Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Anyɛ̃ɔ Amɛ Yakatswaa

Anyɛ̃ɔ Amɛ Yakatswaa

Anyɛ̃ɔ Amɛ Yakatswaa

“Amɛnyɛ̃ mi yakatswaa.”—YOHANE 15:25.

1, 2. (a) Mɛni hewɔ mɛi komɛi ahiɛ feɔ amɛ yaa kɛ́ awie ashi Kristofoi lɛ, shi mɛni hewɔ esaaa akɛ wiemɔi ni tamɔ nɛkɛ aha wɔnaa akpɛ wɔhe lɛ? (b) Mɛɛ shishinumɔ ni kɔɔ wiemɔ “nyɛ̃ɛ” lɛ he wɔbaasusu he yɛ nikasemɔ nɛɛ mli? (Kwɛmɔ shishigbɛ niŋmaa lɛ mli.)

YEHOWA ODASEFOI bɔɔ mɔdɛŋ koni amɛhi shi yɛ shishitoo mlai ni yɔɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli lɛ anaa. Enɛ hewɔ lɛ, amɛyɛ gbɛi kpakpa yɛ shikpɔji pii anɔ. Shi kɛlɛ, bei komɛi lɛ, awieɔ amɛhe yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, nɔyeli mli onukpa ko ni yɔɔ St. Petersburg maŋtiase ni yɔɔ Russia lɛ kaiɔ akɛ: “Awie Yehowa Odasefoi lɛ ahe aha wɔ akɛ amɛji teemɔŋ jamɔ kuu henɔ ko ni tsuɔ nii yɛ dujiaŋ, ní folɔɔ gbekɛbii ayitsei ni gbeɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛhe.” Shi beni nakai onukpa lɛ nɔŋŋ kɛ Yehowa Odasefoi lɛ etsu nii kɛto majimaji ateŋ kpee ko he gbɛjianɔ sɛɛ lɛ, ekɛɛ akɛ: “Amrɔ nɛɛ, miina gbɔmɛi ni nifeemɔi bɛ srɔto ko ni hiɛ yɔɔ ŋmɔlɔŋmɔlɔ . . . Amɛsumɔɔ toiŋjɔlɛ ni amɛhe jɔ, ni amɛsumɔɔ amɛhe waa diɛŋtsɛ.” Ekɛfata he akɛ: “Minuuu nɔ hewɔ ni mɛi wieɔ amɛhe amale wiemɔi lɛ shishi kwraa.”—1 Petro 3:16.

2 Nyɔŋmɔ tsuji náaa he miishɛɛ akɛ aaawie amɛhe yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ akɛ amɛji efɔŋfeelɔi, shi kɛlɛ, efeee amɛ naakpɛɛ kɛji akɛ gbɔmɛi wie amɛshi amɛ. Yesu tsɔ hiɛ ebɔ esɛɛnyiɛlɔi lɛ kɔkɔ akɛ: “Kɛji je lɛ miinyɛ̃ nyɛ lɛ, nyɛnáa nyɛlea akɛ mi tsutsu enyɛ̃. . . . Shi bɔni afee ni wiemɔ lɛ ni aŋma yɛ amɛmla lɛ mli akɛ: ‘Amɛnyɛ mi yakatswaa’ lɛ aná aba mli.” * (Yohane 15:18-20, 25; Lala 35:19; 69:5) Yesu etsɔ hiɛ ekɛɛ ekaselɔi lɛ akɛ: “Kɛji shiatsɛ lɛ, amɛtsɛ́ lɛ Beelzebul lɛ, ewebii lɛ, shii enyiɛ amɛtsɛ́ŋ amɛ nakai?” (Mateo 10:25) Kristofoi nuɔ shishi akɛ amɛtsui shi ni amɛŋmɛɔ yɛ ahorabɔɔi nɛɛ amli lɛ fata “sɛŋmɔtso” ni amɛwo amɛfɔ̃ amɛnɔ beni amɛbatsɔmɔ Yesu sɛɛnyiɛlɔi lɛ he.—Mateo 16:24.

3. Nɛgbɛ awa anɔkwa jálɔi ayi kɛyashi?

3 Yi ni awaa anɔkwa jálɔi lɛ etee nɔ afii babaoo kɛjɛ “Abel, jalɔ lɛ” gbii lɛ amli tɔ̃ɔ. (Mateo 23:34, 35) Jeee shihilɛi fioo komɛi amli pɛ enɛ etee nɔ yɛ. Yesu wie akɛ “mɛi fɛɛ aaanyɛ” esɛɛnyiɛlɔi lɛ yɛ egbɛi lɛ hewɔ. (Mateo 10:22, wɔma efã ko nɔ mi.) Kɛfata he lɛ, bɔfo Paulo ŋma akɛ esa akɛ Nyɔŋmɔ tsuji fɛɛ—ni wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ fata he lɛ—akpa gbɛ akɛ abaawa amɛyi. (2 Timoteo 3:12) Mɛni kɛ enɛ baa?

