Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mɛi Ni Edara Lɛ—Wɔ Kristofoi Anyɛmifeemɔ Lɛ Mli Bii Ni He Yɔɔ Sɛɛnamɔ

Mɛi Ni Edara Lɛ—Wɔ Kristofoi Anyɛmifeemɔ Lɛ Mli Bii Ni He Yɔɔ Sɛɛnamɔ

Mɛi Ni Edara Lɛ—Wɔ Kristofoi Anyɛmifeemɔ Lɛ Mli Bii Ni He Yɔɔ Sɛɛnamɔ

“Mɛi ni atɛo amɛ yɛ Yehowa we lɛ, amɛaafrɔke . . . Amɛaakã he amɛwo yibii yɛ gbɔlɛ mli tete.”—LALA 92:14, 15.

1. Te mɛi babaoo buɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ amɛhaa tɛŋŋ?

YEHOWA sumɔɔ enɔkwa tsuji, ni mɛi ni egbɔlɔ lɛ fata he. Shi kɛlɛ, taakɛ maŋ akɔntaabuu ko tsɔɔ lɛ, daa afi lɛ afeɔ mɛi ni egbɔlɔ aaashɛ akpei ohai enumɔ niseniianii loo akpooɔ amɛ yɛ United States. Amaniɛbɔi ni tamɔ nakai nɔŋŋ ni jɛ jeŋ fɛɛ lɛ tsɔɔ akɛ niseniianii ni afeɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ ji naagba ni yɔɔ he fɛɛ he. Gbɛjianɔtoo ko wie nɔ ni kɛbaa lɛ he akɛ eji “susumɔ ko ni mɛi babaoo hiɛ . . . ákɛ mɛi ni egbɔlɔ lɛ ahe bɛ sɛɛnamɔ, amɛnyɛɛɛ nii amɛtsu, ni amɛkɛ amɛhe fɔ̃ɔ mɛi krokomɛi ayelikɛbuamɔ nɔ babaoo tsɔ.”

2. (a) Te Yehowa buɔ enɔkwa tsuji ni egbɔlɔ lɛ ehaa tɛŋŋ? (b) Mɛɛ sane mlitsɔɔmɔ ni yɔɔ miishɛɛ wɔnaa yɛ Lala 92:13-16?

2 Yehowa Nyɔŋmɔ buɔ enɔkwa tsuji ni egbɔlɔ lɛ akɛ amɛjara wa waa. Egbalaa ejwɛŋmɔ kɛyaa “wɔmli gbɔmɔ lɛ”—ni ji wɔmumɔŋ shidaamɔ nɔ—shi jeee gbɔmɔtsoŋ gbɔjɔmɔi anɔ. (2 Korintobii 4:16) Wɔnaa nɔmimaa wiemɔi ni miishɛɛ yɔɔ mli ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ yɛ e-Wiemɔ, ni ji Biblia lɛ mli akɛ: “Jalɔ lɛ aaafrɔke tamɔ tɛŋ; eeeda tamɔ Lebanon tseneduru. Mɛi ni atɛo amɛ yɛ Yehowa we lɛ, amɛaafrɔke yɛ wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ kpoi lɛ anɔ. Amɛaakã he amɛwo yibii yɛ gbɔlɛ mli tete, amɛmli aaahi nu ni amɛaahi frɔ̃frɔ̃, ni amɛjaje amɛtsɔɔ akɛ Yehowa ja.” (Lala 92:13-16) Kukuji nɛɛ ahe susumɔ baajie sɛɛnamɔi srɔtoi ni Kristofoi anyɛmifeemɔ lɛ náa yɛ nyɛ mɛi ni nyɛgbɔlɔ lɛ ahe lɛ kpo.

‘Yibiiwoo yɛ Gbɔlɛ Mli’

3. (a) Mɛni hewɔ akɛ jalɔi toɔ tɛŋ tsei ahe lɛ? (b) Mɛi ni egbɔlɔ lɛ baanyɛ ‘awo yibii yɛ gbɔlɛ mli’ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

