Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Nigbɛlɛmɔ Tsɔnei ni Haa Anáa Niyenii

Nigbɛlɛmɔ Tsɔnei ni Haa Anáa Niyenii

Nigbɛlɛmɔ Tsɔnei ni Haa Anáa Niyenii

AWIEƆ he akɛ eji “wala dɛhiɛmɔtso,” akɛ eji “niyenii ni mɛi yeɔ fe fɛɛ,” akɛ eji “nɔ̃ titri ni etee nɔ ebaa adesa yi ni elɛ̀ lɛ yɛ shihilɛ mli kɛjɛ be ni aleee.” Hɛɛ, bodobodo ji niyenii ni ayeɔ titri kɛjɛ blema beebe. Yɛ anɔkwale mli lɛ, adesai ahiamɔ nii fe fɛɛ lɛ ateŋ ekome ji ní eeená edaa ŋmaa.

Nɔ̃ titri ni akɛfeɔ bodobodo ji ashikishaŋ, loo ŋmaa ni agbɛlɛ lɛ mamu. Belɛ, nigbɛlɛmɔ ji ŋaa nifeemɔ ko ni jɛ blema. Akɛni nigbɛlɛmɔ tsɔne bɛ yɛ no beaŋ hewɔ lɛ, kwɛ bɔ ni ebaafee nitsumɔ ni wa waa akɛ aaawiɛ ŋmaa kɛfee mamu! Yɛ Biblia beaŋ lɛ, wiɛ gbɛɛmɔi ahe ni anuɔ lɛ tsɔɔ shihilɛ kpakpa ni toiŋjɔlɛ yɔɔ mli, ni ehe ni anuuu lɛ tsɔɔ amaŋfɔ shihilɛ.—Yeremia 25:10, 11.

Te atsu nigbɛlɛmɔ he nii aha tɛŋŋ yɛ yinɔi ni eho lɛ amli? Mɛni ji gbɛ̀i komɛi ni atsɔ nɔ, loo tsɔnei komɛi ni akɛtsu nii yɛ enɛ he nitsumɔ mli? Ni mɛɛ nigbɛlɛmɔ tsɔnei akɛtsuɔ nii kɛgbɛlɛɔ nibii ni oyeɔ ŋmɛnɛ lɛ?

Mɛni Hewɔ Nigbɛlɛmɔ Tsɔnei Ahe Hiaa Lɛ?

Yehowa kɛɛ klɛŋklɛŋ adesai enyɔ, ni ji Adam kɛ Hawa akɛ: “Naa, miŋɔ kwɛ̃ɛnii fɛɛ ni woɔ dumɔwui ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ fɛɛ nɔ, kɛ tsei fɛɛ ni woɔ yibii ni wui yɔɔ mli miiha nyɛ ni nyɛye.” (1 Mose 1:29) Nɔ ni fata niyenii ni Yehowa Nyɔŋmɔ kɛha adesai aweku lɛ he ji ŋmaa yibii srɔtoi. Nɛkɛ niyenii nɛɛ he hiaa kɛha adesa shihilɛ akɛni staate hewalɛ ni gbɔmɔtso lɛ nyɛɔ etsakeɔ lɛ kɛfeɔ sikle nu yɛ lá lɛ mli—ni ji nɔ̃ titri ni haa gbɔmɔtso lɛ hewalɛ—lɛ yɛ ŋmaa yibii srɔtoi lɛ fɛɛ—ni ŋmaa, omɔ, akoko, kɛ abele fata he lɛ amli lɛ hewɔ.

