Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Naakpɛɛ Nifeemɔi Anɔkwa Saji loo Adesãi?

Naakpɛɛ Nifeemɔi Anɔkwa Saji loo Adesãi?

Naakpɛɛ Nifeemɔi Anɔkwa Saji loo Adesãi?

NIŊMAA ko ni kpɛtɛ kar ko ni baho oblanyo ko he lɛ gbala ejwɛŋmɔ amrɔ nɔŋŋ, ni niŋmaa lɛ ji, “Naakpɛɛ Nifeemɔi Yɛ—Ŋwɛibɔfoi lɛ Baagba Bo.” Eyɛ mli akɛ eji mɔ ko ni sumɔɔ Nyɔŋmɔjamɔ moŋ, shi enuuu niŋmaa nɛɛ shishi jogbaŋŋ. Ani niŋmaa nɛɛ tsɔɔ akɛ tsɔne kudɔlɔ lɛ heɔ naakpɛɛ nifeemɔi eyeɔ? Aloo eji wiemɔ ni akɛwoɔ mɔ naa ŋmɔlɔ ni tsɔɔ hemɔkɛyeli ni abɛ yɛ naakpɛɛ nifeemɔi kɛ ŋwɛibɔfoi amli?

Ekolɛ obaaná Germany niŋmalɔ Manfred Barthel wiemɔi nɛɛ ahe miishɛɛ, ekɛɛ akɛ: “Naakpɛɛ nifeemɔ ji wiemɔ ko ni jaa nikanelɔi amli amrɔ nɔŋŋ ewoɔ kui enyɔ ni kɛ amɛhe kpãaa gbee amli.” Mɛi ni heɔ naakpɛɛ nifeemɔi amɛyeɔ lɛ kɛ nɔmimaa tsɔɔ akɛ naakpɛɛ nifeemɔi yɛ, ni ákɛ ekolɛ efɔɔ baa po. * Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, abɔ amaniɛ akɛ, mɛi ni heɔ naakpɛɛ nifeemɔi amɛyeɔ yɛ Greece lɛ kɛɔ akɛ, yɛ nyɛsɛɛ afii fioo nɛɛ amli lɛ nifeemɔi nɛɛ baa shikome yɛ daa nyɔŋ nɔ. Enɛ ha Hela Ɔrtodɔks Sɔlemɔ lɛ mli osɔfonukpa ko bɔ kɔkɔ akɛ: “Mɛi ni heɔ yeɔ lɛ buɔ Nyɔŋmɔ, Maria kɛ hetselɔi lɛ akɛ gbɔmɛi komɛi kɛkɛ, shi jeee mumɔŋ bɔɔnii. Esaaa akɛ mɛi ni heɔ yeɔ lɛ kɛ sane lɛ yaa shɔŋŋ nakai.”

Yɛ maji komɛi amli lɛ, mɛi babaoo heee naakpɛɛ nifeemɔi amɛyeee. Taakɛ niiamlipɛimɔ ko ni afee yɛ afi 2002 yɛ Allensbach maŋ ni yɔɔ Germany lɛ mli lɛ tsɔɔ lɛ, Germanbii 100 mlijaa 71 buɔ naakpɛɛ nifeemɔi akɛ amɛji adesãi, shi jeee anɔkwa saji. Shi kɛlɛ, yei etɛ komɛi ni kɛɛ amɛnine shɛ shɛɛ sane ko nɔ kɛjɛ Oblayoo Fro Maria ŋɔɔ lɛ fata mɛi ni shɛɛɛ maŋbii lɛ amlijaa etɛ mli ekome ni heɔ naakpɛɛ nifeemɔi amɛyeɔ lɛ ahe. Yɛ nyɔji fioo komɛi asɛɛ beni akɛɛ Maria ejie ehe kpo etsɔɔ amɛ ní ŋwɛibɔfoi kɛ okpoi fata ehe lɛ sɛɛ lɛ, Germany adafitswaa wolo ko ni ji Westfalenpost wie akɛ: “Kɛbashi bianɛ lɛ, mɛi aaafee 50,000 ni fãa gbɛ yɛ jamɔ hewɔ, mɛi ni taoɔ tsamɔ sɛɛ gbɛ, kɛ mɛi ni taoɔ ale nɔ ni ba lɛ mli babaoo lɛ fɛɛ ená ninaai ni ajie kpo atsɔɔ yei lɛ ahe miishɛɛ waa diɛŋtsɛ.” Aakpa gbɛ akɛ mɛi krokomɛi ni naa shɛɔ 10,000 hu baafã gbɛ kɛya nakai akrowa lɛ mli koni kɛ eba ekoŋŋ lɛ ni amɛna lɛ. Aheɔ ayeɔ akɛ Oblayoo Fro Maria jie ehe kpo etsɔɔ mɛikomɛi yɛ nakai gbɛ nɔ nɔŋŋ yɛ France maŋ ni ji Lourdes lɛ mli yɛ afi 1858, kɛ agbɛnɛ hu yɛ Portugal maŋ ni ji Fátima lɛ mli yɛ afi 1917 mli.