Hetsɛ̃ ni Ejaaa lɛ Jɛɛhe

4. Biblia lɛ jieɔ mɔ ni hetsɛ̃ ni ejaaa fɛɛ lɛ jɛ lɛ kpo yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

4 Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ jieɔ lɛ kpo akɛ, kɛjɛ shishijee mli tɔ̃ɔ lɛ, mɔ ko ni anaaa lɛ lɛ ji mɔ ni hɔ hetsɛ̃ nɛɛ sɛɛ. Susumɔ yiwalɛ gbɛ ni atsɔ nɔ agbe Habel, ni ji klɛŋklɛŋ gbɔmɔ ni jie hemɔkɛyeli kpo lɛ he okwɛ. Biblia lɛ kɛɔ akɛ Kain, ni ji mɔ ni gbe enyɛmi lɛ “jɛ” Satan Abonsam, ni ji “mɔ fɔŋ lɛ mli.” (1 Yohane 3:12) Kain jie Satan su kpo, ni Abonsam kɛlɛ tsu nii ni ekɛtsu eyiŋtoi fɔji ahe nii. Biblia lɛ jieɔ gbɛfaŋnɔ hu ni Satan ná yɛ tutuamɔi ni naa wa ni akɛba Hiob kɛ Yesu Kristo nɔ lɛ mli lɛ hu kpo etsɔɔ. (Hiob 1:12; 2:6, 7; Yohane 8:37, 44; 13:27) Kpojiemɔ wolo lɛ tsɔɔ yiwaa ni akɛbaa Yesu sɛɛnyiɛlɔi lɛ anɔ lɛ jɛɛhe lɛ mli faŋŋ, akɛ: “Abonsam baaŋɔ nyɛteŋ mɛi komɛi awo tsuŋ, koni aŋɔka nyɛ.” (Kpojiemɔ 2:10, wɔma efã ko nɔ mi.) Hɛɛ, Satan ji mɔ ni hetsɛ̃ ni ejaaa fɛɛ ni akɛbaa Nyɔŋmɔ tsuji anɔ lɛ jɛ.

5. Mɛni hɔ hetsɛ̃ ni Satan yɔɔ kɛha anɔkwa jálɔi lɛ sɛɛ?

5 Mɛni ji yiŋtoo ni yɔɔ hetsɛ̃ ni Satan kɛbaa anɔkwa jálɔi anɔ lɛ sɛɛ? Satan tsɔ ŋaa ko ni etsɔ̃ ni tsɔɔ bɔ ni esusuɔ lɛ diɛŋtsɛ ehe fe nine lɛ nɔ ete shi ewo Yehowa Nyɔŋmɔ, ni ji “naanɔi amaŋtsɛ lɛ.” (1 Timoteo 1:17; 3:6) Etaa sane naa akɛ Nyɔŋmɔ yeɔ ebɔɔ nii lɛ anɔ kpɛŋŋ tsɔ yɛ gbɛ ni esaaa nɔ, ni ákɛ adesa ko kwraa sɔmɔɔɔ Yehowa kɛ yiŋtoo ni yɔɔ krɔŋŋ, ni ákɛ mɛi sɔmɔɔ lɛ yɛ pɛsɛmkunya yiŋtoo pɛ hewɔ. Satan tsɔɔ akɛ kɛji aŋmɛ lɛ gbɛ ni eka adesai lɛ, ebaanyɛ etsi amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ kɛjɛ Nyɔŋmɔ sɔɔmɔ he. (1 Mose 3:1-6; Hiob 1:6-12; 2:1-7) Satan tsɔ Yehowa he guɔ ni egbe akɛ eji yiwalɔ, amalelɔ, kɛ mɔ ni nine enyɛ shi lɛ nɔ ejie ehe kpo akɛ mɔ ni kɛ Yehowa miipele jeŋ muu fɛɛ nɔyeli he. No hewɔ lɛ, Satan mli ni ewo la yɛ Nyɔŋmɔ tsuji anɔ lɛ jɛ shwe ni eshweɔ akɛ ajá lɛ lɛ hewɔ.—Mateo 4:8, 9.

6. (a) Sane ni kɔɔ jeŋ muu fɛɛ maŋtsɛ ni Yehowa ji lɛ he lɛ saa wɔhe akɛ aŋkroaŋkroi yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? (b) Sane nɛɛ shishinumɔ yeɔ ebua wɔ koni wɔhiɛ wɔ emuuyeli lɛ mli yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? (Kwɛmɔ akrabatsa ni yɔɔ baafa 16 lɛ mli.)

