Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

‘Nyɛyaa Nɔ Nyɛnáa Hewalɛ Yɛ Nuŋtsɔ Lɛ Mli’

‘Nyɛyaa Nɔ Nyɛnáa Hewalɛ Yɛ Nuŋtsɔ Lɛ Mli’

‘Nyɛyaa Nɔ Nyɛnáa Hewalɛ Yɛ Nuŋtsɔ Lɛ Mli’

‘Nyɛyaa nɔ nyɛnáa hewalɛ yɛ nuŋtsɔ lɛ kɛ ehewalɛ nyɛmɔ lɛ mli.’—Efesobii 6:10.

1. (a) Aaafee afii 3,000 ni eho nɛɛ lɛ, mɛɛ ta ko ni yɔɔ srɔto kwraa te shi? (b) Mɛni ha David ye kunim lɛ?

AAAFEE afii 3,000 ni eho nɛɛ lɛ, tabilɔi enyɔ komɛi ni jɛ asraafoi akui srɔtoi enyɔ ni teɔ shi woɔ amɛhe lɛ ateŋ lɛ kpe hiɛ kɛ hiɛ. Mɛi enyɔ nɛɛ ateŋ gbekɛ lɛ ji gbekɛ nuu tookwɛlɔ ko ni egbɛi ji David. Goliat, ni eji nuu hewalɔ ni je oblaŋ ni anako ehenɔ dã lɛ damɔ ehiɛ. Edama ni ewo lɛ mlitsiimɔ aaashɛ kilogram 57, ni ehiɛ akpɔlɔ wulu kɛ tsɛ́ŋ agbo ko. David wooo dama ko kwraa ni tawuu nii pɛ ni ehiɛ ji akromia. Filistinyo Goliat ni je oblaŋ lɛ nu he akɛ aashwie ehiɛ shi ejaakɛ Israelnyo ni miiba ekɛ lɛ abawu lɛ ji gbekɛ ko kɛkɛ. (1 Samuel 17:42-44) Kɛha mɛi ni damɔ afã biɛ kɛ biɛ ni miikwɛ nɔ ni yaa nɔ lɛ, etamɔ nɔ ni ana mɔ ni baaye kunim momo. Shi jeee be fɛɛ be ekãalɔ yeɔ kunim yɛ ta mli. (Jajelɔ 9:11) David ye kunim ejaakɛ ewu ta lɛ yɛ Yehowa hewalɛ naa. Ekɛɛ akɛ: “Yehowa nɔ̃ ji ta lɛ.” Sane ni aŋma afɔ shi yɛ Biblia lɛ mli lɛ tsɔɔ akɛ “David kɛ akromia kɛ tɛ lɛ ye Filistinyo lɛ nɔ kunim.”—1 Samuel 17:47, 50.

2. Mɛɛ ta Kristofoi wuɔ?

2 Kristofoi kɛ amɛhe wooo tawuu diɛŋtsɛ mli. Eyɛ mli akɛ amɛkɛ mɛi fɛɛ hiɔ shi yɛ toiŋjɔlɛ mli moŋ, shi yɛ anɔkwale mli lɛ amɛwuɔ mumɔŋ ta amɛshiɔ henyɛlɔi ni he wa waa. (Romabii 12:18) Yɛ naagbee wolo ni Paulo ŋma kɛyaha Efesobii lɛ mli lɛ, etsɔɔ ta ko ni Kristofonyo fɛɛ Kristofonyo wuɔ lɛ mli. Eŋma akɛ: “Jeee heloo kɛ lá wɔkɛná nɔmɔ lɛ, shi moŋ wɔkɛ onukpayelii kɛ hegbɛi kɛ je nɛŋ lumɛi ni yɔɔ benɛ be duŋ lɛ mli lɛ, kɛ mumɔi fɔji asafo ni yɔɔ ŋwɛiniiaŋ lɛ.”—Efesobii 6:12.

