Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ŋmɛɛ Pɛpɛɛpɛ Yɛ Dãa Kɛ Nitsumɔ Mli

Ŋmɛɛ Pɛpɛɛpɛ Yɛ Dãa Kɛ Nitsumɔ Mli

Ŋmɛɛ Pɛpɛɛpɛ Yɛ Dãa Kɛ Nitsumɔ Mli

“Wein lɛ hefɛoyelɔ ni, ni dãa ní wa lɛ hoofeelɔ ni, ni mɔ fɛɛ mɔ ní no haa edidãa lɛ, eleee nii.”—ABƐI 20:1.

1. Lalatsɛ lɛ jie hiɛsɔɔ ni eyɔɔ kɛha nikeenii kpakpai komɛi ni jɛ Yehowa ŋɔɔ lɛ kpo yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

KASELƆ Yakobo ŋma akɛ: “Duromɔ nii kpakpai fɛɛ kɛ nikeenii ni hi kɛwula shi fɛɛ lɛ, ŋwɛi ejɛɔ ekpelekeɔ shi, kɛjɛɔ lai atsɛ lɛ ŋɔɔ.” (Yakobo 1:17) Hiɛsɔɔ ni lalatsɛ lɛ ná eha Nyɔŋmɔ nikeenii kpakpai babaoo lɛ tsirɛ lɛ ni elá akɛ: “Ohãa jwɛi kwɛ̃ɔ haa shia kooloi lɛ, kɛ shwie hu ni gbɔmɔ yɔɔ he nitsumɔ, koni shikpɔŋ lɛ aba niyenii, kɛ wein ní haa adesa tsui nyɔɔ emli, kɛ mu ní haa ehiɛ kpɛ́ɔ, kɛ aboloo ní woɔ gbɔmɔ tsui hewalɛ.” (Lala 104:14, 15) Taakɛ shwie, ŋmaa, kɛ mu ji lɛ, wein kɛ dãa ji nikeenii kpakpai ni jɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ. Te esa akɛ wɔkɛtsu nii wɔha tɛŋŋ?

2. Mɛɛ sanebimɔi ni kɔɔ dãa kɛ nitsumɔ he wɔbaasusu he?

2 Kɛ́ akɛ nikeenii ko ni haa mɔ náa miishɛɛ lɛ tsu nii jogbaŋŋ lɛ, no dani ebafeɔ nikeenii kpakpa. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wò ‘hi,’ shi “wò babaoo yeli ehiii.” (Abɛi 24:13; 25:27) Yɛ be mli ni “wein fioo” numɔ baanyɛ afee nɔ ni sa lɛ, dãa ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ ji naagba ni hiɛdɔɔ yɔɔ he. (1 Timoteo 5:23) Biblia lɛ bɔɔ kɔkɔ akɛ: “Wein lɛ hefɛoyelɔ ni, ni dãa ní wa lɛ hoofeelɔ ni, ni mɔ fɛɛ mɔ ní no haa edidãa lɛ, eleee nii.” (Abɛi 20:1) Shi kɛlɛ, mɛni tsɔɔ akɛ dãa eha mɔ ko edidãa? * Dãa enyiɛ fa tsɔ̃? Mɛni ji jwɛŋmɔ ni ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ ni esa akɛ aná yɛ enɛ he?

Dãa ‘Haa Mɔ Didãa’—Yɛ Mɛɛ Gbɛ Nɔ?

3, 4. (a) Mɛni tsɔɔ akɛ Biblia lɛ buɔ dãa ni anuɔ kɛyashiɔ atɔɔ lɛ fɔ́? (b) Mɛni ji okadii ni tsɔɔ dãatɔɔ lɛ ekomɛi?

