Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Mɛni hewɔ Yehowa Odasefoi buɔ yibɔ ni ji 144,000 ni atsi tã yɛ Kpojiemɔ wolo lɛ mli lɛ akɛ eji yibɔ diɛŋtsɛ shi jeee mfonirifeemɔŋ yibɔ lɛ?

Bɔfo Yohane ŋma akɛ: “Minu mɛi ní akɛ naasɔomɔ nɔ̃ lɛ ekadi lɛ ayibɔ: mɛi akpei oha kɛ nyɔŋmai ejwɛ kɛ ejwɛ.” (Kpojiemɔ 7:4) Wiemɔ kuku ni ji “mɛi ní akɛ naasɔomɔ nɔ̃ lɛ ekadi” lɛ ni akɛtsu nii yɛ Biblia lɛ mli lɛ kɔɔ aŋkroaŋkroi akuu ko ni ahala amɛ kɛjɛ adesai ateŋ koni amɛkɛ Kristo aye Paradeiso shikpɔŋ ni baa lɛ nɔ yɛ ŋwɛi lɛ ahe. (2 Korintobii 1:21, 22; Kpojiemɔ 5:9, 10; 20:6) Abuɔ amɛyibɔ ni ji 144,000 lɛ akɛ eji yibɔ diɛŋtsɛ yɛ yiŋtoi babaoo ahewɔ. Anaa yiŋtoo lɛ ekome yɛ kukuji ni nyiɛ Kpojiemɔ 7:4 lɛ sɛɛ nɔŋŋ lɛ mli.

Beni akɛ bɔfo Yohane wie kuu nɛɛ ni feɔ aŋkroaŋkroi 144,000 lɛ he yɛ ninaa mli agbe naa lɛ, aha ena kuu kroko ko. Yohane wie kuu ni ji enyɔ nɛɛ he akɛ “asafo babaoo ni mɔ ko mɔ ko nyɛŋ akane ni jɛ jeŋmaŋ fɛɛ jeŋmaŋ kɛ akutsei kɛ maji kɛ majianɔ wiemɔi amli.” Asafo babaoo nɛɛ damɔ shi kɛha mɛi ni yi baaná wala yɛ “amanehulu kpeteŋkpele,” ni baakpata jeŋ fɔŋ ni yɔɔ amrɔ nɛɛ hiɛ lɛ.—Kpojiemɔ 7:9, 14, wɔma efã ko nɔ mi.

Shi kadimɔ srɔtofeemɔ ni yɔɔ Kpojiemɔ yitso 7 kuku 4 kɛ kuku 9 lɛ teŋ ni Yohane feɔ lɛ faŋŋ lɛ. Ejaje akɛ klɛŋklɛŋ kuu lɛ, ni ji “mɛi ní akɛ naasɔomɔ nɔ̃ lɛ ekadi” lɛ yɛ yibɔ diɛŋtsɛ. Shi kuu ni ji enyɔ, ni ji “asafo babaoo” lɛ bɛ yibɔ pɔtɛɛ ko. Enɛ hewɔ lɛ jwɛŋmɔ yɛ mli akɛ aaabu yibɔ ni ji 144,000 lɛ akɛ eji yibɔ diɛŋtsɛ. Kɛ́ yibɔ ni ji 144,000 lɛ ji mfonirifeemɔŋ nɔ̃ ni edamɔ shi kɛha kuu ko ni aleee amɛyibɔ lɛ, no lɛ srɔtofeemɔ ni yɔɔ kukuji enyɔ nɛɛ ateŋ lɛ shishinumɔ baalaje. No hewɔ lɛ kukuji lɛ feɔ lɛ faŋŋ akɛ esa akɛ abu yibɔ ni ji 144,000 lɛ akɛ eji yibɔ diɛŋtsɛ.

Biblia he nilelɔi srɔtoi ni hi shi yɛ blema kɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ lɛ emu sane naa nakai nɔŋŋ—ákɛ eji yibɔ diɛŋtsɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, beni British wiemɔ komekomei ashishitsɔɔmɔ he nilelɔ Dr. Ethelbert W. Bullinger wieɔ Kpojiemɔ 7:4, 9 lɛ he aaafee afii 100 ni eho nɛ lɛ, ejaje akɛ: “Eji wiemɔ kuku ni ji anɔkwale: akɛ nɔ ko ni ale eyibɔ diɛŋtsɛ miito nɔ ko ni aleee eyibɔ diɛŋtsɛ he yɛ yitso nɛɛ mli.” (The Apocalypse or “The Day of the Lord,” baafa 282) Robert L. Thomas, Jr., ni ji Kpaŋmɔ Hee lɛ he nilelɔ yɛ Nyɔŋmɔjamɔ Nɔtsamɔ Skul ni yɔɔ United States lɛ ŋma nyɛsɛɛ nɛɛ akɛ: “Abɛ nɔdaamɔnɔ ni yɔɔ shiŋŋ ni akɛaabu enɛ akɛ eji mfonirifeemɔ wiemɔ.” Ekɛfata he akɛ: “Eji nɔ ko ni yɔɔ yibɔ diɛŋtsɛ [yɛ Kpojiemɔ 7:4] ni akɛmiito nɔ ni bɛ yibɔ diɛŋtsɛ he yɛ Kpojiemɔ 7:9 lɛ. Kɛ́ aŋɔ lɛ akɛ eji mfonirifeemɔŋ nɔ̃ lɛ, no lɛ anyɛŋ abu yibɔ ko yɛ Kpojiemɔ wolo lɛ mli akɛ eji yibɔ diɛŋtsɛ.”—Revelation: An Exegetical Commentary, Kpo 1, baafa 474.

