Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Jiemɔ o-Bɔlɔ lɛ Yi Kɛtsɔ Mumɔŋ Otii Ni Okɛaamamɔ Ohiɛ lɛ Nɔ

Jiemɔ o-Bɔlɔ lɛ Yi Kɛtsɔ Mumɔŋ Otii Ni Okɛaamamɔ Ohiɛ lɛ Nɔ

Jiemɔ o-Bɔlɔ lɛ Yi Kɛtsɔ Mumɔŋ Otii Ni Okɛaamamɔ Ohiɛ lɛ Nɔ

“KƐ MƆ leee lɛjiadaamɔhe pɔtɛɛ ni eyaakpeleke shi yɛ lɛ, no lɛ enyɛŋ ele hei ni kɔɔyɔɔ tswaa kɛyaa lɛ mli nɔ ni ja.” Nɛkɛ wiemɔi nɛɛ ni akɛɛ Roma jeŋ nilelɔ ko ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ ji mɔ ni wie lɛ maa anɔkwale ni eji akɛ kɛji yiŋtoo baahi shihilɛ sɛɛ lɛ, no lɛ otii ni akɛmamɔɔ hiɛ ahe miihia lɛ nɔ mi.

Biblia lɛ kɛ aŋkroaŋkroi ni kɛ otii mamɔ amɛhiɛ lɛ ahe nɔkwɛmɔnii haa. Noa kɛ aaafee afii 50 tsu nii ni “ekɛsaa adeka eha ewe lɛ yiwalaheremɔ.” Gbalɔ Mose ‘kwɛ nyɔmɔwoo lɛ gbɛ.’ (Hebribii 11:7, 26) Nyɔŋmɔ ha Yoshua, ni ji Mose sɛɛyelɔ lɛ kɛfee oti ni ma ehiɛ akɛ ebaaye Kanaan shikpɔŋ lɛ nɔ kunim.—5 Mose 3:21, 22, 28; Yoshua 12:7-24.

Ŋwanejee ko bɛ he akɛ wiemɔi ni Kristo wie akɛ, “aaashiɛ maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa nɛɛ atsɔɔ je nɛŋ fɛɛ” lɛ ná mumɔŋ otii ni bɔfo Paulo kɛmamɔ ehiɛ lɛ anɔ hewalɛ waa yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli. (Mateo 24:14) Akɛni shɛɛ saji kɛ ninaai ni Nuŋtsɔ Yesu kɛha Paulo tɛ̃ɛ, ní nɔ ni fata he ji nitsumɔ ni akɛwo edɛŋ akɛ ‘ehiɛ Yesu gbɛi lɛ kɛya jeŋmaji lɛ ahiɛ’ lɛ wo lɛ hewalɛ hewɔ lɛ, etsu gbɛfaŋnɔ ko ni he hiaa waa he nii yɛ Kristofoi asafoi babaoo ni ato shishi yɛ Asia Bibioo lɛ mli kɛ agbɛnɛ yɛ Europa lɛ mli.—Bɔfoi lɛ Asaji 9:15; Kolosebii 1:23.

Hɛɛ, Yehowa tsuji ni hi shi yɛ yinɔi fɛɛ ni eho lɛ amli lɛ kɛ otii ni nɔ kwɔlɔ mamɔ amɛhiɛ ni amɛtsu he nii kɛwo Nyɔŋmɔ hiɛ nyam. Mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔkɛ mumɔŋ otii amamɔ wɔhiɛ ŋmɛnɛ? Mɛɛ otii wɔbaanyɛ wɔkɛmamɔ wɔhiɛ ni wɔtiu sɛɛ, ni mɛɛ gbɛ̀i ni anyɛɔ atsɔɔ nɔ atsuɔ amɛhe nii wɔbaanyɛ wɔkɛtsu nii koni wɔshɛ nakai otii lɛ ahe?