3. Taakɛ Efesobii 6:10 lɛ tsɔɔ lɛ, mɛni he hiaa wɔ bɔni afee ni wɔnyɛ wɔye kunim?

3 Nɛkɛ “mumɔi fɔji asafo” nɛɛ ji Satan kɛ daimonioi ni sumɔɔ akɛ amɛfite wekukpaa ni kã wɔkɛ Yehowa teŋ lɛ. Akɛni amɛyɛ hewalɛ waa fe wɔ hewɔ lɛ, wɔyajeɔ shihilɛ ni tamɔ David nɔ lɛ nɔŋŋ mli, ni wɔnyɛŋ wɔye omanye akɛ ja wɔkɛ wɔhe efɔ̃ Nyɔŋmɔ nɔ kɛha hewalɛwoo. Yɛ anɔkwale mli lɛ, Paulo woɔ wɔ hewalɛ koni ‘wɔya nɔ wɔhe awa yɛ Nuŋtsɔ lɛ kɛ ehewalɛ nyɛmɔ lɛ mli.’ (Efesobii 6:10) Beni bɔfo lɛ kɛ nakai ŋaawoo lɛ eha sɛɛ lɛ, etsɔɔ mumɔŋ yelikɛbuamɔi kɛ Kristofoi asui ni yeɔ ebuaa wɔ ni wɔye kunim lɛ amli.—Efesobii 6:11-17.

4. Mɛɛ saji otii titrii enyɔ wɔbaasusu he yɛ nikasemɔ nɛɛ mli?

4 Agbɛnɛ nyɛhaa wɔsusua nɔ ni Ŋmalɛi lɛ kɛɔ yɛ wɔhenyɛlɔ lɛ hewalɛ kɛ eŋaatsɔi lɛ ahe lɛ he wɔkwɛa. Yɛ no sɛɛ lɛ, wɔbaasusu gbɛ̀i anɔ ni esa akɛ wɔtsɔ wɔfã wɔhe lɛ ahe. Kɛji wɔkɛ Yehowa gbɛtsɔɔmɔi tsu nii lɛ, no lɛ wɔbaanyɛ wɔná nɔmimaa akɛ wɔhenyɛlɔi lɛ nyɛŋ wɔnɔ kunim amɛye.

Mumɔi Fɔji Asafo lɛ Kɛ Nɔmɔ

5. Mɛɛ gbɛ nɔ wiemɔ ni ji “nɔmɔ” ni akɛtsu nii yɛ Efesobii 6:12 lɛ mli lɛ yeɔ ebuaa wɔ ni wɔnaa ŋaa gbɛ ni Satan kɛtsuɔ nii lɛ?

5 Paulo tsɔɔ mli akɛ ‘mumɔi fɔji asafo ni yɔɔ ŋwɛiniiaŋ lɛ ji mɛi ni wɔkɛná nɔmɔ lɛ.’ Yɛ anɔkwale mli lɛ, Satan Abonsam, ni ji “daimonioi alumɔ” lɛ ji mumɔi fɔji lɛ ateŋ mɔ wulu ni fe fɛɛ. (Mateo 12:24-26) Yɛ blema Hela nɔmɔ he akaŋshii mli lɛ, mɔ ni kɛ ehe woɔ akaŋshii lɛ mli lɛ sumɔɔ ni etsɔmɔ ehenyɛlɔ lɛ bɔni afee ni etsi lɛ etswa shikpɔŋ. Nakai nɔŋŋ Abonsam taoɔ akɛ wɔŋmɛɛ pɛpɛɛpɛ ni wɔŋmɛɔ yɛ mumɔŋ lɛ he. Mɛɛ gbɛ nɔ eeenyɛ eha wɔfee enɛ?