3 Yɛ blema Israel lɛ, abi ni atswia binuu ni ji fulɔ kɛ dãatɔlɔ ni tsakeee etsui lɛ tɛi ni agbe lɛ. (5 Mose 21:18-21) Bɔfo Paulo wo Kristofoi ŋaa akɛ: “Nyɛkɛ amɛ akabɔ: kɛji mɔ ko ni atsɛɔ lɛ nyɛmi lɛ ji ajwamaŋbɔlɔ loo hiɛjoolɔ loo wɔŋjalɔ loo mɔjɛlɔ loo daatɔlɔ loo amimyelɔ lɛ, lɛ lɛ nyɛkɛ lɛ akayea nii tete.” Eyɛ faŋŋ akɛ, Ŋmalɛi lɛ buɔ dãa ni anuɔ kɛyashiɔ atɔɔ lɛ fɔ́.—1 Korintobii 5:11; 6:9, 10.

4 Biblia lɛ tsɔɔ okadii ni tsɔɔ dãatɔɔ lɛ mli akɛ: “Kaakwɛ wein bɔ ni etsu faa lɛ, bɔ ni ehiɛ yɔɔ fɛo yɛ kpulu lɛ mli lɛ, bɔ ni eyaa kpoo lɛ; kɛ́ fee sɛɛ lɛ ekɔ̃ɔ mɔ tamɔ onufu, ni efɛ̃ɔ mɔ tamɔ blikã. Ohiŋmɛii aaakwɛ yei krokomɛi, ni otsui aaawie nibii gbohii.” (Abɛi 23:31-33) Dãanumɔ babaoo kɔ̃ɔ mɔ tamɔ onufu, ni ekɛ hela kɛ yiŋfutumɔ baa, ni ehaa nɔ̃ nyɔ̃ɔ mɔ nɔ po. Ekolɛ dãatɔlɔ baana “yei krokomɛi” loo “nibii ni yɔɔ naakpɛɛ,” ni tsɔɔ akɛ efeɔ lɛ tamɔ nɔ ni eela. Ekolɛ enyɛŋ ekudɔ wiemɔi kɛ akɔnɔi gbohii ni kulɛ ebaanyɛ etsi naa lɛ.

5. Dãanumɔ babaoo yeɔ awui yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

5 Ni kɛ́ mɔ ko nuɔ dãa shi kɛlɛ ekwɛɔ ehe nɔ jogbaŋŋ koni ekanu bɔ ni baaha ana akɛ etɔ dãa hu? Aŋkroaŋkroi komɛi yɛ ni kɛ́ amɛnu dãa babaoo po lɛ, dãatɔɔ okadii fioo ko pɛ anyɛɔ anaa yɛ amɛhe. Shi kɛlɛ, kɛ́ mɔ ko susu akɛ nifeemɔ nɛɛ yeee awui lɛ, belɛ yɛ anɔkwale mli lɛ, eelaka ehe. (Yeremia 17:9) Fiofio lɛ, ebaaya nɔ etsɔ mɔ ni dãanumɔ eka ehe, ni ‘ebaatsɔ dãatɔlɔ.’ (Tito 2:3) Woloŋmalɔ Caroline Knapp wie nɔ ni haa mɔ tsɔɔ dãatɔlɔ lɛ he akɛ: “Ebaa yɛ gbɛ ni yɔɔ blɛoo, fiofio, nigii, ni lakaa mɔ nɔ.” Kwɛ bɔ ni dãanumɔ babaoo ji tsɔne ni he yɔɔ oshara!

6. Mɛni hewɔ esa akɛ mɔ atsi ehe kɛjɛ dãanumɔ babaoo kɛ fufeemɔ he lɛ?

6 Susumɔ Yesu kɔkɔbɔɔ nɛɛ hu he okwɛ: “Nyɛhiɛ ahia nyɛhe nɔ, koni fufeemɔ kɛ dãatɔɔ kɛ daaŋ-ŋmaa he haomɔi akahe nyɛtsuii, ni nakai gbi lɛ miibati nyɛ shi trukaa; ejaakɛ ebaaba mɛi fɛɛ ni hiɔ shikpɔŋ muu lɛ fɛɛ nɔ lɛ anɔ tamɔ tsɔne.” (Luka 21:34, 35) Jeee dãa ni anuɔ kɛyashiɔ atɔɔ lɛ pɛ haa mɔ feɔ vii ni etsɔɔ anihaolɔ yɛ helooŋ kɛ mumɔŋ. Ni kɛ́ Yehowa gbi lɛ banina lɛ yɛ nakai shihilɛ mli hu?