3 Lalatsɛ lɛ kɛ jalɔi lɛ to tɛŋ tsei ni ‘atɛo yɛ wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ kpoi lɛ anɔ’ lɛ he. ‘Amɛkãa he amɛwoɔ yibii yɛ gbɔlɛ mli tete.’ Ani okpɛlɛɛɛ nɔ akɛ susumɔ ni woɔ mɔ hewalɛ nɛ? Afɔɔ tɛŋ tsei ni yɔɔ fɛo ni mamɔ shi trɔmɔɔ namɔ yɛ Bokagbɛbii akpoi anɔ yɛ Biblia beaŋ. Yɛ sɛɛnamɔ ni yɔɔ tɛŋi ahe ákɛ wulamɔ nii lɛ sɛɛ lɛ, abuɔ akɛ amɛhe yɛ sɛɛnamɔ waa yɛ yibii pii ni amɛwoɔ lɛ hewɔ, ni tsei lɛ ekomɛi yaa nɔ amɛwoɔ yibii nɔ ni fe afii oha. * Kɛ otee nɔ ofĩ shi shiŋŋ yɛ anɔkwa jamɔ lɛ mli lɛ, bo hu obaanyɛ ‘oya nɔ owo yibii yɛ nitsumɔ kpakpa fɛɛ nitsumɔ kpakpa mli’ nakai nɔŋŋ.— Kolosebii 1:10.

4, 5. (a) Mɛɛ yibii ni he hiaa esa akɛ Kristofoi awo? (b) Okɛ Ŋmalɛ mli nɔkwɛmɔnii ni kɔɔ mɛi ni egbɔlɔ ni wo ‘naabui ayibii lɛ’ aha.

4 Yehowa kpáa Kristofoi agbɛ akɛ amɛwo ‘naabui ayibii lɛ’—wiemɔi ni akɛjieɔ lɛ kɛ eyiŋtoi lɛ ayi. (Hebribii 13:15) Ani enɛ kɔɔ ohe akɛ mɔ ni egbɔ? Hɛɛ, ekɔɔ ohe.

5 Nɔkwɛmɔnii ni kɔɔ mɛi ni edara ni kɛ ekãa ye Yehowa gbɛi lɛ kɛ eyiŋtoi lɛ ahe odase yɛ Biblia lɛ mli. Mose eye fe “afii nyɔŋmai kpaanyɔ” beni Yehowa kɛ nitsumɔ wo edɛŋ akɛ egbalɔ kɛ enajiaŋdamɔlɔ lɛ. (Lala 90:10; 2 Mose 4:10-17) Gbɔlɛ etsĩii gbalɔ Daniel naa kɛjɛɛɛ Yehowa nɔyeli lɛ he odaseyeli ni ekɛaaha ni gbeyeishemɔ bɛ mli lɛ he. Ekolɛ Daniel eye afii 90 kɛ fioo beni Belshazar tsɛ́ lɛ kɛba koni ebatsɔɔ waonaa niŋmaa ni yɔɔ naakpɛɛ ni yɔɔ gbogbo lɛ he lɛ shishi lɛ. (Daniel, yitso 5) Ni bɔfo Yohane ni egbɔ lɛ hu? Kɛmiiba esɔɔmɔ ni ekɛ afii babaoo tsu lɛ naagbee gbɛ lɛ, awo lɛ tsuŋ yɛ Patmo ŋshɔkpɔ lɛ nɔ, “yɛ Nyɔŋmɔ wiemɔ lɛ kɛ Yesu Kristo he odaseyeli lɛ hewɔ.” (Kpojiemɔ 1:9) Eka shi faŋŋ akɛ obaanyɛ okai Biblia mli gbɔmɛi krokomɛi ni wo ‘naabui ayibii lɛ’ yɛ amɛgbɔlɛ beaŋ lɛ ateŋ mɛi babaoo.—1 Samuel 8:1, 10; 12:2; 1 Maŋtsɛmɛi 14:4, 5; Luka 1:7, 67-79; 2:22-32.

6. Yehowa kɛ ‘mɛi ni edara lɛ’ etsu nii kɛgba yɛ nɛkɛ naagbee gbii nɛɛ amli yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

6 Beni bɔfo Petro tsɛɔ Hebri gbalɔ Yoel wiemɔi ayisɛɛ lɛ, ejaje akɛ: “‘Nyɔŋmɔ kɛɛ: Ni aaaba mli yɛ naagbee gbii lɛ anɔ, akɛ mafɔse mi-Mumɔ lɛ eko mashwie heloo fɛɛ nɔ [‘mɛi ni edara’ lɛ fata he], . . . ni amɛaagba.’” (Bɔfoi lɛ Asaji 2:17, 18; Yoel 3:1) No hewɔ lɛ, yɛ nɛkɛ naagbee gbii nɛɛ amli lɛ, Yehowa kɛ kuu ni afɔ amɛ mu lɛ kɛ “tooi krokomɛi” lɛ amli bii ni egbɔlɔ lɛ etsu nii kɛjaje eyiŋtoi etsɔɔ. (Yohane 10:16) Mɛnɛɛmɛi ateŋ mɛi komɛi kɛ anɔkwayeli ewo Maŋtsɛyeli yibii afii nyɔŋmai babaoo.