6. Okɛ Ŋmalɛi atsu nii ni okɛtsɔɔ bɔ ni Abonsam baanyɛ ekɛ ŋaa gbɛ̀i srɔtoi atsu nii ni ekɛba wɔhemɔkɛyeli lɛ shi lɛ.

6 Ekolɛ Abonsam baafee enii tamɔ onufu, jata ni miihũu, loo la bɔfo po. (2 Korintobii 11:3, 14; 1 Petro 5:8) Ebaanyɛ ekɛ adesai atsu nii ni ekɛwa wɔ yi loo ni ekɛje wɔnijiaŋ wui. (Kpojiemɔ 2:10) Akɛni Satan yɛ hewalɛ yɛ jeŋ muu lɛ fɛɛ nɔ hewɔ lɛ, ebaanyɛ ekɛ je lɛŋ akɔnɔi kɛ efɛo nibii lɛ atsu nii bɔni afee ni ekɛtsɔ wɔ tsɔne. (2 Timoteo 2:26; 1 Yohane 2:16; 5:19) Ebaanyɛ ekɛ je lɛ loo hemɔkɛyeli kwalɔi asusumɔi alaka wɔ, taakɛ elaka Hawa lɛ pɛpɛɛpɛ.—1 Timoteo 2:14.

7. Mɛɛ nibii daimonioi lɛ nyɛŋ amɛfee, ni mɛɛ yelikɛbuamɔi wɔnine shɛɔ nɔ?

7 Eyɛ mli akɛ tawuu nibii kɛ hewalɛ ni Satan kɛ edaimonioi lɛ yɔɔ lɛ baanyɛ agba mɔ naa wa moŋ, shi amɛyɛ he ni amɛnyɛɔ amɛkɛtsuɔ nii kɛyashɛɔ. Nɛkɛ mumɔi fɔji nɛɛ nyɛɛɛ amɛnyɛ wɔnɔ koni wɔfee nibii fɔji ni esaaa wɔŋwɛi Tsɛ lɛ hiɛ. Abɔ wɔ yɛ gbɛ ni wɔɔnyɛ wɔhala ekpakpa kɛ efɔŋ mli lɛ nɔ, ni wɔyɛ nyɛmɔ ni wɔkɛaakudɔ wɔsusumɔi kɛ wɔnifeemɔi. Kɛfata he lɛ, jeee wɔ pɛ wɔwuɔ ta lɛ. Bɔ ni ebalɛ yɛ Elisha gbii lɛ amli lɛ, nakai nɔŋŋ eji yɛ wɔgbii nɛɛ amli hu: “Mɛi ni kɛ wɔ yɔɔ lɛ fá fe mɛi ni kɛ amɛ yɔɔ lɛ.” (2 Maŋtsɛmɛi 6:16) Biblia lɛ maa nɔ mi kɛhaa wɔ akɛ, kɛji wɔba wɔhe shi wɔha Nyɔŋmɔ ni wɔte shi wɔwo Abonsam lɛ, ebaajo wɔnaa foi.—Yakobo 4:7.

Wɔle Satan Jwɛŋmɔi Lɛ

8, 9. Mɛɛ kaai Satan kɛba Hiob nɔ koni eha eŋmɛɛ emuuyeli mli ni ehiɛ lɛ he, ni mɛɛ mumɔŋ osharai wɔkɛkpeɔ ŋmɛnɛ?

8 Wɔjeee mɛi ni leee Satan jwɛŋmɔi lɛ ejaakɛ Ŋmalɛi lɛ jieɔ gbɛ̀i titrii ni ekɛfɔɔ nitsumɔ lɛ akpo etsɔɔ wɔ. (2 Korintobii 2:11) Abonsam kɛ shika he naagba ni naa wa, suɔlɔi agbele, shitee-kɛwoo ni jɛɔ wekumɛi aŋɔɔ, gbɔmɔtsoŋ piŋmɔi, kɛ wiemɔ-kɛ-shimɔ yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ ni jɛɔ apasa nanemɛi aŋɔɔ lɛ tsu nii ni ekɛte shi ewo anɔkwafo Hiob. Hiob hao ni enu he akɛ Nyɔŋmɔ ekpoo lɛ. (Hiob 10:1, 2) Eyɛ mli akɛ ekolɛ Satan kɛ naagbai nɛɛ baŋ tɛ̃ɛ ŋmɛnɛ moŋ, shi shihilɛi ni mli wawai ni tamɔ nakai nɔŋŋ baa Kristofoi babaoo anɔ, ni Abonsam baanyɛ ekɛ shihilɛi nɛɛ atsu nii kɛha lɛ diɛŋtsɛ esɛɛnamɔ.