Nɔ ni Baanyɛ Ajɛ Dãatɔɔ Mli Kɛba

7. Mɛni hewɔ dãa ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ kɛ gbɛtsɔɔmɔ ni yɔɔ 2 Korintobii 7:1 lɛ kpãaa gbee lɛ?

7 Dãa ni akɛ hiɛshikamɔ enuuu lɛ kɛ mɔ yaa osharai babaoo amli—helooŋ kɛ mumɔŋ fɛɛ. Helai ni jɛɔ dãatɔɔ mli kɛbaa lɛ ekomɛi ji hela ní haaa mlɛbo lɛ anyɛ atsu nii jogbaŋŋ, flufla ni dãa eha efũu, kɛ fãji amli helai ni haa mɔ kpokpoɔ. Dãa ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ ni sɛɛ tsɛɔ nɔ lɛ baanyɛ eha mɔ aná kansa, sikli hela, kɛ tsui kɛ musuŋ helai krokomɛi. Eka shi faŋŋ akɛ dãa ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ kɛ Ŋmalɛ naa gbɛtsɔɔmɔ akɛ: “Nyɛhaa wɔtsuua wɔhe kɛjɛa heloo kɛ mumɔ fɛɛ he muji mli, ni wɔgbe hetsemɔ naa yɛ Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ mli” lɛ kpãaa gbee.—2 Korintobii 7:1.

8. Taakɛ Abɛi 23:20, 21 lɛ tsɔɔ lɛ, mɛni baanyɛ ajɛ dãatɔɔ mli kɛba?

8 Dãatɔɔ hu baanyɛ eha mɔ afite shika, ni eha mɔ nitsumɔ po aje edɛŋ. Maŋtsɛ Salomo ni hi shi yɛ blema Israel lɛ bɔ kɔkɔ akɛ: “Kaaŋɔ ohe ofutu dãatɔlɔi kɛ mɛi ni feɔ lòo he fú lɛ!” Mɛni hewɔ? Etsɔɔ mli akɛ: “Ejaakɛ dãatɔlɔ kɛ fulɔ lɛ, amɛaaye ohia, ni wɔdɔ̃iwɔ aaaha mɔ abu mamashwɛi.”—Abɛi 23:20, 21.

9. Mɛni hewɔ nilee bɛ mli akɛ ooonu dãa kɛkudɔ tsɔne lɛ?

9 The Encyclopedia of Alcoholism lɛ tsɔɔ oshara kroko ni yɔɔ dãatɔɔ he lɛ mli akɛ: “Nikasemɔi ní afee lɛ etsɔɔ akɛ dãa haa nilee ni ayɔɔ yɛ tsɔne kudɔmɔ mli, tamɔ oyai ni ayeɔ kɛha nɔ ko ni sa akɛ afee, gbɛjianɔtoo, jwɛŋmɔ ni hiɔ nii anɔ, hiɛ ni ahaa ehiɔ he nɔ kɛ sɛɛyoomɔ lɛ baa shi.” Nibii ni jɛɔ dãa ni anuɔ kɛkudɔɔ tsɔne mli kɛbaa lɛ ehiii kwraa. Yɛ United States pɛ lɛ, gbɔmɛi akpei nyɔŋmai abɔ gboiɔ, ni akpei ohai abɔ hu pilaa yɛ dãa ni anuɔ kɛkudɔɔ tsɔne lɛ ahe osharai amli daa afi. Mɛi ni oshara nɛɛ baa amɛnɔ titri ji oblahii kɛ oblayei ni bɛ niiashikpamɔ yɛ dãanumɔ kɛ agbɛnɛ hu tsɔne kudɔmɔ mli lɛ. Ani mɔ ko baanyɛ enu dãa babaoo ni ekudɔ tsɔne ní yɛ nakai bei nɔŋŋ lɛ ekɛɛ akɛ ekɛ bulɛ haa wala akɛ nikeenii ni jɛ Yehowa Nyɔŋmɔ ŋɔɔ? (Lala 36:10) Akɛni wala yɛ krɔŋkrɔŋ hewɔ lɛ, esa jogbaŋŋ akɛ mɔ akanu dãa kwraa kɛji akɛ ebaakudɔ tsɔne.