6 Ani oona bɔ ni nɛkɛ sane nɛɛ saa oshihilɛ he ehaa? Ákɛ Yehowa tsulɔ lɛ, ekolɛ ona akɛ yɛ be mli ni Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nifeemɔ biɔ mɔdɛŋbɔɔ lɛ, sɛɛnamɔi ni jɛɔ efeemɔ mli kɛbaa lɛ fa babaoo. Shi, kɛ́ shihilɛi komɛi haa ewaa kɛhaa bo loo edɔɔ bo po akɛ oooya nɔ obo Yehowa mlai kɛ eshishitoo mlai lɛ atoi yɛ oshihilɛ mli lɛ, no hu? Ni kɛ́ etamɔ nɔ ni onáaa sɔɔmɔ ni okɛhaa lɛ he sɛɛ hu? Ani obaamu sane naa akɛ sɛɛnamɔ bɛ he akɛ oooya nɔ osɔmɔ Yehowa? Aloo suɔmɔ ni oyɔɔ kɛha Yehowa kɛ hiɛsɔɔ ni mli kwɔ ni oyɔɔ kɛha esui ni nɔ kwɔlɔ lɛ baatsirɛ bo koni oya nɔ onyiɛ egbɛ̀i fɛɛ anɔ? (5 Mose 10:12, 13) Yehowa etsɔ gbɛ ni eŋmɛ Satan koni ekɛ shihilɛi komɛi ni mli wawai aba wɔnɔ lɛ nɔ eha wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ hegbɛ koni wɔ diɛŋtsɛ wɔha Satan mpoatswaa lɛ hetoo.—Abɛi 27:11.

‘Kɛji Abɔ Nyɛ Ahora’

7. Mɛɛ ŋaa gbɛ kome Abonsam kɛtsuɔ nii koni ekɛjie wɔ kɛjɛ Yehowa he?

7 Agbɛnɛ, nyɛhaa wɔsusua Satan ŋaatsɔɔ gbɛ̀i ni ekɛtsuɔ nii yɛ mɔdɛŋ ni ebɔɔ koni ekɛtsɔɔ akɛ esane ja lɛ ateŋ ekome—ni ji amale heguɔgbee wiemɔi ni ekɛtsuɔ nii lɛ—he jogbaŋŋ wɔkwɛa. Yesu tsɛ́ Satan akɛ “malemɔ tsɛ.” (Yohane 8:44) Gbɛi ni akɛtsɔɔ mɔ ni aŋkro nɛɛ ji, ni ji Abonsam ni shishi ji “heguɔgbelɔ” lɛ haa ayoɔ mɔ nɛɛ akɛ eji Nyɔŋmɔ, ewiemɔ ni he yɔɔ sɛɛnamɔ lɛ, kɛ egbɛi krɔŋkrɔŋ lɛ heguɔgbelɔ ni fe fɛɛ. Abonsam kɛ hefɛoyeli wiemɔi, amale naafolɔmɔi, kɛ amale diɛŋtsɛ tsuɔ nii ni ekɛtswaa jeŋ muu fɛɛ maŋtsɛ ni Yehowa ji lɛ mpoa, ni ekɛ nɛkɛ ŋaa gbɛ̀i nɛɛ nɔŋŋ tsuɔ nii ni ekɛgbeɔ Nyɔŋmɔ anɔkwa tsuji ahe guɔ. Kɛtsɔ ahorabɔɔi babaoo ni Satan kɛbaa Odasefoi nɛɛ anɔ lɛ, ebaanyɛ eha kaa ni naa wa afee nɔ ni wa akɛ amɛaadamɔ naa.

8. Satan bɔ Hiob ahora yɛ mɛɛ gbɛ nɔ, ni mɛɛ hewalɛ enɛ ná yɛ enɔ?

8 Susumɔ nɔ ni ba Hiob, mɔ ni egbɛi lɛ shishi ji “Mɔ ni Anyɛɔ Lɛ” lɛ nɔ lɛ he okwɛ. Kɛfata Hiob shihilɛ mli nibii, ebii, kɛ egbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ ni je edɛŋ lɛ he sɛɛ lɛ, Satan ha Hiob fee tamɔ eshafeelɔ ko ni Nyɔŋmɔ miigbala etoi. Eyɛ mli akɛ abuɔ Hiob waa moŋ, shi ewekumɛi kɛ enanemɛi tete po gbe ehe guɔ. (Hiob 19:13-19; 29:1, 2, 7-11) Kɛfata he lɛ, Satan kɛ osato miishɛjelɔi tsu nii ni ebɔ mɔdɛŋ koni ‘ekɛ wiemɔi akumɔ Hiob dukuduku,’ klɛŋklɛŋ lɛ, kɛtsɔ ŋaa gbɛ nɔ ni etsɔ etsɔɔ akɛ Hiob efee esha ko ni hiɛdɔɔ yɔɔ he, ni yɛ no sɛɛ lɛ, ebu lɛ fɔ́ tɛɛ akɛ eji eshafeelɔ lɛ. (Hiob 4:6-9; 19:2; 22:5-10) Kwɛ bɔ ni enɛ baanyɛ aje Hiob nijiaŋ wui aha!