9 Mumɔŋ osharai efa babaoo yɛ nɛkɛ naagbee gbii nɛɛ amli. Wɔyɛ jeŋ ko ni heloonaa nibii asɛɛtiumɔ ebaye mumɔŋ otii ni akɛmamɔɔ hiɛ lɛ anajiaŋ. Adafitswaa saji haa bɔlɛnamɔ mli jeŋba shara bafeɔ tamɔ nɔ ko ni kɛ miishɛɛ baa moŋ fe piŋmɔ. Ni mɛi babaoo ebatsɔmɔ “mɛi ni sumɔɔ shwɛmɔ kɛ ŋɔɔmɔ fe Nyɔŋmɔ.” (2 Timoteo 3:1-5) Nɛkɛ susumɔ nɛɛ baanyɛ ekɛ pɛpɛɛpɛ ni wɔŋmɛɔ yɛ mumɔŋ lɛ awo oshara mli ja ‘wɔpele hemɔkɛyeli lɛ he.’—Yuda 3.

10-12. (a) Mɛɛ kɔkɔbɔɔ ko Yesu kɛha yɛ ebɛbua ni kɔɔ nidulɔ lɛ he lɛ mli? (b) Feemɔ naatsii ni baanyɛ aba mumɔŋ nibii anɔ lɛ he nɔkwɛmɔnɔ.

10 Satan ŋaatsɔi lɛ ateŋ ekome ni fe fɛɛ ni eye omanye yɛ ekɛ nitsumɔ mli ji ni eha wɔkɛ wɔhe awo je nɛɛ kɛ eheloonaa nibii asɛɛtiumɔ mli vii. Yɛ abɛbua ni Yesu kɛha ni kɔɔ nidulɔ lɛ he lɛ mli lɛ, ebɔ kɔkɔ akɛ yɛ shihilɛi komɛi amli lɛ, “je nɛŋ he naagbamɔ kɛ nii pii ahe lakamɔ lɛ gbeɔ [Maŋtsɛyeli lɛ he] wiemɔ lɛ.” (Mateo 13:18, 22) Nɔ ni Hela wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ “gbeɔ” lɛ tsɔɔ ji ni “amia nɔ ko kwraa kɛyashi beni abaakpata hiɛ.”

11 Yɛ kooi ni hulu tsoɔ waa yɛ mli lɛ amli lɛ, abaanyɛ ana agbamitso henɔ ko ni miaa tsei krokomɛi yɛ jɛmɛ. Edaa fiofio ni ekwɔɔ kɛbɔleɔ tso ko ni ma shi momo lɛ he. Fiofio lɛ, eshishifai bɔleɔ tso lɛ, ni shishifai lɛ yaa nɔ enáa hewalɛ be fɛɛ be. Yɛ naagbee lɛ, agbamitso ni miaa tsei krokomɛi ni shishifai fa babaoo lɛ gbalaa niyenii ni yɔɔ su lɛ mli lɛ babaoo kɛjɛɔ tso ni ekwɔ kɛbɔle lɛ lɛ shishi, be mli ni ehɔŋ lɛ hu haaa tso lɛ aná la kpɛmɔ ni sa. Yɛ naagbee lɛ, tso ni ekwɔ kɛbɔle lɛ lɛ gboɔ.