10. Dãa baanyɛ agba wɔjwɛŋmɔ naa yɛ mɛɛ gbɛ nɔ, ni mɛni hewɔ oshara yɔɔ enɛ he lɛ?

10 Jeee helooŋ pɛ dãanumɔ shɛii yeɔ mɛi awui yɛ, shi moŋ yɛ mumɔŋ hu. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Wein kɛ wein hee fiteɔ mɔ jwɛŋmɔ.” (Hosea 4:11) Dãa gbaa jwɛŋmɔ lɛ naa. Wolo ko ni U.S. National Institute on Drug Abuse lɛ fee lɛ tsɔɔ mli akɛ: “Kɛ́ mɔ ko nu dãa lɛ, dãa lɛ tsɔɔ musuŋ kotokui lɛ amli kɛboteɔ lá lɛ mli ni eyashɛɔ ansɔ lɛ mli oya. Ejeɔ shishi ebaa ansɔ lɛ hei ni kudɔɔ niiahesusumɔ kɛ henumɔ lɛ ashi. Mɔ lɛ nuɔ he akɛ nɔ ko etsiii enaa, enyɛɛɛ ekudɔ ehe.” Yɛ shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ, ewaaa kwraa akɛ ‘wɔɔgba afã,’ ní wɔkɛ mɛi krokomɛi ashwɛ shwɛmɔi ni esaaa, ni wɔkɛ kaai babaoo baakpe.—Abɛi 20:1.

11, 12. Dãa ni akɛ hiɛshikamɔ enuuu lɛ baanyɛ aye awui yɛ mumɔŋ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

11 Kɛfata he lɛ, Biblia lɛ kɛ famɔ haa akɛ: “Kɛ́ nii nyɛyeɔ jio, nii nyɛnuɔ jio, aloo nɔ kroko ni nyɛfeɔ jio, nyɛfea fɛɛ nyɛkɛwoa Nyɔŋmɔ hiɛ nyam.” (1 Korintobii 10:31) Ani dãa ni fa babaoo numɔ kɛ anunyam haa Nyɔŋmɔ? Yɛ anɔkwale mli lɛ, Kristofonyo ko sumɔŋ ni ale lɛ akɛ eji mɔ ko ni nuɔ dãa waa. Gbɛi ni tamɔ nɛkɛ lɛ kɛ heguɔgbee baaba Yehowa gbɛi lɛ nɔ, ni ekɛ anunyam haŋ lɛ.

12 Ni kɛ́ dãa ni Kristofonyo ko kɛ hiɛshikamɔ enuuu lɛ tɔ̃tɔ heyelilɔ ko, ekolɛ kaselɔ hee ko nane hu? (Romabii 14:21) Yesu bɔ kɔkɔ akɛ: “Mɔ ni tɔ̃tɔɔ bibii nɛɛ ateŋ mɔ kome ni heɔ minɔ yeɔ lɛ nane lɛ, faŋ nɔ ni akɛ teji-wiɛ ŋmɔ ekuɛ ni aŋɔ lɛ awo ŋshɔŋ.” (Mateo 18:6) Dãanumɔ shɛii hu baanyɛ eha mɔ ko sɔɔmɔ hegbɛi aje edɛŋ yɛ asafo lɛ mli. (1 Timoteo 3:1-3, 8) Nɔ kroko hu ni esaaa akɛ akuɔ hiɛ ashwieɔ nɔ ji nifeemɔi ni yeɔ awui ni dãatɔɔ baanyɛ ekɛba weku mli lɛ.