9. Aha Yesu tsɔ tamɔ efɔŋfeelɔ ko yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

9 Ákɛ mɔ klɛŋklɛŋ ni fĩ jeŋ muu fɛɛ maŋtsɛ ni Yehowa ji lɛ sɛɛ lɛ, Nyɔŋmɔ Bi lɛ bafee mɔ titri ni Satan nyɛ̃. Beni Yesu ba shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, Satan bɔ mɔdɛŋ koni egbe ehe guɔ yɛ mumɔŋ, taakɛ efee Hiob lɛ, ni eha ana Yesu akɛ eshafeelɔ ko. (Yesaia 53:2-4; Yohane 9:24) Mɛi tsɛ́ lɛ daatɔlɔ kɛ fulɔ, ni amɛwie akɛ “daimonio yɛ emli.” (Mateo 11:18, 19; Yohane 7:20; 8:48; 10:20) Afɔlɔ enaa yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ akɛ ewie musubɔɔ wiemɔ. (Mateo 9:2, 3; 26:63-66; Yohane 10:33-36) Enɛ hao Yesu, akɛni ele akɛ nakai nifeemɔ lɛ gbeɔ e-Tsɛ lɛ he guɔ lɛ hewɔ. (Luka 22:41-44) Yɛ naagbee lɛ, asɛŋ Yesu akɛ awuiyelɔ ko ni alomɔ lɛ. (Mateo 27:38-44) Yesu ŋmɛ etsui shi yɛ ‘eshafeelɔi anaasha wiemɔi’ babaoo lɛ amli, kɛtsɔ emuuyeli ni yeɔ emuu ni etee nɔ ehiɛ mli lɛ nɔ.—Hebribii 12:2, 3.

10. Satan kɛ ehiɛ eka shwɛɛnii ni afɔ amɛ mu lɛ yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

10 Yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ lɛ, Kristo sɛɛnyiɛlɔi ni afɔ amɛ mu ni eshwɛ lɛ ebatsɔmɔ mɛi ni Abonsam nyɛ̃ɔ amɛ nakai nɔŋŋ. Awie Satan he akɛ eji “[Kristo] nyɛmimɛi lɛ anaafolɔlɔ . . . lɛ ni folɔɔ amɛnaa yɛ wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ hiɛ nyɔɔŋ kɛ shwane.” (Kpojiemɔ 12:9, 10) Kɛjɛ be ni ashwie Satan kɛjɛ ŋwɛi ni atsĩ enaa awo shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, ewo mɔdɛŋ ni ebɔɔ koni eha ale Kristo nyɛmimɛi lɛ akɛ gbɔmɛi ni ahiɔ ni he bɛ sɛɛnamɔ lɛ mli hewalɛ. (1 Korintobii 4:13) Yɛ maji komɛi amli lɛ, akɛ heguɔgbee wiemɔi etsɛ amɛ akɛ amɛji jamɔŋ kuu ko ni he yɔɔ oshara, taakɛ atsɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli Kristofoi lɛ pɛpɛɛpɛ. (Bɔfoi lɛ Asaji 24:5, 14; 28:22) Taakɛ awie kɛje shishi lɛ, átsɔ apasa naafolɔmɔi anɔ agbe amɛhe guɔ yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ. Shi kɛlɛ, “kɛtsɔ anunyam kɛ heguɔgbee mli, kɛtsɔ he wiemɔ fɔŋ kɛ he wiemɔ kpakpa mli” lɛ, Kristo nyɛmimɛi ni afɔ amɛ mu, ni amɛnanemɛi “tooi krokomɛi” lɛ fĩɔ amɛsɛɛ lɛ, kɛ heshibaa ebɔ mɔdɛŋ ‘koni amɛye Nyɔŋmɔ kitai lɛ anɔ ni amɛhiɛ Yesu Kristo odase lɛ’ mli.—2 Korintobii 6:8; Yohane 10:16; Kpojiemɔ 12:17.

11, 12. (a) Mɛni ekolɛ no kɛ ahorabɔɔ ni Kristofoi kɛkpeɔ lɛ ekomɛi baa? (b) Yɛ mɛɛ gbɛ̀i anɔ Kristofonyo ko baanyɛ ena amanehulu yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ yɛ ehemɔkɛyeli lɛ hewɔ?

11 Yɛ anɔkwale mli lɛ, jeee ahorabɔɔi fɛɛ ni Nyɔŋmɔ tsuji aŋkroaŋkroi kɛkpeɔ lɛ baa yɛ “jalɛ hewɔ.” (Mateo 5:10) Emuu ni wɔyeee lɛ baanyɛ ekɛ naagbai komɛi aba wɔnɔ. Sɛɛnamɔ krɛdɛɛ ko bɛ he kɛji ‘tɔ̃ wɔtɔ̃ ni ayi wɔ ni wɔto wɔtsui shi yɛ mli.’ Shi kɛlɛ, “kɛ Nyɔŋmɔ he nilee hewɔ ni mɔ ko hiɛɔ nidɔɔnii amli, ni enaa amanehulu ni ejaaa gbɛ” akɛ Kristofonyo lɛ, ‘eji nɔ ko ni saa’ Yehowa hiɛ. (1 Petro 2:19, 20) Mɛɛ shihilɛi amli enɛ baanyɛ aba yɛ?