Shi kɛlɛ, atooo adesai agbɔmɔtso lɛ he gbɛjianɔ koni enyɛ egbɛlɛ ŋmaa ŋmɔŋ loo ŋmaa gbiŋ yɛ emusuŋ. Yɛ adesai agbɛfaŋ lɛ, ŋmaa yibii lɛ ayeli bafeɔ mlɛo kɛ agbɛlɛ lɛ mamu ni ahoo. Gbɛ̀i ni yɔɔ mlɛo ni atsɔɔ nɔ agbɛlɛɔ ŋmaa kɛfeɔ mamu ji kɛtsɔ tso mli ní ashiɔ yɛ, wiɛmɔ ni awiɛɔ yɛ tɛ nɔ, loo ewiɛmɔ kɛ eshimɔ nɔ.

Nigbɛlɛmɔ Nii ni akɛ Adesai Ahewalɛ Kudɔɔ

Ana wiɛ ko ni akɛtsu nii yɛ blema beaŋ kɛwiɛ ŋmaa, ní ale lɛ akɛ okpɔŋɔnɔtamɔ nii lɛ he mfoniri yɛ amagai bibiibii komɛi ni ayana yɛ blema Mizraim gbonyobui amli lɛ ahe. Awo lɛ gbɛi ni tamɔ nɛkɛ ejaakɛ esu tamɔ okpɔŋɔnɔtamɔ nii. Tɛi enyɔ feɔ wiɛ nɛɛ—tɛ agbo ni awo mli bu fioo ni ema eyi shi [wiɛtɛ], ni tɛ bibioo kã nɔ [wiɛbi]. Wiɛlɔ—ni bei pii lɛ eji yoo lɛ—kulaa shi yɛ wiɛ lɛ hiɛ ni ekɛ eniji enyɔ lɛ fɛɛ mɔɔ wiɛbi ni kã nɔ lɛ mli. Kɛkɛ lɛ ekɛ ehewalɛ fɔ̃ɔ tɛ ni ehiɛ mli lɛ nɔ kɛnyɛmɔɔ ŋmaa lɛ nɔ kɛkpɛtɛɔ wiɛtɛ lɛ nɔ, ni eshɔɔ lɛ shi fiofio kɛyaa kɛbaa yɛ be kometoo lɛ nɔŋŋ mli, ni etsɔɔ nɛkɛ gbɛ nɔ ewiɛɔ ŋmaa lɛ. Mɛɛ nigbɛlɛmɔ nii ni bɛ haŋtsii shi kɛlɛ egbɛlɛɔ nii jogbaŋŋ enɛ eji nɛkɛ!

Shi kɛlɛ, shi ni akotoɔ ŋmɛlɛtswai babaoo kɛwiɛɔ nii lɛ kɛ naagbai ba amɛgbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ nɔ. Bɔ ni akɛ wiɛbi lɛ wiɛɔ nii yɛ wiɛtɛ lɛ nɔ lɛ haa mɔ ni wiɛɔ nii lɛ mliteŋ, eniji, eshwuɔji, enakutsei, kɛ enane waobii waa ehe. Gbohii awui komɛi ni ayana yɛ blema Siria ni datrɛfoi pɛi mli kɛkwɛ nɔ ni kɛ wuiaŋ hela ni amɛye lɛ ba lɛ mli lɛ ha amɛmu sane naa akɛ bɔ ni akɛ wiɛbi lɛ wiɛɔ nii yɛ wiɛtɛ lɛ nɔ ahaa lɛ ye oblayei pii awui—eha amɛnakutso wui kpakpaa afã, eye amɛkotosɛɛ wu lɛ awui, ni eha amɛnane gɔntii fũufui. Yɛ blema Mizraim lɛ, etamɔ nɔ ni tsuji yei ji mɛi ni kɛ wiɛtɛ wiɛɔ nii. (2 Mose 11:5) * Nilelɔi komɛi heɔ amɛyeɔ akɛ beni Israelbii lɛ shiɔ Mizraim lɛ, amɛwo wiɛtɛi ni su tamɔ okpɔŋɔnɔtamɔ nii lɛ ekomɛi amɛfata amɛnibii ahe kɛtee.