Mɛɛ Gbɛ Nɔ Aaatsɔ Atsi He Kɛjɛ Osharai lɛ Ahe?

13. Mɛni ji nɔ titri ni haa atsiɔ he kɛjɛɔ dãatɔɔ he?

13 Nɔ titri ni haa atsiɔ he kɛjɛɔ dãatɔɔ osharai ahe ji le ni aleɔ dãa falɛ ni esa akɛ anu, jeee dãa falɛ ni tsɔɔ dãanumɔ shɛii kɛ dãatɔɔ, shi moŋ dãa falɛ ni tsɔɔ dãa ni akɛ hiɛshikamɔ nuɔ kɛ nɔ ni tsɔɔ dãanumɔ shɛii. Namɔ baanyɛ atsɔɔ bo dãa falɛ ni esa akɛ onu? Akɛni ekɔɔ nibii babaoo ahe hewɔ lɛ, anyɛŋ awo mla kpɛŋŋ yɛ dãa falɛ ni esa akɛ anu he. Esa akɛ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ ale dãa falɛ ni esa akɛ enu koni ehi shi yɛ no naa. Mɛni baaye ebua bo ni ole dãa falɛ ni fa tsɔ kɛha bo? Ani shishitoo mla ko yɛ ni abaanyɛ akɛtsu nii akɛ gbɛtsɔɔmɔ?

14. Mɛɛ shishitoo mla ni kudɔɔ mɔ baaye abua bo ni oyɔse dãa falɛ ni tsɔɔ dãa ni anuɔ kɛ hiɛshikamɔ kɛ nɔ ni tsɔɔ dãatɔɔ?

14 Biblia lɛ wie akɛ: “Ŋɔɔ ŋaawoo ni hi kɛ jwɛŋmɔ oto, ni amɛaatsɔ wala amɛha osusuma kɛ wulamɔnɔ ha okuɛ.” (Abɛi 3:21, 22) No hewɔ lɛ, shishitoo mla ni kudɔɔ mɔ ni esa akɛ akɛtsu nii ji enɛ: Dãa falɛ fɛɛ dãa falɛ ni haaa okojo saji jogbaŋŋ, ni haa jwɛŋmɔŋ nyɛmɔ ni oyɔɔ lɛ baa shi lɛ fa tsɔ̃ kɛha bo akɛ mɔ aŋkro. Shi kɛlɛ, jɛɛ anɔkwayeli mli ni oyɔse nakai dãa falɛ ni hi kɛha bo lɛ!

15. Mɛɛ be nilee yɔɔ mli akɛ akanu dãa ko kwraa?

15 Yɛ shihilɛi komɛi amli lɛ, nilee yɛ mli akɛ onuŋ dãa ko kwraa. Yoohɔlɔ ko baanyɛ ehala akɛ enuŋ dãa kwraa yɛ oshara ni ekɛbaaba hɔ ni ehiɛ lɛ nɔ lɛ hewɔ. Ni ani efeŋ nɔ ni mlihilɛ yɔɔ mli akɛ anuŋ dãa yɛ mɔ ko ni be ko ni eho lɛ eji dãatɔlɔ loo ehe nilee eŋmɛɛɛ lɛ gbɛ akɛ enu dãa lɛ hiɛ? Yehowa kɛ famɔ ha mɛi ni tsuɔ osɔfoyeli nitsumɔi yɛ kpeebuu lɛ mli lɛ akɛ: “Nyɛkanua wein aloo dãa ní wa ko . . . be mli ní nyɛyaa kpeebuu lɛŋ lɛ, koni nyɛkagboi!” (3 Mose 10:8, 9) No hewɔ lɛ, kaanu dãa kɛtee Kristofoi akpeei, be ni okɛ ohe woɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli, kɛ be ni otsuɔ mumɔŋ sɔ̃i krokomɛi ahe nii lɛ. Kɛfata he lɛ, yɛ maji ni atsĩ dãanumɔ naa yɛ mli loo aŋmɛɔ gbɛ ni mɛi ni eye fe afii pɔtɛɛ ko pɛ anu lɛ mli lɛ, esa akɛ Kristofoi aye nakai maŋ lɛ mlai lɛ anɔ.—Romabii 13:1.

