Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Nɔyeli Kpakpa Taomɔ

Nɔyeli Kpakpa Taomɔ

Nɔyeli Kpakpa Taomɔ

Ghulam Umar, ni ji Pakistan maŋkwramɔŋ saji amlipɛilɔ lɛ kɛɛ akɛ: “Ekome ni je lɛŋ maji yaa nɔ amɛfeɔ lɛ eha aná naagbai srɔtoi ni maŋ kome pɛ diɛŋtsɛ nyɛɛɛ atsu he nii dɔŋŋ. Ja je lɛŋ maji fɛɛ fee ekome dani wɔbaanyɛ wɔtsu osharai kɛ naagbai ni yaa nɔ ni adesai kɛkpeɔ lɛ ahe nii.”

SHIHILƐI ni kɛ amɛhe kpãaa gbee eyi je lɛŋ obɔ ŋmɛnɛ. Heloonaa nibii ebu babaoo moŋ, shi ewa kɛha mɛi babaoo akɛ amɛaaná amɛhiamɔ nibii. Yɛ anɔkwale mli lɛ, kɔmpiuta yinɔ nɛɛ ji yinɔi ni eba lɛ ateŋ nɔ ni akase nii ni nilee etee hiɛ yɛ mli fe fɛɛ, shi ewa kɛha mɛi babaoo akɛ amɛaaná nitsumɔ ni sɛɛ tsɛɔ. Eyɛ mli akɛ adesai ená heyeli fe bei fɛɛ ni eho moŋ, shi mɛi babaoo diɛŋtsɛ hiɔ shi yɛ gbeyeishemɔ kɛ shihilɛ ni shweshweeshwe feemɔ bɛ mli lɛ mli. Ekolɛ wɔyɛ hegbɛi ni hi, shi juu-kɛ-fɔ̃ kɛ mlakwamɔ ni egbɛ eshwa he fɛɛ he lɛ eha mɛi babaoo bɛ hiɛnɔkamɔ.

Naagbai ni adesai kɛkpeɔ lɛ mli wa aahu akɛ efa fe nɔ ni maŋ kome loo maji akuu ko po baanyɛ atsu he nii. No hewɔ lɛ, niiamlipɛilɔi babaoo emu sane naa akɛ, ja maji fɛɛ efee ekome yɛ nɔyelɔ kome shishi dani je lɛ baaná toiŋjɔlɛ kɛ shweshweeshwe shihilɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Albert Einstein jɛ jeeŋmɔ efi nakai wiemɔ lɛ sɛɛ. Ejaje yɛ afi 1946 lɛ mli akɛ: “Miheɔ miyeɔ diɛŋtsɛ akɛ mɛi babaoo ni yɔɔ je lɛŋ lɛ baasumɔ ni amɛhi shi yɛ toiŋjɔlɛ kɛ shweshweeshwe shihilɛ mli . . . Shi ja aná nɔyeli kome yɛ je lɛ fɛɛ nɔ dani adesai ashwelɛ kɛha toiŋjɔlɛ lɛ baaba mli.”

Nɔ ni fe afii nyɔŋmai enumɔ eho, ni nakai hiamɔ nii lɛ bako mli lolo. Beni sane ko ni je kpo yɛ Paris, France, adafitswaa wolo ni ji Le Monde lɛ mli lɛ tsiɔ afii ohai 21 lɛ mli naagbai atã lɛ, ekɛɛ akɛ: “Ehe miihia ni ato saneyeli, maŋ nɔkwɛmɔ, kɛ mlawoo gbɛjianɔtoo shishitoo nɔ ko shishi kɛha nɔyeli ko ni baaye je lɛ fɛɛ nɔ, ni baanyɛ etsu naagbai ahe nii amrɔ nɔŋŋ yɛ je lɛŋ fɛɛ kɛji akɛ aakpata wiemɔ kuu ko mli bii ahiɛ. Ehe miihia hu ni kɛjɛ ŋmɛnɛ nɔ kɛyaa lɛ, akpɛlɛ susumɔ ni tsɔɔ akɛ Shikpɔŋ lɛ ji maŋ kome lɛ nɔ.” Namɔ loo mɛni yɔɔ hewalɛ kɛ nyɛmɔ ni ekɛbaaha enɛ aba mli, ni ekwɛ koni adesai aná wɔsɛɛ be ni toiŋjɔlɛ yɔɔ mli?