Sɛɛ mli lɛ bɔni afee ni mamu lɛ abo jogbaŋŋ lɛ, atsake wiɛtɛ lɛ kɛ wiɛbi lɛ fɛɛ hiɛ fioo, ni enɛ fata hiɛyaa ni aná yɛ tsɔnei ni akɛgbɛlɛɔ nii lɛ ahe. Sɛɛ mli lɛ agbu fɔlɔ ni tamɔ funɛrɛ su awo wiɛbi lɛ mli, ni enɛ haa mɔ ni wiɛɔ nii lɛ nyɛɔ etsɔɔ ŋmaa lɛ ewoɔ fɔlɔ nɛɛ mli ni ŋmaa lɛ diɛŋtsɛ shwieɔ wiɛtɛ lɛ nɔ beni niwiɛmɔ lɛ yaa nɔ lɛ. Yɛ afii 400 loo afii 500 D.Ŋ.B. lɛ, Helabii fee nigbɛlɛmɔ tsɔne ko ni efeemɔ waaa. Amɔ wiɛbi lɛ akpɛtɛ tso kakadaŋŋ ko naabu afã kome. Be mli ni atsiɔ tso ni amɔ wiɛbi lɛ akpɛtɛ he nɛɛ afã kroko lɛ ni atsiɔ kɛyaa hiɛ kɛbaa sɛɛ lɛ, ehaa wiɛbi nɛɛ ni agbu fɔlɔ ni tamɔ funɛrɛ awo mli lɛ shɔɔ wiɛtɛ lɛ nɔ, ni kɛtsɔ nakai feemɔ nɔ lɛ, ewiɛɔ nɔ ni ataoɔ awiɛ lɛ.

Nigbɛlɛmɔ nibii srɔtoi ni wɔtsĩ tã kɛtsɔ hiɛ lɛ fɛɛ yɛ amɛnaagbai ni hiɛdɔɔ yɔɔ he. Amɛkɛ nitsumɔ damɔ wiɛbi lɛ ni abaatsi kɛya-kɛba lɛ nɔ, ni eji nifeemɔ ko ni anyɛŋ atsɔse kooloo ko ni etsu. No hewɔ lɛ, adesai ahewalɛ nigbɛlɛmɔ nibii nɛɛ kɛtsuɔ nii. Sɛɛ mli lɛ abaná tsɔne hee—ni ji nigbɛlɛmɔ tsɔne ni foɔ ehe. Abaanyɛ akɛ koolooi atsu nii kɛgbɛlɛ nii agbɛnɛ.

Nigbɛlɛmɔ Tsɔnei ni Foɔ Amɛhe lɛ Ha Nitsumɔ lɛ Bafee Mlɛo

Eeenyɛ efee akɛ afee tsɔne ni foɔ ehe ni akɛgbɛlɛɔ ŋmaa lɛ yɛ Mediteranea maji lɛ eko mli yɛ afii 200 D.Ŋ.B., eyɛ mli akɛ odaseyelii ni yɔɔ ni maa enɛ nɔ mi lɛ yɛ srɔto. Beni shɛɔ klɛŋklɛŋ afii 100 Ŋ.B. lɛ, no mli lɛ Yudafoi ni yɔɔ Palestina lɛ le nigbɛlɛmɔ tsɔne nɛɛ jogbaŋŋ, ejaakɛ Yesu wie ‘wiɛ ni teji gbalaa’ ko he.—Marko 9:42.