16. Kɛ́ akɛ dãa bama ohiɛ ni onu lɛ te esa akɛ okpɛ oyiŋ yɛ he oha tɛŋŋ?

16 Kɛ́ aha bo dãa ni onu loo akɛbama ohiɛ lɛ, klɛŋklɛŋ sane ni esa akɛ obi ohi ji: ‘Ani esa kwraa akɛ manu dãa?’ Kɛ́ okpɛ oyiŋ akɛ obaanu lɛ, ha ni dãa falɛ ni sa kɛha bo akɛ onu lɛ ahi ojwɛŋmɔ mli, koni okanu fe nakai falɛ. Kaaha mlihilɛ mli ni mɔ ko ejɛ efee bo gbɔ lɛ miiná onɔ hewalɛ. Ni kwɛmɔ ohe nɔ jogbaŋŋ yɛ henaabuamɔi ni ahaa dãa babaoo yɛ shishi, tamɔ yookpeemɔ okpɔlɔŋmɛɛ lɛ ahe. Yɛ hei babaoo lɛ, mla etsĩii gbekɛbii agbɛ ni amɛkanu dãa. Eji fɔlɔi lɛ asɔ̃ akɛ amɛtsɔse amɛbii lɛ yɛ dãanumɔ he ni amɛkwɛ gbekɛbii lɛ anifeemɔi yɛ dãanumɔ he lɛ nɔ.—Abɛi 22:6.

Obaanyɛ Otsu Naagba lɛ He Nii

17. Mɛni baanyɛ aye abua bo ni oyoo kɛji akɛ oyɛ dãatɔɔ he naagba?

17 Ani wein kɛ dãa ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ ji naagba kɛha bo? Kaalaka ohe, kɛ́ dãatɔɔ miitsɔ teemɔŋ esha ni ofeɔ lɛ, etsɛŋ ni ekɛ naagba baaba onɔ. No hewɔ lɛ, okɛ anɔkwayeli apɛi omli jogbaŋŋ okwɛ. Bi ohe saji ni mɔ kɛpɛiɔ emli, tamɔ: ‘Ani mifɔɔ dãanumɔ fe bɔ ni minuɔ tsutsu ko lɛ? Ani dãa ni minuɔ lɛ naa wa fe nɔ ni minuɔ tsutsu lɛ? Ani minuɔ dãa yɛ naagbai loo nɔnyɛɛi ahewɔ? Ani wekunyo ko loo naanyo ko ewie dãa ni minuɔ lɛ he? Ani dãa ni minuɔ lɛ kɛ naagbai eba miweku lɛ mli? Ani ewaa kɛhaa mi akɛ mahi shi otsi, nyɔŋ kome, loo nyɔji babaoo ni minuuu dãa? Ani mikɛ wein loo dãa falɛ ni minuɔ lɛ teeɔ mɛi krokomɛi?’ Ni kɛ́ oha sanebimɔi nɛɛ ekomɛi ahetoo akɛ hɛɛ hu? Kaafee ohe tamɔ nuu ni ‘kwɛɔ ehiɛ su lɛ yɛ ashwishwɛ mli ni amrɔmrɔ nɔŋŋ lɛ ehiɛ kpaa bɔ ni eyɔɔ lɛ nɔ’ lɛ. (Yakobo 1:22-24) Too gbɛjianɔ ni otsu naagba lɛ he nii. Mɛni obaanyɛ ofee ni okɛtsu he nii?

18, 19. Te ooofee tɛŋŋ okpa dãa ni akɛ hiɛshikamɔ enuuu lɛ?