7. Okɛ nɔkwɛmɔnɔ ni tsɔɔ bɔ ni mɛi ni edara lɛ yaa nɔ amɛwoɔ Maŋtsɛyeli yibii yɛ gbɔmɔtsoŋ gbɔjɔmɔi fɛɛ asɛɛ lɛ aha.

7 Susumɔ Sonia, ni batsɔ be-fɛɛ Maŋtsɛyeli shiɛlɔ yɛ afi 1941 lɛ mli lɛ he okwɛ. Yɛ bei babaoo ni ekɛwuu eshi hela ni ehiii tsamɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, efeɔ Biblia mli nikasemɔ daa yɛ eshia. Sonia tsɔɔ mli akɛ: “Sanekpakpa lɛ shiɛmɔ ji mishihilɛ lɛ fã. Yɛ anɔkwale mli lɛ, eji nitsumɔ ko ni he hiaa fe fɛɛ yɛ mishihilɛ mli. Mikpaaa shiɛmɔ.” Etsɛɛɛ ni Sonia kɛ enyɛmiyoo Olive kɛ Biblia mli shɛɛ sane ni kɔɔ hiɛnɔkamɔ he lɛ ha Janet, ni ji helatsɛ ko ni miiye gbelehela ni amɛkɛ lɛ kpe yɛ helatsɛmɛi ashitaramɔhe ko yɛ helatsamɔhe lɛ. Nɛkɛ miishɛɛ ni suɔmɔ yɔɔ mli ni amɛjie lɛ kpo yɛ Janet he nɛɛ ná enyɛ, ni ji Katoliknyo ni etuu ehe eha lɛ nɔ hewalɛ aahu akɛ ekpɛlɛ koni akɛ lɛ afee shia Biblia mli nikasemɔ, ni amrɔ nɛɛ, eeya ehiɛ waa. Ani obaanyɛ okɛ hegbɛi ni tamɔ nɛkɛ atsu nii kɛwo Maŋtsɛyeli yibii?

8. Te Kaleb ni egbɔ lɛ jie hekɛnɔfɔɔ ni eyɔɔ yɛ Yehowa mli lɛ kpo eha tɛŋŋ, ni Kristofoi ni egbɔlɔ lɛ baanyɛ akase enɔkwɛmɔnɔ lɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ.

8 Kristofoi ni egbɔlɔ lɛ nyiɛɔ Israelnyo anɔkwafo Kaleb, ni kɛ Mose nyiɛ ŋa lɛ nɔ afii 400 lɛ nanemaahei lɛ asɛɛ, kɛtsɔ Maŋtsɛyeli shiɛmɔ nitsumɔ lɛ ni amɛyaa nɔ amɛkɛ ekãa tsuɔ yɛ amɛgbɔlɛ mli gbɔjɔmɔi lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ nɔ. Kaleb eye afii 79 beni efo Yordan Faa lɛ kɛtee Shiwoo Shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ. Beni ekɛ afii ekpaa esɔmɔ akɛ asraafonyo yɛ Israel asraafoi akuu ni yeɔ kunim lɛ ateŋ lɛ sɛɛ lɛ, kulɛ ebaanyɛ eyajɔɔ ehe yɛ emɔdɛŋbɔɔ nɛɛ hewɔ. Shi efeee nakai, ekɛ ekãa bi nitsumɔ ni wa waa, ni ji nom ni ebaayaŋɔ “maji wuji ni atswa gbogboi awo he” ni yɔɔ Yuda gɔji lɛ anɔ, he ni Anakbii ni dara naakpa lɛ yɔɔ lɛ. Kɛtsɔ Yehowa yelikɛbuamɔ nɔ lɛ, Kaleb “shwie amɛ, taakɛ bɔ ni Yehowa wie lɛ.” (Yoshua 14:9-14; 15:13, 14) Be mli ni oyaa nɔ owoɔ Maŋtsɛyeli yibii yɛ ogbɔlɛ beaŋ lɛ, ná nɔmimaa akɛ Yehowa kɛ bo yɛ, taakɛ ekɛ Kaleb hi shi lɛ. Ni kɛ otee nɔ ohi shi akɛ anɔkwafo lɛ, ebaaha bo gbɛfaŋnɔ yɛ jeŋ hee ni ewo he shi lɛ mli.—Yesaia 40:29-31; 2 Petro 3:13.