Akɛ wiɛ ni koolooi gbalaa lɛ tsu nii yɛ Roma kɛ Roma Nɔyeli hei lɛ babaoo amli. Ayɛ wiɛ ni tamɔ nɛkɛ lɛ babaoo yɛ Pompeii lolo. Tɛi enyɔ feɔ wiɛ nɛɛ—wiɛbi ni tsii ni fɔlɔ bibioo ko kã mli ni anyɛɔ atsɔɔ ŋmaa ni abaagbɛ́lɛ lɛ awoɔ mli kã wiɛtɛ ko kɛ eyiteŋ kokroo kɛ eshishi gbɛ bloblo lɛ nɔ. Yɛ be mli ni wiɛbi lɛ foɔ ehe yɛ wiɛtɛ lɛ nɔ lɛ, ŋmaa lɛ shwieɔ shi yɛ wiɛtɛ lɛ nɔ ni wiɛbi lɛ wiɛɔ lɛ. Esoro wiɛbii ni tamɔ nɛkɛ ni yɔɔ lɛ eko fɛɛ eko kɛ edalɛ, kɛjɛ sɛntimitai 45 kɛyashi sɛntimitai 90 yɛ amɛlɛɛmɔ naa. Wiɛi nɛɛ anɔkwɔlɛ shɛɔ sɛntimitai 180.

Kɛji atsɔ wiɛ ni koolooi gbalaa lɛ nɔ aná wiɛ ni mli etsiii ni foɔ ehe ni akɛ niji kudɔɔ lɛ, loo atsɔ wiɛ ni foɔ ehe ni mli etsiii lɛ moŋ nɔ ni aná wiɛ ni koolooi gbalaa lɛ jio, wɔleee. Yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, asumɔɔ wiɛ ni foɔ ehe ni mli etsiii ni akɛ niji kudɔɔ lɛ waa fe ekrokomɛi lɛ yɛ bɔ ni edaaa tsɔ ni ekɛ nitsumɔ waaa lɛ hewɔ. Tɛi kokrobii enyɔ, ni ekolɛ amɛhiɛ lɛɛmɔ aaafee sɛntimitai 30 kɛmɔ sɛntimitai 40 feɔ wiɛ nɛɛ. Awo gɔŋ fioo yɛ wiɛtɛ lɛ nɔ ni akpɛ́ wiɛbi lɛ mli fioo bɔ ni enyɛɔ ebuɔ gɔŋ fioo ni awo yɛ wiɛtɛ lɛ nɔ lɛ nɔ pɛpɛɛpɛ. Akɛ wiɛbi lɛ etsɛ tso ko ni ble nɔ ni akɛtsɔmɔɔ lɛ lɛ mli. Bei pii lɛ, yei enyɔ taraa wiɛ nɛɛ sɛɛ ni mɔ nɛ hiɛ miikwɛ mɔ nɛ, ni amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ kɛ enine kome mɔɔ wiɛbi lɛ tso nine lɛ afã ni amɛkɛtsɔmɔɔ lɛ. (Luka 17:35) Yei lɛ ateŋ mɔ kome kɛ enine kome ni ehiɛɛɛ nɔ ko mli lɛ looɔ ŋmaa lɛ fiofio eshwieɔ wiɛtɛ lɛ nɔ kɛtsɔɔ fɔlɔ bibioo ni yɔɔ wiɛbi lɛ mli lɛ mli, ni yɛ be mli ni mamu lɛ shwieɔ shi lɛ, belɛ mɔ kroko lɛ hu miibua naa kɛmiiwo apaawa loo mama ko ni alɛɛ mli yɛ wiɛ lɛ shishigbɛ lɛ mli. Nɛkɛ wiɛ henɔ nɛɛ ye ebua asraafoi, amlakui, loo wekui bibii ni he ni amɛyɔɔ lɛ kɛ nigbɛlɛmɔ tsɔne teŋ jɛkɛ lɛ ni amɛnyɛ amɛgbɛlɛ nibii ni amɛtaoɔ akɛ amɛgbɛlɛ lɛ.