12 Nakai nɔŋŋ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ mli yeyeeyefeemɔi kɛ ninámɔ kɛ ogbɔjɔ shihilɛ sɛɛtiumɔ baanyɛ ni amɛhe wɔbe kɛ wɔhewalɛ fɛɛ fiofio. Akɛni wɔjwɛŋmɔ yaa je lɛŋ nibii anɔ hewɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔku wɔhiɛ wɔfɔ̃ teemɔŋ Biblia mli nikasemɔ nɔ ni wɔkɛ Kristofoi akpeeiyaa mli folɔmɔ baafee wɔsu, ni no baagbala wɔ kɛjɛ mumɔŋ niyenii kpakpai ahe. Heloonaa nibii asɛɛtiumɔ he otii ni akɛmaa hiɛ lɛ bayeɔ mumɔŋ nibii asɛɛtiumɔ najiaŋ, ni yɛ naagbee lɛ wɔbafeɔ mɛi ni Satan nine nyɛɔ eshɛɔ amɛnɔ yɛ gbɛ ni waaa kwraa nɔ.

Ehe Miihia ni Wɔdamɔ Shi Shiŋŋ

13, 14. Mɛɛ shidaamɔ esa akɛ wɔkɔ kɛ́ Satan te shi ewo wɔ?

13 Paulo wo enanemɛi heyelilɔi lɛ hewalɛ koni ‘amɛnyɛ Abonsam ŋaatsɔɔi lɛ anaa amɛdamɔ.’ (Efesobii 6:11) Yɛ anɔkwale mli lɛ, wɔnyɛŋ wɔkpata Abonsam kɛ edaimonioi lɛ ahiɛ. Nyɔŋmɔ kɛ nakai nitsumɔ lɛ ewo Yesu Kristo dɛŋ. (Kpojiemɔ 20:1, 2) Shi kɛlɛ, dani abaajie Satan kɛya lɛ, esa akɛ wɔdamɔ shi shiŋŋ bɔni afee ni etutuamɔi lɛ akaye wɔnɔ.

14 Bɔfo Petro hu ma bɔ ni ehe hiaa ni wɔdamɔ shi shiŋŋ kɛte shi wɔshi Satan lɛ nɔ mi. Petro ŋma akɛ: “Nyɛhiɛ akãa shi, nyɛsaraa; ejaakɛ nyɛhenyɛlɔ, abonsam lɛ, nyiɛ tamɔ jata ni hũuɔ eetao mɔ ni eeemi; nyɛdamɔa shi shiŋŋ yɛ hemɔkɛyeli lɛ mli nyɛtsĩa lɛ gbɛ, ejaakɛ nyɛle akɛ nakai amanehului lɛ nɔŋŋ nyɛnyɛmimɛi ni yɔɔ je lɛŋ lɛ hu naa.” (1 Petro 5:8, 9) Yɛ anɔkwale mli lɛ, sɛɛfimɔ ni wɔmumɔŋ nyɛmimɛi hii kɛ yei lɛ kɛhaa lɛ he miihia bɔni afee ni wɔnyɛ wɔdamɔ shi shiŋŋ be mli ni Abonsam tutuaa wɔ tamɔ jata ko ni miihũu lɛ.

15, 16. Okɛ Ŋmalɛ mli nɔkwɛmɔnɔ ni tsɔɔ bɔ ni yelikɛbuamɔ ni nanemɛi heyelilɔi kɛhaa lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔdamɔ shi shiŋŋ lɛ aha.

15 Kɛji akɛ jata ko ni bɛŋkɛ kooloi krokomɛi hũu yɛ Afrika ŋa kpalanaa lɛ nɔ lɛ, adowai kɛ oyaiyeli joɔ foi waa kɛyashiɔ be mli ni amɛaashi he ni oshara lɛ yɔɔ lɛ kwraa. Shi, shuɔi feɔ nɔkwɛmɔnɔ yɛ ekome ni afeɔ kɛyeɔ abuaa he mli. Wolo ni ji Elephants—Gentle Giants of Africa and Asia lɛ tsɔɔ mli akɛ: “Gbɛ titri ni shuɔi akuu ko tsɔɔ nɔ amɛfaa amɛhe ji akɛ shwuɔ bibii lɛ damɔɔ shi ni emli ewuji lɛ foɔ amɛhe kɛkpeɔ kɛdamɔɔ henyɛlɔ lɛ naa.” Kɛ́ jatai kɛ hewalɛ kɛ sɛɛfimɔ kpojiemɔ ni tamɔ nɛkɛ kpe lɛ, ewaa kɛhaa amɛ akɛ amɛaatutua shuɔi bibii lɛ po.