Ni Jamɔi ni Jeee Kristofoi Anɔ̃ lɛ Hu?

Shwɛ fioo ni je lɛŋ jamɔi fɛɛ ahe aye akɛ naakpɛɛ nifeemɔi yɛ. The Encyclopedia of Religion lɛ tsɔɔ mli akɛ, mɛi ni to jamɔi ni ji Buddha jamɔ, Kristojamɔ kɛ Islam jamɔi lɛ ashishi lɛ hiɛ susumɔi srɔtoi yɛ naakpɛɛ nifeemɔi ahe, shi wolo lɛ kɛɛ akɛ: “Jamɔi nɛɛ ahe yinɔsaji krokomɛi tsɔɔ akɛ naakpɛɛ nifeemɔi kɛ saji ni kɔɔ nifeemɔi nɛɛ ahe lɛ ji adesai ajamɔ mli hemɔkɛyelii lɛ amli fã titri ko.” Wolo ni akɛpɛiɔ saji amli nɛɛ kɛɛ akɛ, “Buddha diɛŋtsɛ hu fee naakpɛɛ nii bei komɛi.” Yɛ sɛɛ mli beni “akɛ Buddha jamɔ tee China lɛ, mɛi ni yeɔ ebuaa ni jamɔ nɛɛ ashwere yɛ maŋsɛɛ lɛ fɔɔ naakpɛɛ nii feemɔ.”

Beni nakai wolo ni akɛpɛiɔ saji amli lɛ ewie nifeemɔi srɔtoi ni akɛɛ amɛyɛ naakpɛɛ lɛ ahe egbe naa lɛ, emu sane naa akɛ: “Eyɛ mli akɛ ekolɛ ebaawa kɛha mɔ ko akɛ ebaahe naakpɛɛ nifeemɔi nɛɛ ahe saji fɛɛ ni jamɔ he niŋmalɔi eŋmala eshwie shi lɛ eye moŋ, shi ŋwanejee ko bɛ he akɛ amɛji saji ni akɛ jwɛŋmɔ kpakpa ŋmala koni akɛwo Buddha ni nyɛɔ ekɛ hewalɛ ni akɛfeɔ naakpɛɛ nii haa esɛɛnyiɛlɔi ni yɔɔ ekãa waa lɛ hiɛ nyam.” Wolo nɛɛ nɔŋŋ wie yɛ Islam jamɔ lɛ he akɛ: “Islambii ateŋ mɛi babaoo miikpa naakpɛɛ nifeemɔi agbɛ lolo. Awieɔ Muhammad he yɛ blema saji (hadīths) amli akɛ eji mɔ ko ni fee naakpɛɛ nii srɔtoi yɛ henaabuamɔi ashishi. . . . Aheɔ ayeɔ akɛ yɛ hetselɔi agbele sɛɛ po lɛ, amɛyaa nɔ amɛfeɔ naakpɛɛ nii amɛhaa anɔkwafoi lɛ yɛ amɛfũuhei lɛ, ni mɛi kɛ gbeyeishemɔ kpaa amɛfai koni amɛdamɔ mli amɛha amɛ.”