Nigbɛlɛmɔ Tsɔnei ni Kɛ Nu loo Kɔɔyɔɔ Tsuɔ Nii

Aaafee afi 27 D.Ŋ.B. lɛ, Vitruvius, ni eji Romanyo tsɔnei ahe nilelɔ lɛ tsɔɔ bɔ ni nigbɛlɛmɔ tsɔne ko ni yɔɔ ebeaŋ ni kɛ nu tsuɔ nii lɛ yɔɔ ha lɛ mli. Nu ni hoɔ kɛ hewalɛ tsɔɔ nigbɛlɛmɔ tsɔne lɛ dade ko nɔ, ni yɛ nakai feemɔ mli lɛ etsirɛɔ tsɔne lɛ he dadei krokomɛi ni ehaa tsɔne lɛ hereɔ nɔ. Be mli ni tsɔne lɛ ehere nɔ lɛ, dade ko ni yɔɔ mli ni ma shi jaŋŋ lɛ jeɔ shishi efoɔ ehe. Nɛkɛ dade ni foɔ ehe nɛɛ haa wiɛ agbo ko ni ma nɔ lɛ tsuɔ nii.

Kɛ akɛ hewalɛ ni nigbɛlɛmɔ tsɔne ni kɛ nu tsuɔ nii lɛ to nigbɛlɛmɔ tsɔnei krokomɛi lɛ anɔ̃ lɛ he lɛ, mɛɛ srɔtofeemɔ anaa? Akɔntaabuu tsɔɔ akɛ, nii ni wiɛ ni kɛ adesai ahewalɛ tsuɔ nii lɛ gbɛlɛɔ yɛ ŋmɛlɛtswaa fɛɛ ŋmɛlɛtswaa mli lɛ shɛɛɛ kilogram 10, ni yɛ wiɛ ni koolooi gbalaa ni tsuɔ nii fe fɛɛ lɛ agbɛfaŋ lɛ, yɛ ŋmɛlɛtswaa fɛɛ ŋmɛlɛtswaa mli lɛ, nii ni enyɛɔ egbɛlɛɔ ji kilogram 50. Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, nigbɛlɛmɔ tsɔne ni kɛ nu tsuɔ nii ni Vitruvius wie he lɛ baanyɛ agbɛlɛ nii aaafee kilogram 150 kɛmɔ kilogram 200 yɛ ŋmɛlɛtswaa fɛɛ ŋmɛlɛtswaa mli. Eyɛ mli akɛ afee tsakemɔi pii ni aná nɔyaa babaoo yɛ nigbɛlɛmɔ tsɔnei afeemɔ mli moŋ, shi nigbɛlɛmɔ tsɔnei afeelɔi tee nɔ amɛkɛ gbɛ titri ni nigbɛlɛmɔ tsɔne ni Vitruvius wie he lɛ tsɔɔ nɔ etsuɔ nii lɛ tsu nii afii ohai abɔ sɛɛ.

Jeee nu pɛ ji adebɔɔ nɔ̃ ko ni anyɛɔ agbalaa emli hewalɛ awoɔ nigbɛlɛmɔ tsɔnei amli kɛtsuɔ nii. Kɛ akɛ tsɔne he dadei ni kɔɔyɔɔ haa amɛfoɔ amɛhe tsake tsɔne he dadei ni nu haa amɛfoɔ amɛhe lɛ, no hu baanyɛ agbɛlɛ nii nakai nɔŋŋ. Ekolɛ abɔi nigbɛlɛmɔ tsɔnei ni kɛ kɔɔyɔɔ tsuɔ nii lɛ kɛ nitsumɔ yɛ Europa aaafee afii ohai 12 D.Ŋ.B. ni akɛtsu nii babaoo kɛgbɛlɛ nii yɛ Belgium, Germany, Holland, kɛ hei krokomɛi. Akɛtsu nii aahu kɛyashi abaná nigbɛlɛmɔ tsɔnei ni kɛ lamɔ hewalɛ tsuɔ nii kɛ ekrokomɛi ni náa hewalɛ ni amɛkɛtsuɔ nii lɛ kɛjɛɔ nibii krokomɛi amli, ni fiofio lɛ enɛɛmɛi baye nigbɛlɛmɔ tsɔnei ni kɛ nu loo kɔɔyɔɔ tsuɔ nii lɛ anajiaŋ.