Mɛi komɛi susuɔ akɛ akɛni mfonirifeemɔŋ wiemɔi titri yɔɔ Kpojiemɔ wolo lɛ mli hewɔ lɛ, esa akɛ yibɔi fɛɛ ni yɔɔ wolo nɛɛ mli, ní yibɔ ni ji 144,000 lɛ fata he lɛ afee mfonirifeemɔŋ nɔ̃. (Kpojiemɔ 1:1, 4; 2:10) Shi nakai sanenaamuu lɛ ejaaa kwraa. Eji anɔkwale akɛ mfonirifeemɔŋ yibɔi babaoo yɛ Kpojiemɔ wolo lɛ mli, shi yibɔi diɛŋtsɛ hu yɛ mli. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Yohane tsĩ “toobi lɛ bɔfoi nyɔŋma kɛ enyɔ lɛ agbɛii” atã. (Kpojiemɔ 21:14) Eka shi faŋŋ akɛ yibɔ ni ji 12 ni atsi tã yɛ kuku nɛɛ mli lɛ ji yibɔ diɛŋtsɛ shi jeee mfonirifeemɔŋ nɔ̃. Kɛfata he lɛ, bɔfo Yohane ŋma “afii akpe” ni Kristo kɛbaaye nɔ lɛ he sane. Taakɛ Biblia lɛ mlipɛimɔ jogbaŋŋ tsɔɔ lɛ, esa akɛ aŋɔ nakai yibɔ lɛ hu akɛ eji yibɔ diɛŋtsɛ. * (Kpojiemɔ 20:3, 5-7) No hewɔ lɛ kɛ́ esa akɛ aŋɔ yibɔ ko akɛ eji yibɔ diɛŋtsɛ loo mfonirifeemɔŋ nɔ̃ yɛ Kpojiemɔ wolo lɛ mli lɛ, no lɛ edamɔ nɔ hewɔ ni aŋma, kɛ kukuji ni tsɔɔ hiɛ kɛ nɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ nɔ.

Jwɛŋmɔ ni ahiɛ akɛ yibɔ ni ji 144,000 ji yibɔ diɛŋtsɛ, ni edamɔ shi kɛha mɛi fioo ko ni kɛ́ akɛ amɛto “asafo babaoo” lɛ he lɛ anaa akɛ amɛji kuu bibioo kwraa lɛ hu kɛ Biblia mli wiemɔi krokomɛi kpaa gbee. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, awie mɛi 144,000 lɛ ahe sɛɛ mli yɛ ninaa ni bɔfo Yohane nine shɛ nɔ lɛ mli akɛ “mɛi ni ahé kɛjɛ gbɔmɛi ateŋ ni amɛtsɔmɔ klɛŋklɛŋ yibii.” (Kpojiemɔ 14:1, 4, wɔma efã ko nɔ mi.) Wiemɔ “klɛŋklɛŋ yibii” lɛ damɔ shi kɛha mɛi fioo ko ni ahala. Agbɛnɛ hu, beni Yesu yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ ewie mɛi ni kɛ lɛ baaye nɔ yɛ eŋwɛi Maŋtsɛyeli lɛ mli lɛ ahe, ni etsɛ amɛ akɛ “asafoku bibioo.” (Luka 12:32; 22:29, wɔma efã ko nɔ mi.) Yɛ anɔkwale mli lɛ, kɛ́ akɛ mɛi ni jɛ adesai ateŋ ni baaye nɔ yɛ ŋwɛi lɛ to adesai ni baahi shi yɛ Paradeiso ni baa lɛ mli lɛ he lɛ, anaa akɛ amɛyi faaa kwraa.

No hewɔ lɛ, kukuji ni nyiɛ Kpojiemɔ 7:4 lɛ sɛɛ kɛ Biblia lɛ mli wiemɔi krokomɛi yeɔ he odase akɛ esa akɛ anu yibɔ ni ji 144,000 lɛ shishi akɛ eji yibɔ diɛŋtsɛ. Edamɔ shi kɛha mɛi ni kɛ Kristo baahi ŋwɛi, koni amɛye paradeiso shikpɔŋ ni adesai babaoo ni yɔɔ miishɛɛ ni miijá Yehowa Nyɔŋmɔ, ni aleee amɛyibɔ lɛ baahi nɔ lɛ nɔ lɛ.—Lala 37:29.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 7 Kɛha Kristo Afii Akpe Nɔyeli lɛ he saji babaoo lɛ, kwɛmɔ Kpojiemɔ—Enaagbee Kwraa lɛ Ebɛŋkɛ! ni Yehowa Odasefoi fee lɛ baafa 289-290 lɛ.

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 31]

Mɛi ni baafee ŋwɛi gboshiniyelɔi lɛ ayibɔ ji 144,000 pɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 31]

Aleee “asafo babaoo” lɛ yibɔ

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 31 lɛ Jɛ]

Ŋulamii: Courtesy of Anglo-Australian Observatory, photograph by David Malin