12 Afee amɛteŋ mɛi komɛi niseniianii yɛ kpoomɔ ni amɛkpoo akɛ amɛkɛ amɛhe aaawo yarafeemɔ kusumii ni kɛ Ŋmalɛi kpãaa gbee lɛ amli lɛ hewɔ. (5 Mose 14:1) Akɛ jɛmɔ wiemɔi ni naa wa tutuaa oblahii kɛ oblayei ni ji Odasefoi lɛ yɛ Yehowa jeŋba he tɛi ni amɛkɛ amɛhe kpɛtɛɔ he lɛ hewɔ. (1 Petro 4:4) Akɛ naafolɔmɔ wiemɔi eshi fɔlɔi komɛi ni ji Kristofoi lɛ akɛ amɛji “mɛi komɛi ni kpooɔ amɛbii” loo “niseniianiifeelɔi” akɛni amɛsumɔɔ ni akɛ tsofafeemɔ ni akɛ lá tsuuu nii yɛ mli atsu amɛbii ahe nii lɛ hewɔ. (Bɔfoi lɛ Asaji 15:29) Wekumɛi kɛ akutseiaŋbii ekpoo Kristofoi, titri lɛ yɛ Yehowa tsuji ni amɛbatsɔmɔ lɛ hewɔ. (Mateo 10:34-37) Nɛkɛ mɛi nɛɛ fɛɛ nyiɛ nɔkwɛmɔnɔ ni gbalɔi lɛ kɛ Yesu diɛŋtsɛ fee amɛfɔ shi yɛ amanehulu ni amɛna yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ lɛ sɛɛ.—Mateo 5:11, 12; Yakobo 5:10; 1 Petro 2:21.

Ní Aaaŋmɛ Tsui Shi yɛ Ahorabɔɔ Mli

13. Kɛ́ wɔkɛ ahorabɔɔ ni naa wa waa kpe lɛ, mɛni baaye abua wɔ koni wɔŋmɛ pɛpɛɛpɛ yɛ mumɔŋ?

13 Taakɛ eba lɛ yɛ Yeremia gbɛfaŋ lɛ, wɔnijiaŋ baanyɛ aje wui kɛ́ wɔkɛ ahorabɔɔ ni naa wa waa kpe yɛ wɔhemɔkɛyeli lɛ hewɔ, ni wɔbaanu he akɛ wɔnyɛŋ wɔya nɔ wɔsɔmɔ Nyɔŋmɔ. (Yeremia 20:7-9) Mɛni baanyɛ aye abua wɔ koni wɔŋmɛ pɛpɛɛpɛ yɛ mumɔŋ? Bɔɔ mɔdɛŋ ni ona sane lɛ taakɛ bɔ ni Yehowa naa lɛ lɛ. Enaa mɛi ni yeɔ anɔkwa yɛ kaa shishi lɛ akɛ kunimyelɔi, jeee mɛi ni aye amɛ nɔ. (Romabii 8:37) Bɔɔ mɔdɛŋ ni ofee mɛi ni fi jeŋ muu fɛɛ maŋtsɛ ni Yehowa ji lɛ sɛɛ yɛ heguɔgbee fɛɛ ni Abonsam kɛba amɛnɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ ahe mfoniri yɛ ojwɛŋmɔ mli—hii kɛ yei tamɔ Habel, Hiob, Yesu nyɛ Maria, kɛ blemabii anɔkwafoi krokomɛi, kɛ agbɛnɛ wɔnanemɛi tsuji ni yɔɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ lɛ hu. (Hebribii 11:35-37; 12:1) Jwɛŋmɔ emuuyeli gbɛ ni amɛhiɛ mli lɛ nɔ. Nakai anɔkwafoi babaoo lɛ fɔ̃ɔ wɔ nine koni wɔfata amɛhe yɛ kunimyeli gbɛ ni aje ato mɛi ni kɛ amɛhemɔkɛyeli yeɔ je lɛ nɔ kunim lɛ nɔ.—1 Yohane 5:4.