Naakpɛɛ Nifeemɔi ni Yaa Nɔ yɛ Kristojamɔ Mli lɛ Hu?

Mɛi ni ebatsɔmɔ Kristofoi lɛ ateŋ mɛi pii hiɛ susumɔi srɔtoi yɛ nifeemɔi nɛɛ ahe. Amɛteaŋ mɛi komɛi heɔ Biblia mli saji ni kɔɔ naakpɛɛ nibii ni Yesu Kristo loo Nyɔŋmɔ tsuji ni hi shi dani Kristofoi abe lɛ shɛ lɛ fee lɛ amɛyeɔ. Shi kɛlɛ, amɛteŋ mɛi pii kɛ Protestant Jamɔ Hiɛtsakelɔ Martin Luther kpãa gbee. The Encyclopedia of Religion lɛ wie yɛ ehe akɛ: “Luther kɛ Calvin fɛɛ ŋma akɛ be ni akɛfeɔ naakpɛɛ nii lɛ eho, ni esaaa akɛ akpaa nifeemɔi nɛɛ agbɛ dɔŋŋ.” Wolo ni akɛpɛiɔ saji amli nɛɛ wie akɛ, Katolik Sɔlemɔ lɛ etee nɔ ehiɛ hemɔkɛyeli ni eyɔɔ yɛ naakpɛɛ nifeemɔi amli lɛ mli, ni “ebɔɔɔ mɔdɛŋ akɛ ekɛ adesai anilee aaatsɔɔ bɔ ni feɔ ni amɛbaa lɛ mli.” Shi kɛlɛ, “Protestantbii woloŋlelɔi lɛ bakpɛlɛ nɔ akɛ, Kristojamɔ damɔ bɔ ni mɔ hiɔ shi ehaa lɛ nɔ titri, ni ákɛ Nyɔŋmɔ loo mumɔi aje lɛ kɛ sharamɔ náaa adesai ashihilɛi anɔ hewalɛ ko tsɔ̃.”

Mɛi krokomɛi ni tsɛɔ amɛhe Kristofoi ní osɔfoi komɛi hu fata he lɛ jeɔ anɔkwale ní naakpɛɛ nifeemɔi ni atsĩ tã yɛ Biblia lɛ mli lɛ ji lɛ he ŋwane. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, susumɔ Biblia mli sane ni kɔɔ ŋmeitso ni miitso ni awie he yɛ 2 Mose 3:1-5 lɛ he okwɛ. Wolo ni ji What the Bible Really Says lɛ tsɔɔ mli akɛ, Germany jamɔŋ woloŋlelɔi babaoo ebuuu nifeemɔ nɛɛ akɛ eji naakpɛɛ nɔ̃ ko ni ba diɛŋtsɛ. Shi moŋ, amɛtsɔɔ shishi akɛ, eji “piŋmɔ ni Mose piŋ yɛ mligbɛ yɛ ehenilee ní gbá enaa ní hao lɛ waa hewɔ lɛ he okadi.” Wolo lɛ kɛfata he akɛ: “Lalilɛii lɛ baanyɛ afee fɔfɔii ni Nyɔŋmɔ puemɔ he la ni kpɛ shwie nɔ lɛ ha amɛyi bafa babaoo shikome, oookɛɛ amɛmiitso.”

Ekolɛ, okpɛlɛŋ sane mlitsɔɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ nɔ. Belɛ, te emli nɔ ni esa akɛ ohe oye lɛ? Ani nilee yɛ mli akɛ ooohe oye akɛ naakpɛɛ nifeemɔi etee nɔ pɛŋ? Ni naakpɛɛ nifeemɔi ni yaa nɔ ŋmɛnɛ lɛ hu? Akɛni wɔnyɛŋ wɔbi ŋwɛibɔfoi lɛ hewɔ lɛ, namɔ baagba wɔ?

