Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Sɛɛnamɔi Ni Jɛɔ Béi Saamɔ Mli Kɛbaa

Sɛɛnamɔi Ni Jɛɔ Béi Saamɔ Mli Kɛbaa

Sɛɛnamɔi Ni Jɛɔ Béi Saamɔ Mli Kɛbaa

ED MIIGBO, ni Bill he miitsɛ̃ lɛ. Yɛ afii 20 ni tsɔ hiɛ lɛ mli lɛ, Ed kpɛ yiŋ ko ni eha Bill nitsumɔ je edɛŋ, ni enɛ fite tsutsu nanemɛi ni bɛŋkɛ kpaakpa nɛɛ ateŋ. Amrɔ nɛɛ Ed miikpa lɛ fai koni ekɛ ehe ake lɛ, koni enyɛ egbo yɛ toiŋjɔlɛ mli. Shi kɛlɛ Bill ekpɛlɛɛɛ.

Aaafee afii 30 sɛɛ, be ni eshwɛ fioo ni Bill baagbo lɛ, etsɔɔ nɔ hewɔ ni ekɛ enaanyo lɛ he ekeee lɛ lɛ mli. “Esaaa akɛ Ed afee nɔ ni efee mi ni ji enaanyo ni fe fɛɛ lɛ. Misumɔɔɔ ni mikɛ lɛ asaa yɛ afii nyɔŋmai enyɔ sɛɛ. . . . Ekolɛ misane ejaaa, shi nakai ji bɔ ni minuɔ he.” *

Jeee be fɛɛ be nɔ ko gbonyo tamɔ nɛkɛ jɛɔ béi mli kɛbaa, shi bei pii lɛ eyeɔ mɛi awui loo ehaa amɛmli woɔ la. Susumɔ mɔ ko ni yɔɔ shihilɛ ni tamɔ Ed nɔ̃ lɛ mli lɛ he okwɛ. Kɛ́ aŋkro tamɔ nɛkɛ yɔse akɛ eyiŋkpɛɛ lɛ kɛ naagba eba lɛ, ekolɛ ehenilee baagbá enaa, ni ebaahao lɛ waa akɛ ekɛ enaanyo lɛ teŋ efite. Shi kɛlɛ, kɛ́ esusu bɔ ni enaanyo ni etɔ̃ enɔ lɛ bu amɛnaanyobɔɔ lɛ tamɔ nɔ ko ni he bɛ sɛɛnamɔ lɛ he lɛ, ebaadɔ lɛ waa.

Shi kɛlɛ, mɔ ko ni yɔɔ shihilɛ ni tamɔ Bill nɔ̃ lɛ mli lɛ baanu he akɛ esane ja, ni ekolɛ emli baafu, ni emli baawo la babaoo. Kɛha lɛ lɛ, etsutsu naanyo lɛ je gbɛ efee nɔ ni efee lɛ, ni ákɛ ekolɛ efee lɛ efɔŋ lɛ yɛ yiŋtoo ko hewɔ. Bei pii lɛ kɛ́ béi ba mɛi enyɔ ateŋ lɛ, amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ nuɔ he akɛ esane ja, ni ákɛ mɔ kroko lɛ sane ejaaa. Kɛ́ wɔɔwie he yɛ mfonirifeemɔ naa lɛ, enɛ haa tsutsu nanemɛi enyɔ kɛ amɛhe wuɔ ta.

Amɛkɛ tawuu nibii ni yɔɔ nigii wuɔ ta—kɛ́ amɛteŋ mɔ kome na akɛ mɔ kroko lɛ miiba lɛ, egbáa afã, ni kɛ́ amɛkpe yɛ mɛi ateŋ lɛ, amɛfeɔ tamɔ nɔ ni amɛlé amɛhe. Amɛdamɔɔ shɔŋŋ amɛkɛ amɛhiŋmɛi leishi kwɛɔ amɛhe, ni amɛkpɛ́ɔ amɛhe. Kɛ ehe bahia ni amɛkɛ amɛhe awie lɛ, amɛwieɔ oyayaayai loo amɛkɛ jɛmɔ wiemɔi ni foɔ mɔ tamɔ kakla tsuɔ nii.

Ni kɛlɛ, eyɛ mli akɛ etamɔ nɔ ni amɛkɛ amɛhe yeee moŋ, shi ekolɛ amɛkɛ amɛhe kpãa gbee yɛ saji komɛi amli. Ekolɛ amɛbaakpɛlɛ nɔ akɛ amɛyɛ naagbai ni yɔɔ hiɛdɔɔ, ni ákɛ eyɛ dɔlɛ ákɛ akɛ naanyo ko ni bɛŋkɛ kpaakpa lɛ aaakpa bɔɔ. Ekolɛ enɛ gbáa amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ naa, ni amɛ fɛɛ amɛle akɛ esa akɛ amɛfee nɔ ko kɛtsu he nii. Shi namɔ baatsɔ hiɛ koni esaa wekukpaa ni afite lɛ lɛ koni eha toiŋjɔlɛ aba? Amɛteŋ mɔ ko mɔ ko sumɔɔɔ akɛ efeɔ nakai.