“Amɛmli Aaahi Nu ni Amɛaahi Frɔ̃frɔ̃”

9, 10. Kristofoi ni edara lɛ yaa nɔ amɛhiɔ shi akɛ mɛi ni he wa yɛ hemɔkɛyeli lɛ mli ni amɛhiɛɔ amɛmumɔŋ hewalɛ lɛ mli yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? (Kwɛmɔ akrabatsa ni yɔɔ baafa 13 lɛ mli.)

9 Be mli ni lalatsɛ lɛ gbalaa wɔjwɛŋmɔ kɛyaa yibii ni Yehowa tsuji ni egbɔlɔ lɛ woɔ lɛ nɔ lɛ, ela akɛ: “Jalɔ lɛ aaafrɔke tamɔ tɛŋ; eeeda tamɔ Lebanon tseneduru. Amɛaakã he amɛwo yibii yɛ gbɔlɛ mli tete, amɛmli aaahi nu ni amɛaahi frɔ̃frɔ̃.”—Lala 92:13, 15.

10 Te ooofee tɛŋŋ oya nɔ ohiɛ ekãa ni oyɔɔ yɛ mumɔŋ lɛ mli yɛ ofii ni yaa hiɛ fɛɛ sɛɛ lɛ? Nɔ̃ titri ni haa tɛŋ tso feɔ fɛo be fɛɛ be lɛ damɔ nu kpakpa ni sa ni enáa lɛ nɔ. Nakai nɔŋŋ bo hu obaanyɛ oná nu kɛjɛ anɔkwale ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ mli kɛtsɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ ni oookase kɛ egbɛjianɔtoo lɛ ni okɛaabɔ lɛ nɔ. (Lala 1:1-3; Yeremia 17:7, 8) Mumɔŋ hewalɛ ni oyɔɔ lɛ haa ohe baa sɛɛnamɔ waa kɛhaa nanemɛi jalɔi lɛ. Susumɔ bɔ ni Osɔfonukpa Yehoiada ni eda lɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ maa enɛ nɔ mi ehaa lɛ he okwɛ.

11, 12. (a) Mɛɛ gbɛfaŋnɔ ko ni he hiaa waa Yehoiada tsu he nii yɛ Yuda Maŋtsɛyeli lɛ yinɔsane be mli? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ Yehoiada kɛ hewalɛ ni eyɔɔ lɛ tsu nii ni ekɛha anɔkwa jamɔ shwere?

11 Ekolɛ Yehoiada eye fe afii 100 beni Maŋnyɛ Atalia ni taoɔ hiɛnyam lɛ tsɔ lɛ diɛŋtsɛ enabii ni egbe lɛ nɔ eshɔ̃ Yuda nɔyeli lɛ yɛ ekãa naa. Mɛni Yehoiada ni eda lɛ baanyɛ afee? Ekɛ eŋa ŋɔ Yoash, ni ji gboshiniyelɔ odehe kome pɛ ni eshwɛ lɛ kɛto sɔlemɔtsu lɛ mli afii ekpaa. Kɛkɛ ni yɛ nifeemɔ ko ni yɔɔ naakpɛɛ mli lɛ, Yehoiada wó Yoash ni eye afii kpawo lɛ maŋtsɛ ni eha agbe Atalia.—2 Kronika 22:10-12; 23:1-3, 15, 21.

12 Yehoiada kɛ hegbɛ ni eyɔɔ akɛ maŋtsɛ lɛ kwɛlɔ lɛ tsu nii ni ekɛha anɔkwa jamɔ shwere. ‘Ekɛ maŋ muu lɛ fɛɛ kɛ maŋtsɛ lɛ kpaŋ akɛ amɛaafee Yehowa maŋ.’ Yɛ Yehoiada famɔi anaa lɛ, gbɔmɛi lɛ kumɔ Baal apasa nyɔŋmɔ lɛ we lɛ amɛshwie shi ni amɛkpata efɔleshaa latɛi lɛ kɛ esɔfo lɛ hiɛ. Asaŋ yɛ Yehoiada gbɛtsɔɔmɔ naa lɛ, Yoash ku sɛɛ eto sɔlemɔwe sɔɔmɔi ahe gbɛjianɔ ekoŋŋ, ni eha atsu sɔlemɔwe lɛ saamɔ he nitsumɔi ni he hiaa lɛ ahe nii. “Yoash fee nɔ ni ja yɛ Yehowa hiɛ yɛ egbii fɛɛ ni osɔfo Yehoiada tsɔɔ lɛ nii lɛ amli.” (2 Kronika 23:11, 16-19; 24:11-14; 2 Maŋtsɛmɛi 12:3) Yehoiada gbo beni eye afii 130, ni aha lɛ fũu ni yɔɔ nyam yɛ maŋtsɛmɛi lɛ amasɛi ejaakɛ “etsu nii kpakpai yɛ Israel kɛ Nyɔŋmɔ kɛ [E]we lɛ hu he.”—2 Kronika 24:15, 16.