Jwɛŋmɔ ni Ja ní Aaaná He Miihia

Abaanyɛ akɛ otii amamɔ hiɛ yɛ shihilɛ mli nifeemɔi fɛɛ amli, ni je nɛɛ hu yɛ mɛi ni kɛ otii emamɔ amɛhiɛ. Shi kɛlɛ, esoro teokrase otii yɛ je lɛŋ otii ni akɛtaoɔ hiɛnyam lɛ ahe. Jwɛŋmɔ titri ni hɔ otii babaoo ni akɛmamɔɔ hiɛ yɛ je lɛŋ lɛ sɛɛ ji akɔnɔ ni mli wa ni anáa ahaa ninámɔ kɛ hiɛ ni joɔ gbɛhe kɛ hewalɛ taomɔ. Kwɛ tɔmɔ ni eeeji akɛ aaatiu oti ko sɛɛ koni akɛná hewalɛ ni akɛhe gbɛi! Otii ni akɛmamɔɔ hiɛ ni kɛ yijiemɔ bahaa Yehowa Nyɔŋmɔ lɛ kɛ jamɔ ni wɔkɛhaa lɛ lɛ kɛ Maŋtsɛyeli lɛ he nibii lɛ ahe miishɛɛ ni wɔyɔɔ lɛ yɛ tsakpaa. (Mateo 6:33) Otii ni akɛmamɔɔ hiɛ ni tamɔ nɛkɛ lɛ jɛ suɔmɔ ni ayɔɔ kɛha Nyɔŋmɔ kɛ naanyo gbɔmɔ lɛ hewɔ, ni Nyɔŋmɔ jamɔ hetuu-kɛhamɔ ji yiŋtoo ni yɔɔ sɛɛ.—Mateo 22:37-39; 1 Timoteo 4:7.

Eba akɛ wɔɔhiɛ jwɛŋmɔ kpakpa yɛ be mli ni wɔkɛ mumɔŋ otii mamɔɔ wɔhiɛ ni wɔtiu sɛɛ lɛ, kɛ́ eji nɔ ni kɔɔ sɔɔmɔ hegbɛi krokomɛi ni ataoɔ aná loo nɔ ni kɔɔ hiɛyaa ni ataoɔ aná yɛ mumɔŋ he. Kɛlɛ, yɛ bei komɛi amli lɛ, nine nyɛɛɛ ashɛ otii ni akɛmamɔɔ hiɛ ni jwɛŋmɔ kpakpa yɔɔ sɛɛ lɛ po anɔ. Mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔkɛ otii amamɔ wɔhiɛ ni wɔha gbɛ̀i anɔ ni wɔɔtsɔ wɔnine ashɛ nɔ lɛ aya hiɛ?

Ehe Miihia ni Aná Shwelɛ ni Mli Wa

Susumɔ gbɛ ni Yehowa tsɔ nɔ ebɔ jeŋ muu lɛ fɛɛ lɛ he okwɛ. Yehowa kɛ wiemɔ ni ji, “je na ni je tsɛre” lɛ kadi adebɔɔ bei ni eko nyiɛ eko sɛɛ lɛ. (1 Mose 1:5, 8, 13, 19, 23, 31) Dani adebɔɔ be lɛ eko fɛɛ eko aaaje shishi lɛ, no mli ele oti ni ma ehiɛ loo yiŋtoo ni eyɔɔ kɛha nakai gbi lɛ jogbaŋŋ. Ni Nyɔŋmɔ tsu eyiŋ ni eto yɛ adebɔɔ he lɛ he nii. (Kpojiemɔ 4:11) Blematsɛ Hiob kɛɛ akɛ: “Nɔ ni [Yehowa] esusuma taoɔ [loo eshweɔ] lɛ, no efeɔ.” (Hiob 23:13) Kwɛ bɔ ni Yehowa tsui aaanyɔ emli aha yɛ be mli ni ekwɛ “nibii fɛɛ ni efee lɛ” ni ejaje akɛ “ehi naakpa” lɛ.—1 Mose 1:31.