Nɔ ni Biblia lɛ Kɛɔ yɛ He

Mɔ ko mɔ ko nyɛŋ aje amaniɛbɔi ni Biblia lɛ kɛhaa akɛ be ko ni eho lɛ Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ kɛ ehe wo saji komɛi amli ni etsu nitsumɔi ni adesai nyɛŋ atsu lɛ ahe ŋwane. Wɔkaneɔ yɛ ehe akɛ: ‘Okɛ okadii kɛ naakpɛɛ nii kɛ nineshiwalɛ kɛ nine ní akpã mli kɛ gbeyei babaoo jie omaŋ Israel kɛjɛ Mizraim shikpɔŋ lɛ nɔ.’ (Yeremia 32:21) Susumɔ bɔ ni Nyɔŋmɔ tsɔ haomɔi nyɔŋma, ní nɔ ni fata he ji kromɔbii ni gboi lɛ nɔ ekɛba maŋ ni he wa fe fɛɛ yɛ nakai beaŋ lɛ shi kwraa eha lɛ he okwɛ. Eji naakpɛɛ nifeemɔi lɛɛlɛŋ!—2 Mose, yitso 7 kɛyashi 14.

Afii ohai komɛi asɛɛ lɛ, Sanekpakpai ejwɛ lɛ aŋmalalɔi lɛ wie naakpɛɛ nifeemɔi aaafee 35 ni Yesu fee lɛ ahe. Yɛ anɔkwale mli lɛ, amɛwiemɔi lɛ tsɔɔ akɛ naakpɛɛ nii ni efee lɛ ayi fa kwraa fe yibɔ ni amɛbɔ he amaniɛ lɛ. Ani amaniɛbɔi nɛɛ ji anɔkwale loo adesãi? *Mateo 9:35; Luka 9:11.

Kɛji Biblia lɛ ji Nyɔŋmɔ anɔkwa Wiemɔ, taakɛ Biblia lɛ diɛŋtsɛ tsɔɔ lɛ, no lɛ, oyɛ yiŋtoi kpakpai ni ooodamɔ nɔ ohe naakpɛɛ nifeemɔi ni ewieɔ he lɛ oye. Biblia lɛ feɔ lɛ faŋŋ yɛ amaniɛbɔi ni ekɛhaa lɛ amli akɛ naakpɛɛ nifeemɔi—naakpɛɛ tsamɔi, gbohiiashitee srɔtoi, kɛ ekrokomɛi—tee nɔ yɛ bei ni eho lɛ amli, ni kɛlɛ, ekɛ sanemlitsɔɔmɔ ni yɔɔ faŋŋ hu haa akɛ naakpɛɛ nifeemɔi ni tamɔ enɛɛmɛi lɛ asɛɛ efo. (Kwɛmɔ akrabatsa ni ji “Nɔ Hewɔ ni Naakpɛɛ Nifeemɔi Komɛi Bɛ Dɔŋŋ Lɛ,” ni yɔɔ baafa 4 lɛ mli.) Kɛ́ nakai ji sane lɛ, ani enɛ tsɔɔ akɛ mɛi po ni heɔ Biblia lɛ amɛyeɔ lɛ heee ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ naakpɛɛ nifeemɔi lɛ amɛyeee? Ofainɛ ni osusu sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ he kɛha hetoo.

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 3 Wiemɔ ni ji “naakpɛɛ nifeemɔi” ni akɛtsu nii yɛ sane nɛɛ mli lɛ hiɛ shishinumɔ taakɛ Biblia wiemɔ komekomei ashishitsɔɔmɔ wolo ko tsɔɔ shishi lɛ, akɛ eji: “Nifeemɔi ni náa mɔ nɔ hewalɛ waa fe bɔ ni adesai loo adebɔɔ naa hewalɛi fɛɛ ni ale lɛ nyɛɔ efeɔ, ni no hewɔ lɛ, abaanyɛ akɛɛ akɛ ejɛ hewalɛ ni nɔ kwɔ fe adesai anɔ̃ ŋɔɔ.”