13. Mɛɛ gbɛ nɔ Kristofoi ni edara lɛ aaatsɔ ‘amɛtsu nii kpakpai yɛ anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ kɛ ewe lɛ’?

13 Ekolɛ hela loo shihilɛi krokomɛi baa nɔ ni onyɛɔ ofeɔ ni okɛha anɔkwa jamɔ ashwere lɛ shi. Kɛ nakai eji po lɛ, obaanyɛ oya nɔ ‘otsu nibii kpakpai yɛ anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ kɛ ewe lɛ.’ Obaanyɛ ojie ekãa kpo yɛ Yehowa mumɔŋ we lɛ he kɛtsɔ asafoŋ kpeei ni oooya kɛ ohe ni okɛaawo mli lɛ nɔ, kɛ agbɛnɛ kɛtsɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ ni okɛ ohe aaawo mli be fɛɛ be ni hegbɛ aaaba lɛ nɔ. Klalo ni ofeɔ kɛkpɛlɛɔ Biblia mli ŋaawoi anɔ, kɛ anɔkwa sɛɛfimɔ ni okɛhaa “tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ” lɛ kɛ asafo lɛ baawo Kristofoi anyɛmifeemɔ lɛ mli bii lɛ hewalɛ. (Mateo 24:45-47) Obaanyɛ owo nanemɛi jalɔi lɛ hu hewalɛ ‘koni amɛhiɛ adɔ suɔmɔ kɛ nitsumɔi kpakpai ahe.’ (Hebribii 10:24, 25; Filemon 8, 9) Ni ohe baaba sɛɛnamɔ aha mɛi krokomɛi kɛ́ ofee onii yɛ gbɛ ni kɛ bɔfo Paulo ŋaawoo nɛɛ kpãa gbee nɔ akɛ: “Hiimeji lɛ, akɛ amɛhiɛ akã shi, amɛfee mɛi ni hiɛ tsii, amɛjwɛŋmɔ akã shi, amɛhe awa yɛ hemɔkɛyeli kɛ suɔmɔ kɛ tsuishiŋmɛɛ gbɛfaŋ. Yeimeji hu nakai nɔŋŋ, akɛ amɛba amɛjeŋ bɔ ni sa mɛi krɔŋkrɔŋi lɛ; amɛkawiewie mɛi ahe, amɛkatsɔmɔ dãatɔlɔi, amɛfee mɛi ni tsɔ̃ɔ nii kpakpai.”—Tito 2:2-4.

14. Mɛni Kristofoi nɔkwɛlɔi ni kɛ afii babaoo esɔmɔ lɛ baanyɛ afee ni amɛha anɔkwa jamɔ ashwere?

14 Ani okɛ afii babaoo esɔmɔ akɛ asafoŋ onukpa? Asafoŋ onukpa ko ni kɛ bei babaoo esɔmɔ lɛ woɔ ŋaa akɛ: “Okɛ nilee ni okɛ afii babaoo ená lɛ atsu nii ni pɛsɛmkunya bɛ mli. Okɛ nitsumɔ awo mɛi adɛŋ, ni okɛ mɛi krokomɛi ni sumɔɔ akɛ amɛkase nii lɛ agba oniiashikpamɔi lɛ ahe sane . . . Yɔsemɔ nyɛmɔi ni mɛi krokomɛi yɔɔ lɛ. Ye obua ni amɛya amɛhiɛ babaoo yɛ amɛnyɛmɔi lɛ amli. Too gbɛjianɔ oha wɔsɛɛ.” (5 Mose 3:27, 28) Anɔkwa miishɛɛ kpo ni ojieɔ yɛ Maŋtsɛyeli nitsumɔ ni yaa nɔ emli lɛɛɔ lɛ he lɛ he baaba sɛɛnamɔ aha mɛi krokomɛi ni yɔɔ wɔ-Kristofoi anyɛmifeemɔ lɛ mli lɛ.

‘Jajemɔ Otsɔɔ akɛ Yehowa Ja’

15. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ Kristofoi ni edara lɛ ‘jajeɔ amɛtsɔɔ akɛ Yehowa ja’?