14. Sɔlemɔ ni jɛ tsuiŋ baanyɛ awaje wɔ ni wɔya nɔ wɔye anɔkwa yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

14 Kɛji akɛ ‘ŋkɔmɔyeli fa babaoo yɛ wɔmli lɛ,’ wɔbaanyɛ wɔsɔle kɛjɛ wɔtsuiŋ wɔha Yehowa, ni ebaashɛje wɔmii ni ewaje wɔ. (Lala 50:15; 94:19) Ekɛ nilee ni he hiaa wɔ koni wɔkɛdamɔ kaa lɛ naa lɛ baaha wɔ, ni ebaaye ebua wɔ koni wɔha sane wulu ni kɔɔ jeŋ muu fɛɛ maŋtsɛ ni Yehowa ji lɛ he, ni haa anyɛ̃ɔ etsuji yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ lɛ ahi wɔjwɛŋmɔ mli. (Yakobo 1:5) Yehowa baanyɛ eha wɔ “Nyɔŋmɔ hejɔlɛ ni fe jwɛŋmɔi fɛɛ lɛ” hu. (Filipibii 4:6, 7) Nɛkɛ toiŋjɔlɛ ni Nyɔŋmɔ kɛhaa nɛɛ yeɔ ebuaa wɔ ni wɔŋmɛɔ wɔtsui shi ni wɔdamɔɔ shi shiŋŋ yɛ nɔnyɛɛ ni naa wa mli, ni wɔyiŋ efeee wɔ kɔshikɔshi loo ni wɔɔshe gbeyei. Yehowa baanyɛ atsɔ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ ewaje wɔ yɛ nɔ fɛɛ nɔ ni eŋmɛɔ gbɛ ni ebaa wɔnɔ lɛ mli.—1 Korintobii 10:13.

15. Mɛni baanyɛ aye abua wɔ koni wɔmli akafũ kɛ́ wɔmiina amane?

15 Mɛni baanyɛ aye abua wɔ koni wɔmli akafu mɛi ni nyɛ̃ɔ wɔ yakatswaa lɛ? Kaimɔ akɛ wɔhenyɛlɔi ni fe fɛɛ lɛ ji Satan kɛ edaimonioi lɛ. (Efesobii 6:12) Eyɛ mli akɛ adesai komɛi ahiɛ kãa he ni amɛjeɔ gbɛ amɛwaa wɔyi moŋ, shi mɛi ni teɔ shi woɔ Nyɔŋmɔ webii lɛ ateŋ mɛi babaoo feɔ nakai akɛni amɛleee loo akɛni mɛi krokomɛi kɛ amɛtsuɔ nii lɛ hewɔ. (Daniel 6:4-16; 1 Timoteo 1:12, 13) Yehowa sumɔɔ akɛ “gbɔmɛi fɛɛ” aná hegbɛ kɛná ‘wala ni amɛshɛ anɔkwale lɛ lee mli.’ (1 Timoteo 2:4) Yɛ anɔkwale mli lɛ, wɔjeŋba ni kpa ko bɛ he ni tsutsu shitee-kɛ-wolɔi lɛ ateŋ mɛi komɛi na lɛ, eha amrɔ nɛɛ amɛbatsɔmɔ wɔnyɛmimɛi Kristofoi. (1 Petro 2:12) Kɛfata he lɛ, wɔbaanyɛ wɔkase nii kɛjɛ Yakob bi Yosef nɔkwɛmɔnɔ lɛ mli. Eyɛ mli akɛ Yosef na nɔ waa yɛ etsɛ bii lɛ adɛŋ moŋ, shi emli fuuu amɛ. Mɛni hewɔ efeee nakai lɛ? Ejaakɛ eyɔse akɛ Yehowa he yɛ sane lɛ mli, ni ákɛ Eekudɔ saji koni Ekɛha Eyiŋtoo aba mli. (1 Mose 45:4-8) Nakai nɔŋŋ Yehowa baanyɛ ekɛ amanehulu ni ejaaa ni ekolɛ ebaaba wɔnɔ lɛ atsu nii kɛwo egbɛi lɛ hiɛ nyam.—1 Petro 4:16.

16, 17. Mɛni hewɔ esaaa akɛ wɔfeɔ yeyeeye yɛ mɔdɛŋ ni shitee-kɛwolɔi bɔɔ koni amɛtsĩ wɔshiɛmɔ nitsumɔ lɛ naa lɛ he lɛ?

16 Esaaa akɛ egbaa wɔnaa tsɔ kɛji akɛ efee tamɔ nɔ ni yɛ be ko mli lɛ shitee-kɛwolɔi miiye omanye yɛ sanekpakpa lɛ hiɛyaa ni amɛtsiɔ lɛ hewɔ. Amrɔ nɛɛ, Yehowa miitsɔ jeŋ muu fɛɛ odaseyeli ni akɛhaa lɛ nɔ eehoso jeŋmaji lɛ, ni amɛnibii ni jara wa lɛ miiba. (Hagai 2:7) Kristo Yesu, ni ji Tookwɛlɔ Kpakpa lɛ kɛɛ akɛ: “Mitooi lɛ nuɔ migbee, ni mile amɛ, ni amɛnyiɛɔ misɛɛ, ni mi nɔŋŋ mihaa amɛ naanɔ wala, . . . ni asaŋ mɔ ko shɔ̃ŋ amɛ yɛ midɛŋ.” (Yohane 10:27-29, wɔma efã ko nɔ mi.) Ŋwɛi bɔfoi lɛ hu fata he kɛmiitsu mumɔŋ ŋmaakpamɔ nitsumɔ kpeteŋkpele lɛ. (Mateo 13:39, 41; Kpojiemɔ 14:6, 7) Enɛ hewɔ lɛ, shitee-kɛwolɔi nyɛŋ amɛkɛ amɛwiemɔ loo nifeemɔ ko afite Nyɔŋmɔ yiŋtoo lɛ.—Yesaia 54:17; Bɔfoi lɛ Asaji 5:38, 39.

