Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mɛni Baatsɔɔ Bɔ Ni Owɔsɛɛ Shihilɛ Baaji Aha?

Mɛni Baatsɔɔ Bɔ Ni Owɔsɛɛ Shihilɛ Baaji Aha?

Mɛni Baatsɔɔ Bɔ Ni Owɔsɛɛ Shihilɛ Baaji Aha?

SUTSAKEMƆ he nilelɔ John Gray ŋma akɛ: “Adesai bɛ hewalɛ yɛ nibii ni baa amɛnɔ lɛ anɔ taakɛ eji yɛ kooloi agbɛfaŋ lɛ nɔŋŋ.” Woloŋmalɔ Shmuley Boteach tsɔɔ susumɔ kroko ni kɛ enɛ kpãaa gbee yɛ ewolo ni ji An Intelligent Person’s Guide to Judaism lɛ mli. Ekɛɛ akɛ: “Gbɔmɔ jeee kooloo, ni no hewɔ lɛ enyɛɔ ekudɔɔ nibii ni baa enɔ lɛ be fɛɛ be.”

Gbɔmɛi babaoo kɛ Gray kpãa gbee, ni amɛheɔ amɛyeɔ akɛ adebɔɔ mli hewalɛi komɛi ni anyɛɛɛ akudɔ amɛ ji nɔ ni kudɔɔ nibii ni baa adesai aweku lɛ anɔ. Mɛi krokomɛi hu susuɔ akɛ Nyɔŋmɔ kɛ nyɛmɔ ni adesai kɛbaatsɔɔ bɔ ni amɛwɔsɛɛ baaji aha lɛ bɔ amɛ.

Mɛi komɛi nuɔ he akɛ adesai akuu ko ni náa mɔ nɔ hewalɛ waa ji mɛi ni baatsɔɔ bɔ ni amɛwɔsɛɛ be baaji aha. Taakɛ woloŋmalɔ Roy Weatherford tsɔɔ mli lɛ, “mɛi fã kpotoo ni yɔɔ je lɛ mli—titri lɛ yei babaoo ni hi shi yɛ blema beaŋ lɛ—bɛ . . . hewalɛ yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛshihilɛ nɔ, loo amɛnyɛɛɛ amɛfee amɛshihilɛ he nɔ ko nɔ ko yɛ yiŋtoo ni yɔɔ faŋŋ, ni ji nɔnyɛɛi ni akɛba amɛnɔ kɛ amɛhe nii ni aye kɛtsɔ shishiumɔ nɔ lɛ hewɔ.” (The Implications of Determinism) Maŋkwramɔŋ hewalɛi ni kɛ amɛhe shiɔ akaŋ loo asraafoi ni kɛ amɛhe tswaa lɛ efite wɔsɛɛ be ni yɔɔ miishɛɛ he hiɛnɔkamɔ ni mɛi babaoo yɔɔ lɛ.

Mɛi krokomɛi hu nu he yɛ yinɔi ni eho lɛ amli fɛɛ akɛ amɛnyɛŋ amɛfee amɛhe nɔ ko nɔ ko akɛni amɛyasusu akɛ hewalɛi ni fe adesai anɔ̃ ji nɔ ni kudɔɔ nibii ni baa amɛnɔ lɛ hewɔ. Boteach kɛɛ akɛ: “Susumɔ akɛ hiɛnɔkamɔi fɛɛ ahe bɛ sɛɛnamɔ ejaakɛ adesai nyɛŋ amɛtsake amɛwɔsɛɛ shihilɛ ni atsɔ hiɛ akpɛ yiŋ yɛ he momo lɛ gbá blema Helabii lɛ ajwɛŋmɔ naa waa.” Amɛnu he akɛ nyɔŋmɔyei ni anyɛɛɛ akɛ he afɔ̃ amɛnifeemɔi anɔ ji mɛi ni kpɛɔ amɛyiŋ yɛ mɛi fɛɛ awɔsɛɛ shihilɛ he. Amɛheɔ amɛyeɔ akɛ jeee be ni mɔ kɛbaagbo he pɛ kɛkɛ nɛkɛ nyɔŋmɔyei nɛɛ kpɛɔ amɛyiŋ yɛ he, shi moŋ amɛkpɛɔ amɛyiŋ hu yɛ amanehului kɛ nɔnaai abɔ ni mɔ kɛbaakpe yɛ ewala shihilɛ mli fɛɛ lɛ he.

Hemɔkɛyeli ni ayɔɔ akɛ hewalɛ ko ni fe adesa anɔ̃ ji nɔ ni kudɔɔ bɔ ni mɔ wɔsɛɛ shihilɛ baaji aha lɛ egbɛ eshwã waa ŋmɛnɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, mɛi babaoo heɔ Kismet loo shɛɛ mli sane amɛyeɔ. Amɛkɛɔ akɛ Nyɔŋmɔ ekpɛ eyiŋ yɛ nibii ni baajɛ adesai anifeemɔi fɛɛ amli aba kɛ be ni mɔ kɛbaagbo lɛ he momo. Agbɛnɛ hu ayɛ tsɔɔmɔ ni tsɔɔ akɛ Nyuŋmɔ etsɔ hiɛ eto mɛi fɛɛ ashihilɛ he gbejianɔ efɔ̃ shi momo, ní woɔ susumɔ ni ahiɛ akɛ Nyɔŋmɔ Ofe lɛ “etsɔ hiɛ ehala aŋkroaŋkroi fɛɛ ni baaná yiwalaheremɔ loo hiɛkpatamɔ yɛ naagbee mli kwraa” lɛ he hewalɛ. Mɛi babaoo ni tsɛɔ amɛhe Kristofoi lɛ kpɛlɛɔ tsɔɔmɔ nɛɛ nɔ.

Te osusuɔ tɛŋŋ? Ani hewalɛi komɛi ni fe onɔ lɛ kwraa eto owɔsɛɛ shihilɛ he gbɛjianɔ amɛfɔ̃ shi momo? Aloo anɔkwalei komɛi yɛ wiemɔi ni William Shakespeare ni ji Ŋleshinyo ni ŋmalaa shwɛmɔi ewoɔ woji amli lɛ wie lɛ amli, mɔ ni ŋma akɛ: “Bei komɛi lɛ adesai nyɛɔ amɛkudɔɔ amɛshɛɛ mli sane”? Susumɔ nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ yɛ sane nɛɛ he lɛ he okwɛ.