15 Nyɔŋmɔ sɔɔlɔi ni edara lɛ kɛ miishɛɛ tsuɔ gbɛnaa nii ni kã amɛnɔ akɛ “amɛjaje amɛtsɔɔ akɛ Yehowa ja” lɛ he nii. Kɛ́ oji Kristofonyo ni eda lɛ, owiemɔi kɛ onifeemɔi baanyɛ atsɔɔ mɛi krokomɛi akɛ ‘Yehowa ji otɛsaa, ni nɔ ko ni ejaaa bɛ emli.’ (Lala 92:16) Tɛŋ tso lɛ yeɔ e-Bɔlɔ lɛ sui ni nɔ kwɔlɔ fe fɛɛ lɛ he odase ni wiemɔi fataaa he. Shi Yehowa eha bo hegbɛ koni okɛye ehe odase otsɔɔ mɛi ni kpɛlɛɔ anɔkwa jamɔ nɔ amrɔ nɛɛ lɛ. (5 Mose 32:7; Lala 71:17, 18; Yoel 1:2, 3) Mɛni hewɔ enɛ feemɔ he hiaa lɛ?

16. Mɛɛ Biblia mli nɔkwɛmɔnɔ tsɔɔ bɔ ni ‘jajemɔ ni aaajaje atsɔɔ akɛ Yehowa ja’ lɛ he hiaa ha lɛ mli?

16 Beni Israelbii lɛ ahiɛnyiɛlɔ Yoshua “egbɔ ni eye gbii pii lɛ,” ‘etsɛ Israel muu lɛ fɛɛ, amɛnukpai, kɛ amɛlumɛi kɛ amɛkojolɔi kɛ amɛnɔkwɛlɔi lɛ kɛkpe,’ koni ekai amɛ yɛ Nyɔŋmɔ jalɛ nifeemɔi lɛ ahe. Ewie akɛ: “Nibii kpakpai fɛɛ ni Yehowa, nyɛ-Nyɔŋmɔ lɛ, wie yɛ nyɛhewɔ lɛ, emli ekome folo ekaaa shi, fɛɛ eba mli eha nyɛ.” (Yoshua 23:1, 2, 14) Nɛkɛ wiemɔi nɛɛ waje gbɔmɛi lɛ ayiŋ ni amɛkpɛ akɛ amɛbaahi shi akɛ anɔkwafoi lɛ kɛyashi be ko. Shi kɛlɛ, yɛ Yoshua gbele sɛɛ lɛ, “yinɔ kroko bate shi . . . ni leee Yehowa aloo enitsumɔi ni etsu eha Israel lɛ. Kɛkɛ ni Israelbii fee efɔŋ yɛ Yehowa hiɛ, ni amɛyasɔmɔ Baalim.”—Kojolɔi 2:8-11.

17. Te Yehowa kɛ ewebii ni yɔɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ lɛ eye eha tɛŋŋ?

17 Ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ Kristofoi asafo lɛ anɔkwayeli lɛ damɔɔɔ odaseyelii ni Nyɔŋmɔ tsuji ni edara lɛ kɛ amɛnaabu jajeɔ lɛ anɔ. Kɛlɛ, kɛ́ wɔnu aŋkroaŋkroi ahe saji ni kɔɔ “nitsumɔi wuji” ni Yehowa etsu eha ewebii lɛ yɛ naagbee gbii nɛɛ amli lɛ, ewajeɔ wɔhemɔkɛyeli yɛ Yehowa kɛ eshiwoi lɛ amli. (Kojolɔi 2:7; 2 Petro 1:16-19) Kɛ́ afii babaoo nɛ ni okɛ Yehowa gbɛjianɔtoo lɛ bɔi bɔɔ lɛ, ekolɛ obaakai be ni Maŋtsɛyeli jajelɔi fioo ko pɛ yɔɔ maŋ ni oyɔɔ lɛ mli, loo beni akɛ shitee-kɛ-woo ni naa wa kpe yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ. Beni bei shwieɔ mli lɛ, óna gbɛtsii nibii komɛi ni Yehowa ejie kɛtee kɛ bɔ ni eha Maŋtsɛyeli shweremɔ lɛ etee hiɛ ‘oyayaayai’ lɛ. (Yesaia 54:17; 60:22) Oyɔse bɔ ni aha Biblia mli anɔkwalei lɛ efee faŋŋ lɛ, ni oye Nyɔŋmɔ gbɛjianɔtoo fã ni anaa lɛ hetsuumɔ ni yaa nɔ lɛ he odase. (Abɛi 4:18; Yesaia 60:17) Ani obɔɔ mɔdɛŋ koni owo mɛi krokomɛi hewalɛ kɛtsɔ Yehowa jalɛ nifeemɔi lɛ amli niiashikpamɔi ni oná lɛ ni ogbaa amɛ lɛ nɔ? Kwɛ bɔ ni enɛ baanyɛ akanya ni ewaje Kristofoi anyɛmifeemɔ lɛ aha!