Bɔni afee ni wɔnine anyɛ ashɛ otii ni mamɔ wɔhiɛ lɛ anɔ lɛ, esa akɛ wɔ hu wɔná shwelɛ ni mli wa akɛ wɔnine baashɛ nɔ. Mɛni baaye abua wɔ ni wɔná shwelɛ ni mli wa ni tamɔ nɛkɛ? Beni shikpɔŋ lɛ yɔɔ olɛŋlɛ ni efee flóŋŋ po lɛ, Yehowa nyɛ etsɔ hiɛ ena bɔ ni enaagbee baatamɔ aha—jwetri fɛfɛo ni yɔɔ ŋwɛi niiaŋ, ni kɛ woo kɛ anunyam bahaa lɛ. Nɔ ni tamɔ nakai nɔŋŋ lɛ, wɔbaanyɛ wɔná shwelɛ akɛ wɔbaatsu nibii ni wɔkɛmamɔ wɔhiɛ lɛ ahe nii kɛtsɔ susumɔ ni wɔɔsusu sɛɛnamɔi srɔtoi ni baajɛ otii nɛɛ amli aba lɛ he lɛ nɔ. Tony, ni eye afii 19 lɛ ná nakai niiashikpamɔ lɛ. Ehiɛ kpaaa miishɛɛ ni ená yɛ klɛŋklɛŋ kwraa ni eyasara Yehowa Odasefoi anitsumɔhe nine ko ni yɔɔ Europa Anaigbɛ lɛ nɔ. Kɛjɛ no sɛɛ kɛbaa lɛ, sanebimɔ ni bakã Tony tsui nɔ ji, ‘Te shihilɛ yɛ he ko ni tamɔ nɛkɛ ni aaasɔmɔ yɛ lɛ yɔɔ ha tɛŋŋ?’ Tony efɔ̃ɔɔ he susumɔ akɛ ebaanyɛ eyasɔmɔ yɛ jɛmɛ, ni etee nɔ ebɔ mɔdɛŋ koni eshɛ nakai oti lɛ he. Kwɛ miishɛɛ ni ená yɛ be mli akpɛlɛ enɔ yɛ afii komɛi asɛɛ akɛ ebasɔmɔ yɛ nitsumɔhe nine lɛ!

Wɔhe ni wɔkɛaabɔ mɛi krokomɛi ni etsɔ hiɛ amɛnine eshɛ otii komɛi anɔ momo lɛ hu baanyɛ aha wɔná shwelɛ akɛ wɔbaashɛ nakai otii lɛ ahe. Beni Jayson, ni eye afii 30 lɛ ji oblanyo fioo lɛ, enaaa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli ni ekɛ ehe aaawo lɛ he miishɛɛ. Shi beni egbe nɔtsamɔ skul naa lɛ, ekɛ ehe wo gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli kɛ miishɛɛ, ni ebatsɔ be-fɛɛ Maŋtsɛyeli jajelɔ. Mɛni ye ebua Jayson ni ená shwelɛ akɛ ekɛ ehe aaawo gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli? Eha hetoo akɛ: “Mɛi krokomɛi ni yɔɔ gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli ni mikɛ amɛ gbaa sane ni mikɛ amɛ tsuɔ nii yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli ná minɔ hewalɛ waa.”