^ kk. 14 Obaanyɛ opɛi odaseyeli ni tsɔɔ akɛ abaanyɛ ahe Biblia lɛ aye lɛ mli okwɛ. Asusu odaseyeli ni tamɔ nɛkɛ he yɛ wolo bibioo ni ji Wolo Kɛha Gbɔmɛi Fɛɛ ni Yehowa Odasefoi fee lɛ mli.

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 4]

NƆ HEWƆ NI NAAKPƐƐ NIFEEMƆI KOMƐI BƐ DƆŊŊ LƐ

Biblia lɛ wie naakpɛɛ nifeemɔi srɔtoi ahe. (2 Mose 7:19-21; 1 Maŋtsɛmɛi 17:1-7; 18:22-38; 2 Maŋtsɛmɛi 5:1-14; Mateo 8:24-27; Luka 17:11-19; Yohane 2:1-11; 9:1-7) Naakpɛɛ nifeemɔi nɛɛ babaoo ye ebua ni ayoo Yesu akɛ lɛ ji Mesia lɛ, ni eha ale hu akɛ Nyɔŋmɔ fiɔ esɛɛ. Yesu mra be mli sɛɛnyiɛlɔi lɛ tsɔ lilɛii srɔtoi awiemɔ kɛ Nyɔŋmɔ wiemɔi lɛ ashishi ni amɛnu lɛ nɔ amɛkɛtsɔɔ akɛ amɛyɛ nikeenii ni ji nyɛmɔ ni akɛfeɔ naakpɛɛ nii. (Bɔfoi lɛ Asaji 2:5-12; 1 Korintobii 12:28-31) Naakpɛɛ nifeemɔi ahe nikeenii nɛɛ he ba sɛɛnamɔ waa kɛha Kristofoi asafo lɛ be mli ni ato shishi ehee lɛ. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

Ojogbaŋŋ, no mli lɛ Ŋmalɛi ni aŋmala ashwie shi lɛ faaa. Niiatsɛmɛi titri yɔɔ Biblia wolokpoi loo ewoji bibii lɛ eko. Yɛ maji ni Kristofoi pii bɛ jɛmɛ lɛ amli lɛ, mɛi leee Biblia lɛ loo e-Ŋmalɔ ni ji Yehowa lɛ he nɔ ko nɔ ko. Ehe bahia ni atsɔ naabu kɛ wiemɔ nɔ aha mɛi ale Kristofoi atsɔɔmɔ lɛ. Naakpɛɛ nifeemɔi ahe nikeenii lɛ ye ebua ni eha mɛi le akɛ Nyɔŋmɔ kɛ Kristofoi asafo lɛ miitsu nii.

Shi Paulo tsɔɔ mli akɛ nɛkɛ nikeenii nɛɛ asɛɛ baafo beni akɛtsu nii agbe naa sɛɛ. Ekɛɛ akɛ: “Shi kɛji gbalɛi ni lɛ, amɛ sɛɛ baafo; kɛji wiemɔi ni lɛ, abaafɔ̃ɔ; kɛji nilee ni lɛ, esɛɛ baafo. Ejaakɛ wɔnii ni wɔle lɛ, fã kɛ fã ni, ni wɔ gbalɛ hu fã kɛ fã ni. Shi kɛ́ nɔ ni eye emuu lɛ ba lɛ, no lɛ nɔ ni ji fã kɛ fã lɛ sɛɛ aaafo.”—1 Korintobii 13:8-10.

Asɛ̃ɛɛ Bibliai, ɛnsaiklopidiai kɛ woji srɔtoi ni akɛpɛiɔ saji amli lɛ ahe yɛ wɔ bei nɛɛ amli. Kristofoi fe akpekpei ekpaa ni atsɔse amɛ jogbaŋŋ lɛ miiye kɛmiibua mɛi koni amɛná Nyɔŋmɔ he nilee ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ. Enɛ hewɔ lɛ, naakpɛɛ nifeemɔi ni baatsɔɔ akɛ Yesu Kristo ji Kpɔ̃lɔ ni Nyɔŋmɔ ehala loo ákɛ, Yehowa fiɔ ewebii asɛɛ lɛ he ehiaaa dɔŋŋ.