17 Bei babaoo lɛ, shitee-kɛwolɔi amɔdɛŋbɔɔ lɛ tsɔɔ sɛɛsɛɛ. Yɛ Afrika maŋ ko mli lɛ, agbɛ Yehowa Odasefoi ahe amale wiemɔi gbohii babaoo ashwa, ni nɔ ni fata he ji Abonsam ni akɛɛ amɛjaa lɛ. Enɛ hewɔ lɛ, be fɛɛ be ni Odasefoi lɛ baaya Grace ŋɔɔ lɛ, ejoɔ foi ni eyateeɔ ehe yɛ etsu lɛ sɛɛ kɛyashiɔ be ni amɛshiɔ amɛyaa. Gbi ko lɛ, esɔlemɔ lɛ mli osɔfo lɛ kɛ wɔwoji lɛ ekome tsɔɔ ni ekɛɛ mɛi fɛɛ ni yɔɔ jɛmɛ lɛ akɛ amɛkakane ejaakɛ no baaha amɛkwa amɛhemɔkɛyeli lɛ. Enɛ tee nibii amli ni Grace taoɔ akɛ ele lɛ he miishɛɛ shi. Be kroko beni Odasefoi lɛ tee eŋɔɔ lɛ, yɛ nɔ najiaŋ ni eeetee ehe lɛ, ekɛ amɛ gba sane ni eha amɛha lɛ wolo lɛ eko. Akɛ lɛ je Biblia mli nikasemɔ shishi, ni yɛ afi 1996 lɛ, abaptisi lɛ. Amrɔ nɛɛ, Grace kɛ ebe tsuɔ nii ni ekɛtao mɛi krokomɛi ni ekolɛ aha amɛná jwɛŋmɔ ni ejaaa yɛ Yehowa Odasefoi ahe lɛ.

Wajemɔ Ohemɔkɛyeli lɛ Bianɛ

18. Mɛni hewɔ ehe hiaa akɛ wɔwaje wɔhemɔkɛyeli lɛ dani kaai ni naa wa ate shi lɛ, ni mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔfee nakai?

18 Akɛni Satan baanyɛ ekɛ nyɛ̃ɛ ni ejaaa aba wɔnɔ trukaa hewɔ lɛ, ehe miihia ni wɔwaje wɔhemɔkɛyeli lɛ bianɛ. Mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔfee enɛ? Amaniɛbɔɔ ko ni jɛ maŋ ko ni awa Yehowa webii ayi yɛ mli lɛ tsɔɔ akɛ: “Nɔ kome eje kpo faŋŋ: Ejeee naagba kɛha mɛi ni yɔɔ mumɔŋ sui kpakpai kɛ hiɛsɔɔ ni mli kwɔ kɛha Biblia mli anɔkwale lɛ akɛ amɛaafi shi shiŋŋ kɛ́ kaai te shi. Shi bei babaoo lɛ, mɛi ni be mli ni ‘dekã yɔɔ’ lɛ, amɛfolɔɔ kpeei amli, amɛfɔɔɔ shiɛmɔ yaa, ni amɛŋmɛɛɔ amɛhemɔkɛyeli lɛ he kɛsaa yɛ saji bibii amli lɛ gbeeɔ shi kɛ́ amɛkɛ kaa ni tamɔ ‘la’ miikpe.” (2 Timoteo 4:2) Kɛ́ ona oshihilɛ mli hei ni esa akɛ ofee tsakemɔi yɛ lɛ, okɛ mɔdɛŋbɔɔ afee nakai oya nɔŋŋ.—Lala 119:60.