16 Kɛ́ Satan kɛ edaimonioi lɛ kɛ hegbeyeiwoo ni tamɔ nɛkɛ ba wɔnɔ lɛ, ehe miihia ni wɔkɛ wɔnyɛmimɛi ni damɔ shi shiŋŋ yɛ hemɔkɛyeli lɛ mli lɛ afee ekome nakai nɔŋŋ. Paulo jaje akɛ nanemɛi Kristofoi komɛi batsɔmɔ ‘hewalɛwoo nɔ̃’ kɛha lɛ be mli ni awo lɛ tsuŋ yɛ Roma lɛ. (Kolosebii 4:10, 11) Hela wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ ‘hewalɛwoo nɔ̃’ lɛ jeɔ kpo shikome pɛ yɛ Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ amli. Taakɛ Expository Dictionary of New Testament Words ni Vine ŋma lɛ tsɔɔ lɛ, “feemɔ wiemɔ ni kɔɔ wiemɔ nɛɛ he lɛ tsɔɔ tsofai ni baa piŋmɔi ashi.” Taakɛ mu ni jɔ́ɔ piŋmɔ he lɛ ji lɛ, yelikɛbuamɔ ni Yehowa jálɔi ni yɔɔ niiashikpamɔi lɛ kɛhaa lɛ baanyɛ ajie piŋmɔ ni jɛɔ henumɔŋ kɛ gbɔmɔtsoŋ nɔnaai amli kɛbaa lɛ kɛya.

17. Mɛni baanyɛ aye abua wɔ ni wɔye Nyɔŋmɔ anɔkwa?

17 Ŋmɛnɛ, hewalɛwoo ni jɛɔ nanemɛi Kristofoi adɛŋ lɛ baanyɛ awaje wɔfaishitswaa akɛ wɔɔsɔmɔ Nyɔŋmɔ yɛ anɔkwayeli mli lɛ. Titri lɛ, Kristofoi onukpai lɛ efee klalo akɛ amɛkɛ mumɔŋ yelikɛbuamɔ aaaha. (Yakobo 5:13-15) Biblia lɛ kasemɔ daa kɛ Kristofoi akpeei, kpokpaa nɔ kpeei, kɛ kpokpaa wulu nɔ kpeei ashishi ni wɔɔya lɛ fata nibii ni yeɔ ebuaa wɔ koni wɔye anɔkwa lɛ ahe. Wekukpaa ni yɔɔ gbagbalii ni wɔɔha ekã wɔ kɛ Nyɔŋmɔ teŋ lɛ yeɔ ebuaa wɔ ni wɔyeɔ lɛ anɔkwa. Yɛ anɔkwale mli lɛ, kɛ́ nii wɔyeɔ jio, nii wɔnuɔ jio, loo nɔ kroko wɔfeɔ jio lɛ, esa akɛ wɔsumɔ akɛ wɔɔfee nɔ fɛɛ nɔ kɛwo Nyɔŋmɔ hiɛ nyam. (1 Korintobii 10:31) Taakɛ eji lɛ, wɔhe ni wɔkɛfɔ̃ɔ Yehowa nɔ kɛtsɔ sɔlemɔ nɔ lɛ yeɔ ebuaa wɔ bɔni afee ni wɔya nɔ wɔnyiɛ gbɛ ni saa ehiɛ lɛ nɔ.—Lala 37:5.