“Ŋmɛnɛ Wɔdaa Ŋmãa”

Yɛ hiɛyaai ni aná nɛɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, akã he akɛ gbɛ ni atsɔɔ nɔ agbɛlɛɔ nii yɛ blema beaŋ lɛ miitsu nii lolo yɛ je lɛŋ hei komɛi. Akã he akɛ waduru kɛ emlibi miitsu nii lolo yɛ Afrika kɛ ŋshɔkpɔi ni yɔɔ Pasifik Ŋshɔ lɛ mli lɛ amli. Akɛ wiɛtɛ ni tamɔ okpɔŋɔnɔtamɔ nii lɛ tsuɔ nii yɛ Mexico kɛ Central America kɛwiɛɔ abele ni akɛfeɔ tatalei. Ni akã he akɛ nigbɛlɛmɔ tsɔnei ni kɛ nu kɛ kɔɔyɔɔ tsuɔ nii lɛ miitsu nii lolo yɛ maji srɔtoi anɔ.

Shi kɛlɛ, nigbɛlɛmɔ tsɔnei ni akɛ dadei fee ni amɛ diɛŋtsɛ amɛnyɛɔ amɛgbɛlɛɔ nii ji nɔ ni akɛgbɛlɛɔ ashikishaŋ babaoo ni akɛshãa bodobodo yɛ maji ni etee hiɛ ŋmɛnɛ lɛ amli. Tsɔnei nɛɛ yɛ dade nyanyɔji enyɔ ni shɔɔ amɛhe kɛ foi kɛji asũ, no hewɔ lɛ, kɛ atsɔ ŋmaa lɛ awo mli ni asũ lɛ, ŋmaa lɛ yaboteɔ nyanyɔji nɛɛ ateŋ ni yɛ be mli ni amɛfoɔ amɛhe kɛ foi lɛ, belɛ amɛmiigbɛlɛ ŋmaa lɛ kɛmiifee ashikishaŋ, anyɛɔ akudɔɔ foi ni nyanyɔji nɛɛ kɛtsuɔ nii lɛ. Foi ni nyanyɔji nɛɛ kɛtsuɔ nii lɛ ni anyɛɔ akudɔɔ lɛ haa anyɛɔ agbɛlɛɔ ashikishaŋ srɔtoi ni jara baa shi.

Ŋwanejee ko bɛ he akɛ ewaaa akɛ abaaná ashikishaŋ kɛshã bodobodo ŋmɛnɛ tamɔ bɔ ni eji yɛ be ni eho lɛ mli lɛ. Kɛlɛ, wɔbaanyɛ wɔda wɔ-Bɔlɔ lɛ shi akɛ eha wɔ ŋmaa yibii kɛ nilee ni wɔkɛaatsu nii kɛtsake yibii nɛɛ kɛfee “ŋmɛnɛ wɔdaa ŋmãa.”—Mateo 6:11.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 10 Yɛ Biblia beaŋ lɛ, aha henyɛlɔi ni amɔmɔ amɛ, tamɔ Samson kɛ Israelbii krokomɛi lɛ tsu nii akɛ wiɛlɔi. (Kojolɔi 16:21; Yaafo 5:13) Yei ni amɛjeee tsuji lɛ wiɛɔ ŋmaa amɛhaa amɛ diɛŋtsɛ amɛwekui.—Hiob 31:10.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]

Wiɛ ni tamɔ okpɔŋɔnɔtamɔ nii ni akɛtsu nii yɛ Mizraim

[He ni Sane lɛ Jɛ]

Soprintendenza Archeologica per la Toscana, Firenze

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]

Aná mu kɛtsɔ mutsei ni awiɛɔ yɛ wiɛ ni kooloi gbalaa lɛ mli lɛ nɔ

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 22 lɛ Jɛ]

From the Self-Pronouncing Edition of the Holy Bible, containing the King James and the Revised versions