18 Bɔfo Paulo wo Kristofoi ŋaa akɛ: “Nyɛkatɔrɔa dãa, nɔ̃ mli ni sakasakafeemɔ yɔɔ lɛ, shi moŋ nyɛyimɔa obɔ kɛ mumɔ lɛ.” (Efesobii 5:18) Kpɛɛ oyiŋ yɛ dãa falɛ ni fa tsɔ kɛha bo lɛ he, ni ole he ni esa akɛ onu kɛyashi. Ŋmɔɔ oyiŋ kpɔ akɛ onuŋ fe nakai; okɛ henɔyeli atsu nii. (Galatabii 5:22, 23) Ani oyɛ nanemɛi ni nyɛɔ onɔ koni otɔ dãa? Kwɛmɔ ohe nɔ ojogbaŋŋ. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Mɔ ni kɛ nilelɔi nyiɛɔ lɛ, eeetsɔ nilelɔ; shi mɔ ni kɛ kwashiai bɔɔ lɛ, eeená amane.”—Abɛi 13:20.

19 Kɛ́ onuɔ dãa koni onyɛ ojo naagba ko naa foi lɛ, okɛ ekãa adamɔ naagba lɛ naa. Abaanyɛ atsu naagbai ahe nii kɛtsɔ ŋaawoo ni yɔɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli ni akɛaatsu nii lɛ nɔ. (Lala 119:105) Kaashashao shi akɛ ooobi yelikɛbuamɔ kɛjɛ Kristofonyo onukpa ko ni anyɛɔ akɛ he fɔ̃ɔ enɔ lɛ ŋɔɔ. Okɛ nibii ni Yehowa kɛhaa lɛ atsu nii jogbaŋŋ ni okɛtswa omumɔŋ shidaamɔ lɛ oma shi. Wajemɔ wekukpaa ni kã okɛ Nyɔŋmɔ teŋ lɛ. Sɔlemɔ oha lɛ daa—titri lɛ yɛ ogbɔjɔmɔi lɛ ahe. Kpa Nyɔŋmɔ fai ni ‘etsuu osabai kɛ otsui he.’ (Lala 26:2) Bɔɔ mɔdɛŋ waa ni oba ojeŋ yɛ emuuyeli mli, taakɛ asusu he yɛ nikasemɔ ni tsɔ hiɛ lɛ mli lɛ.

20. Kɛ́ oyɛ dãatɔɔ he naagba lɛ, mɛɛ gbɛ̀i anɔ obaanyɛ otsɔ otsu he nii?

20 Ni kɛ dãatɔɔ he naagba lɛ tee nɔ yɛ mɔdɛŋ ni obɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ hu? Esa akɛ okɛ Yesu ŋaawoo nɛɛ atsu nii akɛ: “Kɛ́ onine miitɔ̃tɔ̃ onane lɛ, foo; faŋ nɔ ni okɛ nine kome bote wala mli fe nɔ ni okɛ niji enyɔ aaatee gehena mli.” (Marko 9:43) Hetoo lɛ ji akɛ: Kaanu dãa kwraa. Nakai ji bɔ ni yoo ko ni wɔbaatsɛ lɛ Irene lɛ kpɛ eyiŋ akɛ ebaafee. Ewie akɛ: “Yɛ nɔ ni miihe ashɛ afii enyɔ kɛ fã ni mikɛtsi mihe kɛjɛ dãa he lɛ sɛɛ lɛ, mibɔi susumɔ akɛ ekolɛ dãa fioo kɛkɛ ni manu ni mikɛkwɛ bɔ ni ebaafee mi eha lɛ efeee nɔ ko. Shi kɛ́ minu he nakai nɔŋŋ lɛ, misɔleɔ yɛ sane lɛ he mihaa Yehowa oya nɔŋŋ. Mitswa mifai shi akɛ minuŋ dãa dɔŋŋ kɛyashi nibii agbɛjianɔtoo hee lɛ aaaba, ni ekolɛ minuŋ hu yɛ nibii agbɛjianɔtoo hee lɛ po mli.” Ohe ni oootsi kɛjɛ dãanumɔ he kwraa lɛ jeee afɔleshãa ni da fe wala ni onine baashɛ nɔ yɛ Nyɔŋmɔ jalɛ jeŋ hee lɛ mli.—2 Petro 3:13.