18. Mɛni hewɔ esaaa akɛ wɔnijiaŋ jeɔ wui kɛ́ shihilɛi ni nyɛɔ mɔ nɔ po ha wɔhewalɛ nɔ gbɔjɔ?

18 Bei komɛi lɛ, Satan tutuamɔi lɛ baa be mli ni wɔgbɔjɔ yɛ mumɔŋ. Jata tutuaa kooloo ni egbɔjɔ. Weku mli naagbai, shika he naagbai, loo hela baanyɛ agbɔjɔ hewalɛ ni wɔyɔɔ yɛ mumɔŋ lɛ. Shi nyɛkahaa wɔnijiaŋ jeɔ wui yɛ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nifeemɔ mli, ejaakɛ Paulo ŋma akɛ: “Kɛ mifee gbedee lɛ, no moŋ mináa hewalɛ.” (2 Korintobii 12:10; Galatabii 6:9; 2 Tesalonikabii 3:13) Te etsɔɔ tɛŋŋ? Nɔ ni etsɔɔ ji akɛ, Nyɔŋmɔ hewalɛ lɛ baanyɛ ekɛ nɔ ni shwɛɔ wɔ yɛ adesai agbɔjɔmɔ ni wɔyɔɔ lɛ hewɔ lɛ aha wɔ, kɛ wɔtee Yehowa ŋɔɔ kɛha hewalɛwoo. Goliat nɔ kunim ni David ye lɛ tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ yɛ nyɛmɔ ni ekɛaawaje ewebii, ni efeɔ nakai hu. Yehowa Odasefoi ni yɔɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ lɛ baanyɛ aye odase akɛ yɛ shihilɛi ni mli wawai amli lɛ, amɛná hewalɛwoo kɛjɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ.—Daniel 10:19.

19. Okɛ nɔkwɛmɔnɔ ni tsɔɔ bɔ ni Yehowa baanyɛ awaje etsuji lɛ aha.

19 Gbalashihilɛ mli hefatalɔi komɛi ŋma kɛkɔ hewalɛ ni Nyɔŋmɔ eha amɛ lɛ he akɛ: “Yɛ afii ni eho lɛ amli lɛ, wɔsɔmɔ Yehowa ákɛ wu kɛ ŋa ni wɔná jɔɔmɔi babaoo, ni wɔbale gbɔmɛi kpakpai babaoo. Yehowa etsɔse wɔ hu ni ewaje wɔ koni wɔdamɔ shihilɛi ni mli wawai anaa yɛ omanyeyeli mli. Taakɛ Hiob ji lɛ, bei pii lɛ wɔnuuu nɔ hewɔ ni nibii komɛi baa lɛ ashishi, shi wɔle jogbaŋŋ akɛ Yehowa efee klalo akɛ ebaaye ebua wɔ be fɛɛ be.”

20. Mɛɛ Ŋmalɛ naa odaseyeli yɔɔ ni tsɔɔ akɛ Yehowa yeɔ ebuaa ewebii be fɛɛ be?

20 Yehowa nine efoko kuku bɔ ni enyɛŋ eye ebua ni ewaje etsuji anɔkwafoi. (Yesaia 59:1) Lalatsɛ David lá akɛ: “Yehowa sɔoɔ mɛi fɛɛ ni gbeeɔ shi lɛ, ni eholeɔ mɛi fɛɛ ni edɔrɔ kɔmɔɔ lɛ anɔ.” (Lala 145:14) Yɛ anɔkwale mli lɛ, wɔŋwɛi Tsɛ lɛ ‘tereɔ wɔjatsui lɛ ehaa wɔ daa nɛɛ’ ni ekɛ nibii diɛŋtsɛ ni he hiaa wɔ lɛ haa wɔ.—Lala 68:20.