18. (a) Feemɔ bɔ ni jajemɔ ni ‘aaajaje atsɔɔ mɛi krokomɛi akɛ Yehowa ja’ lɛ baanyɛ aná amɛnɔ hewalɛ be kakadaŋŋ lɛ he nɔkwɛmɔnɔ. (b) Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ bo diɛŋtsɛ ona akɛ Yehowa ja?

18 Ni shihilɛi amli ni onu Yehowa suɔmɔ kwɛmɔ kɛ egbɛtsɔɔmɔ he yɛ bo diɛŋtsɛ owala shihilɛ mli lɛ hu? (Lala 37:25; Mateo 6:33; 1 Petro 5:7) Nyɛmi yoo ko ni eda ni atsɛɔ lɛ Martha lɛ fɔɔ mɛi krokomɛi ahewalɛwoo akɛ: “Ekɔɔɔ he eko nɔ ni baaba lɛ, kaashi Yehowa kɔkɔɔkɔ. Ebaahiɛ omli.” Nɛkɛ ŋaawoo nɛɛ ná Tolmina, ni ji Martha Biblia mli nikaselɔ ni abaptisi lɛ yɛ afi 1960 shishijee afii lɛ amli lɛ nɔ hewalɛ waa. Tolmina kaiɔ akɛ: “Beni miwu gbo lɛ, minu nijiaŋwujee he waa diɛŋtsɛ, shi nakai wiemɔi lɛ ha mitswa mifai shi akɛ mifoŋ asafoŋ kpee ko mli. Ni Yehowa waje mi lɛɛlɛŋ hu ni mitee nɔ mihiɛ mishidaamɔ lɛ mli.” Tolmina kɛ nakai ŋaawoo lɛ nɔŋŋ eha lɛ diɛŋtsɛ e-Biblia mli nikaselɔi yɛ afii ni eho lɛ amli. Eji anɔkwale akɛ, kɛtsɔ hewalɛwoo ni okɛaaha nanemɛi heyelilɔi lɛ kɛ Yehowa jalɛ nifeemɔi ni ooogba amɛ lɛ nɔ lɛ, obaanyɛ otswa amɛhemɔkɛyeli lɛ oma shi shiŋŋ.

Yehowa Buɔ Anɔkwafoi ni Edara lɛ akɛ Amɛjara Wa

19, 20. (a) Te Yehowa buɔ etsuji ni edara lɛ anitsumɔi lɛ ehaa tɛŋŋ? (b) Mɛni abaasusu he yɛ nikasemɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli?

19 Be fioo pɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ je nɛɛ ni ajieee shidaa kpo yɛ mli lɛ náa ekɛsusuɔ mɛi ni edara lɛ ahe. (2 Timoteo 3:1, 2) Bei pii lɛ, kɛ́ aakai amɛ lɛ, ejɛɔ nɔ ni amɛfee kɛho lɛ hewɔ—bɔ ni amɛhi shi amɛha, shi jeee bɔ ni amɛyɔɔ amrɔ nɛɛ. Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Nyɔŋmɔ jeee mɔ ni yeɔ sane ni ejaaa ni ehiɛ aaakpa nyɛnitsumɔ lɛ nɔ kɛ suɔmɔ deŋme ni nyɛgbo yɛ egbɛi lɛ ahewɔ, ni nyɛkɛsɔmɔ mɛi krɔŋkrɔŋi lɛ, ni nyɛsaa nyɛsɔmɔɔ amɛ lolo lɛ.” (Hebribii 6:10) Yɛ anɔkwale mli lɛ, Yehowa kaiɔ nyɛtsutsu nitsumɔi ni nyɛkɛ anɔkwayeli tsu lɛ. Shi ebuɔ nyɛ akɛ nyɛjara wa hu yɛ nɔ ni nyɛyaa nɔ nyɛtsuɔ yɛ esɔɔmɔ lɛ mli lɛ hewɔ. Hɛɛ, ebuɔ anɔkwafoi ni edara lɛ akɛ amɛji Kristofoi ni woɔ yibii, ni he wa yɛ mumɔŋ—amɛshihilɛ yeɔ ehewalɛ lɛ he odase.—Filipibii 4:13.