“Nyɛdáa Foi lɛ Nakai Koni Nyɛnine Ashɛ Nɔ”

21, 22. Mɛni baanyɛ atsĩ wɔ gbɛ ni wɔkagbe wala he foidamɔ lɛ naa, ni mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔtsi wɔhe kɛjɛ he?

21 Bɔfo Paulo kɛ Kristofoi ashihilɛ gbɛ lɛ to foidamɔ loo akaŋshii he ni ewie akɛ: “Ani nyɛleee akɛ mɛi ni dáa foi lɛ, amɛ fɛɛ amɛdáa moŋ, shi mɔ kome kɛkɛ náa emli juromɔ nɔ̃ lɛ? Nyɛdáa foi lɛ nakai, koni nyɛnine ashɛ nɔ. Shi mɔ fɛɛ mɔ hu ni shiɔ akaŋ kɛ nɔmɔ lɛ, ehiɛ kãa shi yɛ nibii fɛɛ mli. Agbɛnɛ amɛ lɛ amɛfeɔ nakai, koni amɛná akekre ni fiteɔ, shi wɔ lɛ, koni wɔná nɔ ni fiteee. No hewɔ lɛ foi ni midaa nɛɛ, midaaa lɛ butubutu; nɔmɔ ni minɔɔ nɛɛ, jeee kɔɔyɔɔ mikɛnɔɔ; shi moŋ migbalaa mi diɛŋtsɛ migbɔmɔtso lɛ mai ni miyeɔ lɛ nyɔŋ, koni mi ni mishiɛɔ mitsɔɔ mɛi krokomɛi lɛ, mi diɛŋtsɛ lɛ akashɛ mi afɔ.”—1 Korintobii 9:24-27.

22 Mɛi ni gbeɔ foidamɔ lɛ naa yɛ omanyeyeli mli lɛ pɛ anine baashɛ nyɔmɔwoo lɛ nɔ. Dãatɔɔ baanyɛ atsĩ wɔ gbɛ ni wɔkagbe wala he foidamɔ lɛ naa. Esa akɛ wɔkɛ henɔyeli atsu nii. Ni wɔɔda foi lɛ kɛ nɔmimaa lɛ biɔ ni wɔkɛ wɔhe akawo “dãatɔɔi” amli. (1 Petro 4:3) Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, ehe miihia ni wɔkɛ henɔyeli atsu nii yɛ nibii fɛɛ mli. Yɛ dãanumɔ gbɛfaŋ lɛ, ebafeɔ nɔ ni nilee yɔɔ mli akɛ “wɔkwa nɔshafeemɔ kɛ je nɛŋ akɔnɔi lɛ, ni wɔkɛ jwɛŋmɔ kpakpa kɛ jalɛ kɛ Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ ahi shi.”—Tito 2:12.

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 2 Taakɛ akɛtsu nii yɛ sane nɛɛ mli lɛ, “dãa” kɔɔ beer, wein, kɛ dãji krokomɛi ni naa wa lɛ ahe.

Ani Okaiɔ?

• Mɛni ji dãatɔɔ?

• Mɛɛ awui dãa ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ yeɔ?

• Obaanyɛ otsi ohe kɛjɛ osharai ni jɛɔ dãatɔɔ mli kɛbaa lɛ ahe yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

• Te mɔ ko aaafee tɛŋŋ etsu dãatɔɔ he naagba ni eyɔɔ lɛ he nii lɛ?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 19]

Wein “haa adesa tsui nyɔɔ emli”

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 20]

Esa akɛ wɔle dãa falɛ ni esa akɛ wɔnu koni wɔhi shi yɛ no naa

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 21]

Tsɔ hiɛ okpɛ oyiŋ yɛ dãa falɛ ni esa akɛ anu lɛ he

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 22]

Sɔlemɔ yɛ ogbɔjɔmɔi lɛ ahe daa oha Yehowa

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]

Eji fɔlɔi lɛ asɔ̃ akɛ amɛtsɔse amɛbii lɛ yɛ dãanumɔ he