“Nyɔŋmɔ Tawuu Nii lɛ Fɛɛ” He Miihia Wɔ

21. Mɛɛ gbɛ nɔ Paulo ma bɔ ni ehe hiaa ni wɔwo mumɔŋ tawuu nii lɛ nɔ mi yɛ?

21 Wɔsusu gbɛ̀i ni Satan kɛtsuɔ nii lɛ ekomɛi ahe ni wɔna bɔ ni ehe hiaa ni wɔdamɔ shi shiŋŋ yɛ etutuamɔi lɛ anaa. Agbɛnɛ esa akɛ wɔsusu yelikɛbuamɔ kroko ni he hiaa waa ni haa wɔfãa wɔhemɔkɛyeli lɛ he yɛ omanyeyeli mli lɛ he. Yɛ wolo ni bɔfo Paulo ŋma kɛyaha Efesobii lɛ mli lɛ, etsĩ yelikɛbuamɔ ko ni he hiaa waa ni haa wɔdamɔɔ shi shiŋŋ yɛ Satan ŋaatsɔɔi lɛ anaa ni wɔyeɔ kunim yɛ ta ni wɔkɛ mumɔi fɔji lɛ wuɔ lɛ mli lɛ tã shii enyɔ. Paulo ŋma akɛ: “Nyɛwoa Nyɔŋmɔ tawuu nii lɛ fɛɛ, koni nyɛnyɛ abonsam ŋaatsɔɔi lɛ anaa nyɛdamɔ. . . . Nyɛhiɛa Nyɔŋmɔ tawuu nii lɛ fɛɛ mli, koni nyɛnyɛ gbi fɔŋ lɛ naa nyɛkpee, ni beni nyɛgbe fɛɛ naa lɛ ni nyɛwo shidaamɔ.”—Efesobii 6:11, 13.

22, 23. (a) Mɛni fata wɔmumɔŋ tawuu nii lɛ he? (b) Mɛni wɔbaasusu he yɛ nikasemɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli?

22 Hɛɛ, ehe miihia ni wɔwo ‘Nyɔŋmɔ tawuu nii lɛ fɛɛ.’ Beni Paulo ŋma ewolo lɛ kɛyaha Efesobii lɛ, no mli lɛ ekolɛ Roma asraafonyo ni buɔ ehe lɛ woɔ etawuu nii lɛ fɛɛ yɛ bei komɛi amli. Shi kɛlɛ, Nyɔŋmɔ ji mɔ ni kɛ mumɔ tsirɛ bɔfo lɛ koni ewie kɛkɔ mumɔŋ tawuu nii ni he hiaa Yehowa tsuji fɛɛ lɛ he.

23 Nɔ ni fata nɛkɛ tawuu nii ni Nyɔŋmɔ kɛhaa lɛ he ji sui ni esa akɛ Kristofoi aná kɛ agbɛnɛ mumɔŋ nibii ni Yehowa kɛhaa lɛ. Yɛ nikasemɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli, wɔbaasusu mumɔŋ tawuu nii lɛ eko fɛɛ eko he. Enɛ baaye abua wɔ koni wɔna bɔ ni wɔsaa wɔhe wɔha yɛ mumɔŋ ta ni wɔwuɔ lɛ mli. Yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, wɔbaana bɔ ni Yesu Kristo nɔkwɛmɔnɔ ni sa jogbaŋŋ lɛ yeɔ ebuaa wɔ ni wɔteɔ shi wɔwoɔ Satan Abonsam.

Te Obaaha Hetoo Oha Tɛŋŋ?

• Mɛɛ ta Kristofoi fɛɛ wuɔ?

• Tsɔɔmɔ Satan ŋaatsɔɔi lɛ ekomɛi amli.

• Sɛɛfimɔ ni nanemɛi heyelilɔi kɛhaa lɛ

baanyɛ awaje wɔ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

• Namɔ yelikɛbuamɔ nɔ esa akɛ wɔkɛ wɔhiɛ afɔ̃, ni mɛni hewɔ?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 11]

Kristofoi ‘kɛ mumɔi fɔji asafo ená nɔmɔ’

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 12]

Nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ mli yeyeeyefeemɔi baanyɛ agbe Maŋtsɛyeli lɛ he wiemɔ lɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 13]

Nanemɛi Kristofoi baanyɛ amɛtsɔmɔ ‘hewalɛwoo nɔ̃’

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 14]

Ani osɔleɔ ohaa Nyɔŋmɔ kɛha hewalɛwoo?