamɔ nɛkɛ susuɔ akɛ nɔ ko nɔ ko gbaaa oblahii kɛ oblayei ni yɔɔ je lɛ mli lɛ anaa, amɛmiiná shihilɛ mli miishɛɛ. Amɛhiɛ kpaa nɔ akɛ nakai oblahii kɛ oblayei lɛ etse amɛhe kɛjɛ Yehowa he. (Efesobii 4:17, 18) Amɛhiɛ hu kpaa hewalɛ fɔŋ ni mumɔŋ hɔmɔ náa yɛ mɔ nɔ lɛ nɔ. Nibii fɔji nɛɛ ekomɛi ji gbekɛbii ni eye kɛjɛ afii nyɔŋma kɛ etɛ kɛyaa ni ŋɔɔ hɔ kɛ bɔ ni jeŋba shara, tawa shɛremɔ, dãatɔɔ, kɛ tsofai fɔji kɛ nitsumɔ lɛ náa mɔ nɔ hewalɛ yɛ gbɔmɔtsoŋ kɛ henumɔŋ lɛ nɔ. Hɔmɔ ni yeɔ mɔ yɛ mumɔŋ lɛ haa anáa atuatsemɔ mumɔ, nɔ titri ni haaa aná hiɛnɔkamɔ, kɛ yiŋtoo yɛ shihilɛ mli lɛ.

21. Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔbu wɔhe kɛjɛ mɛi ni jaaa Yehowa lɛ asubaŋi lɛ akasemɔ he?

21 No hewɔ lɛ, kɛji akɛ oyɛ mɛi ni jeee nanemɛi Yehowa jálɔi ateŋ yɛ skul lɛ, kaaha amɛsubaŋi lɛ ná onɔ hewalɛ. (2 Korintobii 4:18) Mɛi komɛi baagbe mumɔŋ nibii ahe guɔ. Kɛfata he lɛ, adafitswaa saji kɛ amale wiemɔi ni yɔɔ nigii baaha, ni amɛbaatsɔɔ akɛ tɔmɔ ko bɛ he ákɛ akɛ he aaawo jeŋba shara mli, ni atɔ dãa, loo ni akɛ wiemɔ shara atsu nii. Tee shi owo nakai hewalɛ lɛ. Yaa nɔ ni okɛ mɛi ni ‘hiɛ hemɔkɛyeli kɛ henilee kpakpa’ lɛ abɔ daa. “Tekemɔ nɔ yɛ Nuŋtsɔ lɛ nitsumɔ lɛ mli” daa. (1 Timoteo 1:19; 1 Korintobii 15:58) Feemɔ mɔ ni kɛ edekã fɛɛ tsuɔ nii yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ kɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli. Kɛ ohe awo gbɛgbalɔi awalɔ sɔɔmɔ lɛ mli yɛ be kɛ bei amli beni oyaa skul lɛ. Wajemɔ bɔ ni osusuɔ nii ahe yɛ mumɔŋ lɛ yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ, ni ebaaha oŋmɛ pɛpɛɛpɛ.—2 Timoteo 4:5.

22, 23. (a) Mɛni hewɔ ni bei pii lɛ Kristofonyo ko ni edako feɔ nihalamɔi ni mɛi krokomɛi nuuu shishi lɛ? (b) Mɛni ji nɔ ni awoɔ oblahii kɛ oblayei ahewalɛ ni amɛfee?

22 Ekolɛ nii ni oookwɛ yɛ mumɔŋ shishinumɔ naa lɛ baaha okpɛ yiŋ komɛi ni mɛi krokomɛi nuŋ shishi. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Kristofonyo oblanyo ko ji lalafolɔ ko ni he esa waa, kɛ nikaselɔ ko ni ená yijiemɔi ni nɔ kwɔlɔ yɛ skul nifeemɔ fɛɛ nifeemɔ mli. Beni egbe skul naa lɛ, eyafata etsɛ he yɛ samfɛji ahe tsumɔmɔ nitsumɔ ko mli, bɔni afee ni enyɛ etsu nitsumɔ ni ekɛma ehiɛ akɛ ebaatsu ákɛ be-fɛɛ sanekpakpa jajelɔ, loo gbɛgbalɔ lɛ. Etsɔɔlɔi lɛ nuuu yiŋtoi ahewɔ ni ekpɛ yiŋ ni tamɔ nɛkɛ lɛ shishi kwraa, shi kɛji akɛ oji mɔ ko ni etsi ebɛŋkɛ Yehowa lɛ, wɔheɔ wɔyeɔ akɛ onuɔ shishi.

23 Be mli ni osusuɔ bɔ ni okɛ óblahiiaŋ loo óblayeiaŋ be mli nibii ni jara wa lɛ aaatsu nii oha lɛ he lɛ, ‘bɔɔ jwetri oha ohe, ni efee shishitoo kpakpa eha be ni baaba lɛ, koni omɔ anɔkwa wala lɛ mli.’ (1 Timoteo 6:19) Tswaa ofai shi akɛ ‘obaakai o-Bɔlɔ Kpeteŋkpele lɛ’ yɛ óblahiiaŋ loo óblayeiaŋ—ni yɛ owala be fɛɛ mli. No ji gbɛ pɛ ni obaatsɔ nɔ oto shishitoo nɔ kɛha wɔsɛɛ be ni yeɔ omanye, wɔsɛɛ be ko ni baŋ naagbee.

Te Obaamu Sane Naa Oha Tɛŋŋ?

• Mɛɛ ŋaawoo ni jɛ mumɔŋ yeɔ ebuaa oblahii kɛ oblayei yɛ gbɛjianɔ ni amɛtoɔ kɛha wɔsɛɛ be lɛ mli?

• Mɛni ji gbɛ̀i komɛi ni oblanyo loo oblayoo baanyɛ atsɔ nɔ ‘etsi ebɛŋkɛ Nyɔŋmɔ’?

• Mɛni ji yiŋkpɛi komɛi ni oblanyo loo oblayoo ko feɔ ni baasa ewɔsɛɛ be he?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 15]

Ani obaaŋmɛ gbɛ koni nibii ni odiɔ sɛɛ lɛ aŋɔ óblahiiaŋ loo óblayeiaŋ hewalɛ kɛ ekãa lɛ fɛɛ?

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 16, 17]

Kristofoi oblahii kɛ oblayei ni le nii lɛ haa amɛmumɔŋ ninaa yaa nɔ efeɔ faŋŋ