Otii ni Wɔkɛmamɔɔ Wɔhiɛ lɛ ní Wɔɔŋmala Wɔshwie Shi lɛ Baanyɛ Aye Abua

Kɛ wɔkɛ wiemɔi tsɔɔ susumɔ folo ko mli lɛ, ehaa ebafeɔ faŋŋ ni shishinumɔ baa he. Salomo tsɔɔ akɛ, wiemɔi ni sa baanyɛ afee nɔ ni yɔɔ hewalɛ waa ni tsɔɔ mɔ gbɛ yɛ shihilɛ mli tamɔ tsina kpalamɔ akpɔlɔi. (Jajelɔ 12:11) Kɛ aŋmala nakai wiemɔi lɛ ashwie shi lɛ, ekanyaa jwɛŋmɔ lɛ kɛ tsui lɛ waa. Ani jeee yiŋtoo nɛɛ hewɔ Yehowa fã Israel maŋtsɛmɛi lɛ koni amɛ diɛŋtsɛ amɛŋmala Mla lɛ eko amɛha amɛhe lɛ? (5 Mose 17:18) No hewɔ lɛ, wɔbaasumɔ ni wɔŋmala otii ni wɔkɛmamɔ wɔhiɛ kɛ gbɛ̀i anɔ ni wɔbaatsɔ ni wɔnine ashɛ nɔ lɛ wɔshwie shi, ni wɔŋmala gbɛtsiinii ni wɔkpaa gbɛ akɛ wɔkɛbaakpe kɛ gbɛ̀i anɔ ni wɔbaatsɔ wɔye amɛnɔ kunim lɛ hu wɔfata he. Ebaafee nɔ ni yeɔ ebuaa hu akɛ wɔɔle saji ni ehe baahia ni wɔná nilee yɛ amɛhe lɛ, hesaai ni esa akɛ wɔná, kɛ aŋkroaŋkroi ni baanyɛ amɛkɛ yelikɛbuamɔ aha wɔ ni amɛfĩ wɔ sɛɛ lɛ hu.

Mumɔŋ otii ni Geoffrey, ni kɛ afii babaoo esɔmɔ akɛ gbɛgbalɔ krɛdɛɛ yɛ shikpɔŋkuku ko ni etse ehe banee yɛ Asia maŋ ko mli lɛ kɛmamɔ ehiɛ lɛ ye ebua lɛ ni efĩ shi shiŋŋ. Ekɛ amanehulu kpe beni eŋa gbo trukaa lɛ. Beni Geoffrey ejaje nibii sɛɛ lɛ, ekpɛ eyiŋ koni ekɛ ehe awo gbɛgbamɔ nitsumɔ ni etsuɔ lɛ mli kwraa kɛtsɔ otii ni ekɛmamɔ ehiɛ lɛ nɔ. Beni eŋmala eyiŋkpɛi lɛ eshwie shi yɛ wolo nɔ sɛɛ lɛ, etsɔ sɔlemɔ nɔ ni ekɛma ehiɛ akɛ ebaaje Biblia mli nikasemɔ heei etɛ ashishi dani nyɔŋ lɛ agbo. Epɛiɔ enitsumɔ lɛ mli ekwɛɔ daa gbi, ni yɛ gbi nyɔŋma fɛɛ gbii nyɔŋma mli lɛ, ekwɛɔ nɔyaa ni ená. Ani enine shɛ oti ni ekɛma ehiɛ lɛ nɔ? Akɛni ebu Biblia mli nikasemɔ heei ejwɛ ahe akɔntaa hewɔ lɛ, ekɛ miishɛɛ ha hetoo akɛ, hɛɛ!