20 Ani obuɔ wɔ-Kristofoi anyɛmifeemɔ lɛ mlibii ni edara lɛ taakɛ Yehowa buɔ amɛ lɛ? Kɛ́ nakai ni lɛ, enɛ baatsirɛ bo koni ojie suɔmɔ kpo otsɔɔ amɛ. (1 Yohane 3:18) Nikasemɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ baasusu gbɛ̀i komɛi ni anyɛɔ atsuɔ he nii ni atsɔɔ nɔ akɛjieɔ suɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ kpo yɛ amɛhiamɔ nii ahe nitsumɔ mli lɛ he.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 3 Yibii komekomei aaafee akpe yɔɔ amitsrɔbii kusha fɛɛ kusha mli, ni etsiimɔ baanyɛ ashɛ kilogram kpaanyɔ loo nɔ ni fe nakai. Woloŋmalɔ ko bu naa akɛ “[tɛŋ] tsei fɛɛ ni woɔ yibii lɛ ateŋ eko fɛɛ eko nyɛɔ ewoɔ amitsrɔbii ni tsiimɔ shɛɔ tɔn enyɔ loo etɛ ehaa enɔtsɛ lɛ dani tso lɛ gboɔ.”

Mɛni Ji Ohetooi?

• mɛi ni edara lɛ ‘woɔ yibii’ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

• mɛni hewɔ kristofoi ni edara lɛ amumɔŋ hewalɛ lɛ ji nɔ ko ni he yɔɔ sɛɛnamɔ waa lɛ?

• mɛɛ gbɛ nɔ mɛi ni edara lɛ aaatsɔ ‘amɛjaje amɛtsɔɔ akɛ yehowa ja’?

• mɛni hewɔ yehowa buɔ etsuji ni kɛ afii babaoo esɔmɔ lɛ akɛ amɛjara wa lɛ?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 13]

Bɔ ni Amɛtee Nɔ Amɛhe Ewa yɛ Hemɔkɛyeli Mli

Mɛni eye ebua mɛi ni kɛ be kakadaŋŋ ehi shi akɛ Kristofoi ni amɛhe ewa yɛ hemɔkɛyeli lɛ mli ni amɛhiɛ amɛmumɔŋ hewalɛ lɛ mli lɛ? Nɔ ni amɛteŋ mɛi komɛi kɛɛ nɛ:

“Ŋmalɛi ni gbalaa jwɛŋmɔ kɛyaa wɔkɛ Yehowa teŋ wekukpaa lɛ nɔ lɛ akanemɔ he hiaa waa diɛŋtsɛ. Mifɔɔ Lala 23 kɛ 91 lɛ kɛɛmɔ kɛjɛɔ miyitsoŋ daa gbɛkɛ.”—Olive ni abaptisi lɛ yɛ afi 1930.

“Mikɛfee oti ni ma mihiɛ akɛ mahi baptisimɔ he wiemɔ fɛɛ wiemɔ ni ahaa lɛ shishi ni mabo toi jogbaŋŋ, oookɛɛ eji mi diɛŋtsɛ mibaptisimɔ. Mihenɔjɔɔmɔ lɛ ni miha ehi mijwɛŋmɔ mli be fɛɛ be lɛ ji nɔ titri kɛha minɔkwayeli lɛ mli hiɛmɔ.”—Harry ni abaptisi lɛ yɛ afi 1946.

“Daa gbi sɔlemɔ he miihia—ní aaabi Yehowa dɛŋ yelikɛbuamɔ, ehebuu, kɛ ejɔɔmɔ daa, ni ‘wɔkai lɛ yɛ wɔgbɛ̀i fɛɛ mli.’” (Abɛi 3:5, 6)—Antônio ni abaptisi lɛ yɛ afi 1951.

“Mɛi ni kɛ afii babaoo sɔmɔɔ Yehowa yɛ anɔkwayeli mli lolo lɛ aniiashikpamɔi lɛ atoiboo woɔ mifaishitswaa akɛ maye lɛ anɔkwa lɛ mli hewalɛ.”—Joan ni abaptisi lɛ yɛ afi 1954.

“Ehe miihia ni mɔ akabu ehe tuutu. Nɔ fɛɛ nɔ ni wɔyɔɔ lɛ jɛ Nyɔŋmɔ mlihilɛ ni esaaa wɔ lɛ. Susumɔ ni tamɔ nɛkɛ ni wɔɔná lɛ haa wɔkwɛɔ he ni sa kɛha mumɔŋ niyenii ni he hiaa lɛ anamɔ koni wɔŋmɛ wɔtsui shi kɛyashi naagbee.”—Arlene ni abaptisi lɛ yɛ afi 1954.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 11]

Mɛi ni edara lɛ woɔ Maŋtsɛyeli yibii ni jara wa

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 14]

Mɛi ni edara lɛ amumɔŋ hewalɛ lɛ ji nɔ ko ni he yɔɔ sɛɛnamɔ waa