19. Mɛni emuuyeli mli ni Nyɔŋmɔ tsuji hiɛɔ yɛ nyɛ̃ɛ ni ejaaa ni akɛbaa amɛnɔ lɛ mli lɛ tsuɔ?

19 Emuuyeli mli ni anɔkwa jálɔi ehiɛ yɛ Satan nyɛ̃ɛ ni naa wa waa lɛ shishi lɛ ji odaseyeli ni yɔɔ ni tsɔɔ akɛ jeŋ muu fɛɛ maŋtsɛ ni Yehowa ji lɛ ja, esa lɛ, ni eji jalɛ gbɛ. Anɔkwa ni amɛyeɔ lɛ haa Nyɔŋmɔ tsui nyaa. Eye mli akɛ gbɔmɛi baabɔ amɛ ahora moŋ, shi “efeee” mɔ ni nunyam nɔ kwɔ fe ŋwɛi kɛ shikpɔŋ lɛ “hiɛgbele akɛ aaatsɛ lɛ amɛ-Nyɔŋmɔ.” Yɛ anɔkwale mli lɛ, abaanyɛ awie nakai anɔkwafoi lɛ fɛɛ ahe yɛ gbɛ ni ja nɔ akɛ: “Mɛi ni je nɛŋ esaaa amɛ.”—Hebribii 11:16, 38.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 2 Wiemɔ ni ji “nyɛ̃ɛ” ni akɛtsu nii yɛ Ŋmalɛi lɛ amli lɛ hiɛ shishinumɔi srɔtoi babaoo. Yɛ saji komɛi ni akɛtsu nii yɛ mli lɛ amli lɛ, nɔ kɛkɛ ni etsɔɔ ji ni aná suɔmɔ ni baa shi aha mɔ ko. (5 Mose 21:15, 16) “Nyɛ̃ɛ” baanyɛ ahiɛ shishinumɔ hu ni tsɔɔ nɔ ko ni asumɔɔɔ kwraa ni kɛlɛ ahiɛɛɛ yiŋtoo ko akɛ abaafite nakai nɔ̃ lɛ, yɛ no najiaŋ lɛ abɔɔ mɔdɛŋ koni atsi he kɛjɛ he akɛni anyaŋeɔ nakai nɔ̃ lɛ hewɔ. Shi kɛlɛ, wiemɔ ni ji “nyɛ̃ɛ” lɛ baanyɛ ahiɛ shishinumɔ hu ni tsɔɔ hetsɛ̃ ni naa wa, mɔ ni abɛɔ awoɔ mli ni bei pii lɛ ekɛ yiwalɛ nifeemɔi nyiɛ. Sɛɛkpee shishinumɔ nɛɛ ji nɔ ni asusu he yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ.

Ani Obaanyɛ Otsɔɔ Mli?

• mɛni hɔ nyɛ̃ɛ ni ejaaa ni akɛbaa anɔkwa jálɔi anɔ lɛ sɛɛ?

• satan kɛ ahorabɔɔ tsu nii yɛ mɔdɛŋ ni ebɔ koni eku emuuyeli ni hiob kɛ yesu hiɛ mli lɛ mli yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

• mɛɛ gbɛ nɔ yehowa wajeɔ wɔ koni wɔdamɔ shi shiŋŋ yɛ satan nyɛ̃ɛ ni ekɛbaa lɛ shishi?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Akrabatsa/Mfoniri ni yɔɔ baafa 16]

Amɛyoo Sane Diɛŋtsɛ ni Ji Lɛ

Yehowa Odasefoi ateŋ mɔ kome ni yɔɔ Ukraine, he ni atsĩ Maŋtsɛyeli shiɛmɔ nitsumɔ lɛ naa nɔ ni fe afii 50 yɛ lɛ kɛɛ akɛ: “Esaaa akɛ anaa shihilɛ ni Yehowa Odasefoi yaje mli lɛ akɛ eji gbɔmɛi adesai anifeemɔ ko kɛkɛ. . . . Maŋ onukpai lɛ ateŋ mɛi babaoo miitsu nitsumɔ ni akɛwo amɛdɛŋ lɛ he nii kɛkɛ. Kɛ́ atsake nɔyeli lɛ, maŋ onukpai lɛ tsakeɔ mɛi asɛɛ ni amɛfiɔ lɛ, shi wɔ lɛ wɔtsakeee. Wɔyɔse akɛ ajie wɔnaagbai lɛ ajɛɛhe diɛŋtsɛ lɛ kpo atsɔɔ yɛ Biblia lɛ mli.

“Wɔbuuu wɔhe akɛ mɛi ni gbɔmɛi miiwa amɛyi kɛkɛ. Nɔ ni ye ebua wɔ ni wɔŋmɛ wɔtsui shi lɛ ji shishinumɔ ni ja ní wɔná yɛ sane ni atee lɛ shi yɛ Eden abɔɔ lɛ mli—sane ni kɔɔ hegbɛ ni Nyɔŋmɔ yɔɔ akɛ eyeɔ adesai anɔ lɛ he lɛ. . . . Wɔkɔ shidaamɔ, jeee yɛ sane ni kɛ adesai asuɔmɔnaa nifeemɔ yɔɔ tsakpaa lɛ pɛ kɛkɛ hewɔ, shi moŋ kɛha jeŋ muu fɛɛ Maŋtsɛ lɛ suɔmɔnaa nifeemɔ hu. Wɔná shishinumɔ ni mli kwɔ yɛ saji ahe ni ekɔɔ diɛŋtsɛ lɛ ahe. Enɛ waje wɔ ni eye ebua wɔ ni wɔhiɛ wɔ emuuyeli lɛ mli yɛ shihilɛi ni mli wawai fe fɛɛ lɛ po shishi.”

[Mfoniri]

Victor Popovych, ni amɔ lɛ yɛ afi 1970

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 13]

Namɔ hɔ ahorabɔɔ ni akɛba Yesu nɔ lɛ sɛɛ?

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 15]

Hiob, Mary, kɛ Nyɔŋmɔ tsuji ni yɔɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ, tamɔ Stanley Jones efĩ jeŋ muu fɛɛ maŋtsɛ ni Yehowa ji lɛ sɛɛ