Okɛ Otii ni Nine Shɛɔ Nɔ yɛ Be Kukuoo Mli Amamɔ Ohiɛ ni Okɛto Nibii Ahe Gbɛjianɔ

Yɛ shishijee lɛ, otii komɛi baafee tamɔ nɔ ni nine nyɛŋ ashɛ nɔ. Beni Tony, ni atsĩ etã kɛtsɔ hiɛ lɛ yasara Yehowa Odasefoi anitsumɔhe nine lɛ klɛŋklɛŋ kwraa lɛ, no mli lɛ yɛ egbɛfaŋ lɛ, ákɛ aaasɔmɔ yɛ Yehowa Odasefoi anitsumɔhe nine srɔtoi lɛ ateŋ eko mli lɛ tamɔ lamɔ ko kɛkɛ. Esusu nakai ejaakɛ shihilɛ gbɛ ni ediɔ sɛɛ lɛ ehiii, ni ejɔko ehe nɔ po ehako Nyɔŋmɔ. Shi Tony kpɛ eyiŋ akɛ ebaahi shi yɛ Yehowa gbɛ̀i lɛ kɛ gbeekpamɔ naa, ni ekɛfee oti ni ma ehiɛ akɛ ebaaha ehe asa kɛha baptisimɔ. Beni enine eshɛ oti nɛɛ nɔ sɛɛ lɛ, ekɛma ehiɛ akɛ ekɛ ehe baawo gbɛgbalɔi awamɔ kɛ daa gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli, ni ekadi be srɔtoi ni ekɛbaaje nitsumɔi nɛɛ ashishi lɛ yɛ ekalanda lɛ nɔ. Yɛ be mli ni ekɛ ehe ewo gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli be ko sɛɛ lɛ, ena akɛ sɔɔmɔ yɛ nitsumɔhe nine lɛ jeee oti ko ni kɛ́ akɛma hiɛ ni nine nyɛŋ ashɛ nɔ.

Wɔ hu wɔɔfee jogbaŋŋ akɛ wɔɔjara otii ni wɔkɛmamɔ wɔhiɛ ni heɔ be babaoo dani nine shɛɔ nɔ lɛ mli wɔwo otii fioo ni heɔ be kukuoo ni nine shɛɔ nɔ lɛ mli. Abaanyɛ akɛ otii ni ayaa nɔ akɛmamɔɔ hiɛ fiofio lɛ atsu nii ni akɛto nibii ahe gbɛjianɔ koni akɛtsu oti ko ni akɛmaa hiɛ ni heɔ be babaoo dani nine shɛɔ nɔ lɛ he nii. Otii ni ayaa nɔ akɛmamɔɔ hiɛ fiofio ni tamɔ nɛkɛ ni wɔkɛaapɛi hiɛyaa ni wɔná lɛ mli wɔkwɛ lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔjwɛŋmɔ ahi oti ni ma wɔhiɛ lɛ nɔ. Ní wɔɔya nɔ wɔsɔle wɔha Yehowa yɛ wɔyiŋ ni wɔkpɛ lɛ he lɛ hu baaye abua wɔ ni wɔkaje wɔŋɛlɛ nɔ. Bɔfo Paulo wo hewalɛ akɛ: “Nyɛsɔlea ni nyɛkafɔa.”—1 Tesalonikabii 5:17.

Faishitswaa kɛ Shifimɔ He Miihia

Yɛ gbɛjianɔ ni atoɔ jogbaŋŋ kɛ shwelɛ ni mli wa ni anáa akɛ aaatsu otii ni akɛmamɔ hiɛ ahe nii lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, otii nɛɛ ekomɛi shwɛɔ ni nine shɛɛɛ nɔ. Kwɛ bɔ ni kaselɔ Yohane Marko nijiaŋ baaje wui aha beni bɔfo Paulo ekpɛlɛɛɛ ni eŋɔ lɛ efata ehe yɛ emaŋsɛɛ shiɛmɔ nitsumɔ ni ji enyɔ lɛ mli lɛ! (Bɔfoi lɛ Asaji 15:37-40) Esa akɛ Marko akase nii kɛjɛ nijiaŋwujee nifeemɔ nɛɛ mli ni efee tsakemɔi yɛ oti ni ekɛma ehiɛ koni ená sɔɔmɔ hegbɛi babaoo lɛ mli. Eka shi faŋŋ akɛ efee nakai. Sɛɛ mli lɛ, Paulo wie Marko he ekpakpa ni ekɛ Petro ná naanyobɔɔ ni yɔɔ gbagbalii yɛ Babilon. (2 Timoteo 4:11; 1 Petro 5:13) Ekolɛ hegbɛ ni ená ákɛ akɛ mumɔ atsirɛ lɛ ni eŋmala Yesu wala shihilɛ kɛ esɔɔmɔ nitsumɔ lɛ ahe saji eshwie shi lɛ ji hegbɛ ni fe fɛɛ ni ená.