Ani Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ Baanyɛ Atsu He Nii?

Mɛi babaoo kɛ amɛhiɛ efɔ Jeŋmaji Ekomefeemɔ (UN yɛ blɔfo mli) gbɛjianɔtoo lɛ nɔ kɛha toiŋjɔlɛ yɛ je lɛ mli. Ani UN lɛ ji nɔyeli ni baanyɛ eha je lɛ aná anɔkwa toiŋjɔlɛ kɛ shweshweeshwe shihilɛ? Ŋwanejee ko bɛ he akɛ ayɛ maŋkwramɔŋ wiemɔi babaoo ni kɔneɔ mɔ yiŋ ni tamɔ nɔ ni haa mɔ tsui nyɔɔ emli ni yeɔ omanye. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Jeŋmaji Ekomefeemɔ Gwabɔɔ lɛ Ekome kɛ naashiwoo wiemɔ ni hiɛdɔɔ yɔɔ he nɛɛ ha yɛ “Adafitswaa ni Akɛha akɛ Aná Afii Akpe” yɛ afi 2000 lɛ mli lɛ mli akɛ: “Wɔbaabɔ mɔdɛŋ fɛɛ ni wɔɔnyɛ koni wɔwebii lɛ aye amɛhe kɛjɛ ta ni yaa nɔ yɛ Maŋ ko mli loo Maji ateŋ ni kɛ nɔnaa babaoo eba, ni ekpata mɛi ni fa fe akpekpei 5 ahiɛ yɛ afii nyɔŋma ni eho lɛ mli lɛ amli.” Wiemɔ nɛɛ ha mɛi ni yɔɔ hei srɔtoi babaoo lɛ jie UN lɛ yi ni amɛhiɛ sɔ lɛ, ni akɛ Nobel Toiŋjɔlɛ Juromɔnɔ kɛha afi 2001 lɛ hu ha lɛ. No hewɔ lɛ beni Norway Nobel Ajinafoi Akuu lɛ kɛ woo haa UN lɛ, amɛjaje akɛ “gbɛ kome pɛ ni yeɔ omanye ni abaanyɛ atsɔ nɔ ni aná toiŋjɔlɛ kɛ ekomefeemɔ yɛ je lɛŋ ji kɛtsɔ Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ nɔ.”

Yɛ enɛɛmɛi fɛɛ asɛɛ lɛ, ani Jeŋmaji Ekomefeemɔ gbɛjianɔtoo lɛ ni ato shishi yɛ afi 1945 lɛ etsɔɔ akɛ eji nɔyeli ko ni baanyɛ ekɛ anɔkwa toiŋjɔlɛ ni sɛɛ tsɛɔ aba je lɛ mli? Dabi, ejaakɛ pɛsɛmkunya ni emlibii lɛ feɔ, kɛ maji anɔ ni amɛjɛ lɛ anibii ni amɛtiuɔ sɛɛ lɛ eha emɔdɛŋbɔi lɛ babaoo efee yaka. Maŋbii lɛ asusumɔ ni je kpo yɛ adafitswaa ŋmalɔ ko wiemɔi amli ji akɛ, UN lɛ feɔ “mɛi ni yɔɔ je lɛŋ fɛɛ lɛ asusumɔi ahe mfoniri”, ni “saji ni amɛsusuɔ he lɛ amli eyi obɔ kɛ naagbai ni akɛ afii babaoo ewie he, ni amɛnaa tsabaa bibioo ko pɛ aná.” Ahako sanebimɔ lɛ hetoo lolo: Ani je lɛŋ maji lɛ baafee ekome gbi ko lɛɛlɛŋ?

Biblia lɛ tsɔɔ akɛ etsɛŋ ni ekomefeemɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ baaba. Mɛɛ gbɛ nɔ enɛ baatsɔ aba? Ni mɛɛ nɔyeli kɛ enɛ baaba? Kɛha hetooi lɛ, ofainɛ kanemɔ sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 3]

Einstein fi bɔ ni ehe hiaa ni aná nɔyeli kome yɛ je lɛ fɛɛ nɔ lɛ sɛɛ

[He ni Sane lɛ Jɛ]

Einstein: U.S. National Archives photo