Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Afii Enyiɛ Mɛi Baanyɛ Amɛkɛhi Shi?

Afii Enyiɛ Mɛi Baanyɛ Amɛkɛhi Shi?

Afii Enyiɛ Mɛi Baanyɛ Amɛkɛhi Shi?

YƐ March 3, afi 1513 lɛ nɔ lɛ, Spainnyo Juan Ponce de León, ni eji shikpɔji ahe nibii ashikpálɔ lɛ kɛ ehe wo nibii ashikpamɔ he gbɛfãa ko ni sa kadimɔ mli. Ekɛ lɛlɛ je egbɛfãa lɛ shishi kɛjɛ Puerto Rico kɛ hiɛnɔkamɔ akɛ eeya Bimini ŋshɔkpɔ lɛ nɔ. Taakɛ blema saji tsɔɔ lɛ, etee nuhiŋmɛi ko ni yɔɔ naakpɛɛ, ni ji Fountain of Youth (Nuhiŋmɛi ni Haa Mɔ Tsɔɔ Oblanyo Loo Oblayoo) taomɔ. Shi, egbɛfãa lɛ kɛ lɛ yaje maŋ ni ale lɛ ŋmɛnɛ ákɛ Florida, ni yɔɔ U.S.A. lɛ mli. Yɛ anɔkwale mli lɛ, eyanaaa nuhiŋmɛi nɛɛ, ejaakɛ nuhiŋmɛi ko ni tamɔ nakai bɛ shihilɛ mli.

Ŋmɛnɛ, adesai babaoo ji mɛi ni wala afii tekeee afii 70 loo afii 80. Eyɛ mli akɛ Biblia lɛ wieɔ mɛi komɛi ni wala sɛɛ tsɛ kwraa fe nɛkɛ lɛ ahe moŋ, shi afi 2002 Guinness Book of World Records wolo lɛ tsɔɔ mli akɛ, gbɔmɔ ni wala sɛɛ tsɛ fe mɛi fɛɛ ni ehi shi pɛŋ lɛ ye afii 122 kɛ gbii 164. (1 Mose 5:3-32) Shi kɛlɛ, John Harris, ni eji jeŋ nilelɔ lɛ kɛɛ akɛ: “Niiamlipɛimɔ hee ni afee lɛ tsɔɔ akɛ abaanyɛ atsĩ gbɔlɛ—kɛ gbele po—naa.” Niiamlitaolɔi ni hi shi yɛ afii ohai 21 lɛ mli lɛ ateŋ mɛi pii wieɔ “shihilɛ kwraa ni gbele bɛ mli” he, ákɛ “beni baashɛ afi 2099 lɛ, adesai baahi shi ni amɛwala sɛɛ efooo,” ákɛ “abaanyɛ aha wala yibii ni yɔɔ gbɔmɔtso lɛ mli lɛ aya nɔ ahi shi daa,” kɛ saji krokomɛi ni tamɔ nakai.

Mark Benecke tsɔɔ yɛ ewolo ni ji The Dream of Eternal Life lɛ mli akɛ: “Kɛ hooo lɛ, wala yibii ni yɔɔ gbɔmɔtso lɛ mli lɛ fɛɛ tsɔmɔɔ ehee shii abɔ yɛ mɔ wala shihilɛ be lɛ mli. . . . Yɛ anɔkwale mli lɛ, wɔgbɔmɔtso lɛ feɔ ehee yɛ aaafee afii kpawo sɛɛ.” Shi kɛlɛ, enɛ eyaaa nɔ daa ejaakɛ yɛ be mli ni wala yibii lɛ eku ebɔ he shii abɔ yɛ bɔ ni ato amɛhe gbɛjianɔ aha lɛ sɛɛ lɛ, amɛfɔ̃ɔ. Benecke wie akɛ, kɛ́ jeee nakai kulɛ, “adesai agbɔmɔtso lɛ baanyɛ aya nɔ afee ehee afii babaoo—kɛya naanɔ po.”

Agbɛnɛ susumɔ nyɛmɔ ni yɔɔ naakpɛɛ ni adesai ajwɛŋmɔ ní emli bibioo ko pɛ wɔnyɛɔ wɔkɛtsuɔ nii yɛ wɔwala be ni yɔɔ kuku lɛ mli lɛ yɔɔ lɛ hu he okwɛ. Taakɛ Encyclopædia Britannica lɛ tsɔɔ lɛ, adesai ajwɛŋmɔ lɛ “baanyɛ nii babaoo atsu fe bɔ ni mɔ nyɛɔ ekɛtsuɔ nii yɛ ewala shihilɛ mli.” (Afi 1976 Nɔ̃, Kpo 12, baafa 998) Wolo ni ji How the Brain Learns, ní David A. Sousa ŋma lɛ kɛɔ akɛ: “Etamɔ nɔ ni husu bɛ nyɛmɔ ni jwɛŋmɔ lɛ yɔɔ ni ekɛ saji toɔ lɛ he.”—Page 78, Second Edition, copyright 2001.

Mɛni hewɔ niiamlitaolɔi nyɛko ana nɔ ni yɔɔ adesai agbɔmɔtso lɛ mli ni haa wɔgboiɔ lɛ? Ni mɛni hewɔ adesai ajwɛŋmɔ lɛ nyɛɔ ekɛ saji babaoo toɔ nakai lɛ? Ani eeenyɛ efee akɛ abɔ wɔ koni wɔya nɔ wɔkase nii kɛya naanɔ? Mɛni haa wɔsusuɔ naanɔ wala shihilɛ he?

Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Asaŋ [Nyɔŋmɔ] eŋɔ naanɔ hu ewo amɛtsui mli; na kɛkɛ gbɔmɔ enaaa nitsumɔ ni Nyɔŋmɔ tsuɔ kɛjɛɔ shishijee kɛyaa naagbee lɛ.” (Jajelɔ 3:11) Wiemɔi nɛɛ tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ kɛ naanɔ wala shihilɛ he susumɔ wo wɔmli. Enɛ hewɔ lɛ, nibii yɛ ni wɔbaanyɛ wɔkase daa yɛ Nyɔŋmɔ kɛ enitsumɔi lɛ ahe. Kɛ wɔhi shi afii akpekpei akpei abɔ—hɛɛ, kɛtee naanɔ lɛ—wɔbaaná hegbɛ daa ni wɔkɛkase Nyɔŋmɔ adebɔɔ nitsumɔi ni yɔɔ naakpɛɛ lɛ ahe nii.

Yesu Kristo wiemɔi lɛ hu tsɔɔ akɛ adesai baanyɛ ahi shi kɛya naanɔ. Ekɛɛ akɛ: “Enɛ ji naanɔ wala lɛ, ákɛ amɛle bo, anɔkwa Nyɔŋmɔ kome lɛ, kɛ Yesu Kristo, mɔ ni otsu lɛ.” (Yohane 17:3, wɔma efã ko nɔ mi.) Ni bo hu? Ani oosumɔ ni ohi shi kɛya naanɔ?

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 3]

Juan Ponce de León tee nuhiŋmɛi ni haa mɔ tsɔɔ oblanyo loo oblayoo taomɔ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 3]

Ponce de León: Harper’s Encyclopædia of United States History