Wɔ hu wɔkɛ naagbai loo nibii ni gbalaa mɔ sɛɛ baakpe yɛ be mli ni wɔtiuɔ mumɔŋ otii ni wɔkɛmamɔ wɔhiɛ lɛ asɛɛ lɛ. Yɛ nɔ najiaŋ ni wɔnijiaŋ aaaje wui lɛ, esa akɛ wɔpɛi hiɛyaa ni wɔná lɛ mli, wɔsaa wɔsusu otii ni wɔkɛmamɔ wɔhiɛ lɛ ahe ekoŋŋ, ni wɔfee tsakemɔi yɛ mli kɛ ehe miihia. Kɛ wɔkɛ gbɛtsiinii kpe lɛ, esa akɛ wɔkɛ faishitswaa kɛ shifimɔ amia wɔhiɛ ni wɔya wɔhiɛ. Nilelɔ Maŋtsɛ Salomo maa nɔ mi ehaa wɔ akɛ: “Tuu onitsumɔi lɛ owo Yehowa dɛŋ, ni ojwɛŋmɔi lɛ aaadamɔ shi shiŋŋ.”—Abɛi 16:3.

Shi kɛlɛ, yɛ bei komɛi amli lɛ shihilɛi komɛi haaa ni nine anyɛ ashɛ otii komɛi ni akɛmamɔ hiɛ lɛ anɔ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa ni abɛ loo weku gbɛnaanii haŋ wɔnine ashɛ otii komɛi ni wɔkɛmamɔ wɔhiɛ lɛ anɔ. Ekaba kɔkɔɔkɔ akɛ wɔhiɛ aaakpa anɔkwale ni eji akɛ nyɔmɔwoo ni fe fɛɛ lɛ ji naanɔ wala—yɛ ŋwɛi loo yɛ Paradeiso mli yɛ shikpɔŋ nɔ lɛ nɔ. (Luka 23:43; Filipibii 3:13, 14) Mɛɛ gbɛ nɔ aaatsɔ ni nine ashɛ enɛ nɔ? Bɔfo Yohane ŋma akɛ: “Mɔ ni feɔ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii lɛ hiɔ shi kɛyaa naanɔ.” (1 Yohane 2:17) Yɛ be mli ni wɔshihilɛ eŋmɛŋ wɔ gbɛ ni wɔnine ashɛ oti pɔtɛɛ ko ni wɔkɛma wɔhiɛ lɛ nɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔya nɔ ‘wɔshe Nyɔŋmɔ gbeyei ni wɔye ekitai lɛ anɔ.’ (Jajelɔ 12:13) Mumɔŋ otii ni wɔkɛmamɔɔ wɔhiɛ lɛ yeɔ ebuaa wɔ ni wɔhaa wɔjwɛŋmɔ hiɔ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii ni wɔɔfee lɛ nɔ. No hewɔ lɛ, nyɛhaa wɔkɛ otii ni wɔkɛmamɔɔ wɔhiɛ lɛ atsua nii ni wɔkɛjie wɔ-Bɔlɔ lɛ yi.

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 22]

Mumɔŋ Otii ni Obaanyɛ Osusu He

○ Biblia lɛ ni oookane daa

Buu-Mɔɔ Awake! woji tɛtrɛbii srɔtoi ni baa lɛ ateŋ eko fɛɛ eko ni oookane

○ Wɔsɔlemɔi ni wɔɔha eya hiɛ

○ Mumɔ lɛ yibii lɛ ni wɔɔjie lɛ kpo

○ Sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ ni wɔkɛ wɔhe aaawo mli babaoo

○ Wɔhe ni aaasa jogbaŋŋ yɛ shiɛmɔ kɛ nitsɔɔmɔ mli

○ Wɔhe ni aaasa yɛ tɛlifon nɔ odaseyeli, trukaa odaseyeli, kɛ odaseyeli yɛ nitsumɔhei amli