Aaafee afii 2000 ni eho nɛ lɛ, naataomɔi te shi bei komɛi yɛ Yesu Kristo bɔfoi lɛ ateŋ. (Marko 10:35-41; Luka 9:46; 22:24) Yɛ amɛnaataomɔ ni naa wa lɛ ekome sɛɛ lɛ, Yesu bi amɛ akɛ: “Mɛni sane nyɛye yɛ nyɛteŋ yɛ gbɛ lɛ nɔ lɛ?” Akɛni amɛhiɛ egboi hewɔ lɛ, amɛteŋ mɔ kome po etswaaa esɛŋ. (Marko 9:33, 34) Yesu nitsɔɔmɔi lɛ ye ebua amɛ ni amɛsaa amɛteŋ béi lɛ. Eŋaawoo lɛ kɛ ŋaawoo ni ekaselɔi lɛ kɛha lɛ miiya nɔ eeye eebua mɛi koni amɛsaa amɛteŋ béi, ni amɛsaa wekukpai ni efite lɛ. Nyɛhaa wɔkwɛa gbɛ nɔ ni atsɔɔ afeɔ enɛ.

Bɔɔ Mɔdɛŋ ni Osaa Okɛ Mɛi Krokomɛi Ateŋ Béi

“Misumɔɔɔ ni mikɛ lɛ awie dɔŋŋ. Misumɔɔɔ ni mana lɛ dɔŋŋ.” Taakɛ Biblia mli wiemɔi ni nyiɛ sɛɛ lɛ tsɔɔ lɛ, kɛ́ owie wiemɔi ni tamɔ nɛkɛ yɛ mɔ ko he dã lɛ, no lɛ ehe miihia ni otsu nɔ ko yɛ he.

Yesu kɛɛ akɛ: “No hewɔ lɛ, kɛji okɛ onɔkeenɔ lɛ baaŋmɛ afɔleshaa latɛ lɛ nɔ, ni okai yɛ jɛi akɛ onyɛmi kɛo teŋ yɛ sane ko lɛ, shi onɔkeenɔ lɛ yɛ jɛi yɛ afɔleshaa latɛ lɛ hiɛ ní oya okɛ onyɛmi lɛ ayakpata dã.” (Mateo 5:23, 24) Ekɛɛ hu akɛ: “Kɛji onyɛmi ko tɔ̃ onɔ lɛ, yaa ni oyatsɔɔ lɛ etɔ̃mɔ lɛ okɛ lɛ yii enyɔ kɛkɛ.” (Mateo 18:15) Kɛji akɛ otɔ̃ mɔ ko nɔ, loo mɔ ko etɔ̃ onɔ lɛ, Yesu wiemɔi lɛ maa nɔ mi akɛ ehe miihia ni bo oya okɛ mɔ lɛ ayawie he amrɔ nɔŋŋ. Esa akɛ ofee enɛ yɛ “mlijɔlɛ mumɔ mli.” (Galatabii 6:1) Oti ni yɔɔ nakai sanegbaa lɛ sɛɛ lɛ jeee ni oyatsɔɔ akɛ osane ja, koni okɛbu bulɛ ni mɛi yɔɔ kɛha bo lɛ he, loo ni onyɛ mɔ ni kɛ bo ená béi lɛ nɔ koni ekpa fai, shi koni nyɛsaa bei lɛ. Ani Biblia mli ŋaawoo nɛɛ yeɔ omanye?

Ernest ji nitsumɔ nɔkwɛlɔ yɛ nitsumɔhe wulu ko mli. * Yɛ afii babaoo ni eho lɛ mli lɛ, nii ni etsuɔ lɛ eha etsu saji ni mli wa ni baa ekɛ mɛi srɔtoi ateŋ lɛ he nii, ni no haa nitsumɔ mli wekukpaa kpakpa yaa nɔ ehiɔ ekɛ amɛteŋ. Eyɔse akɛ ewaaa kwraa akɛ béi aaaba mɛi enyɔ ateŋ. Ekɛɛ akɛ: “Bei komɛi lɛ béi baa mikɛ mɛi krokomɛi ateŋ. Shi kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, mikɛ mɔ lɛ taa shi ni wɔsusuɔ naagba lɛ he. Yaa amɛŋɔɔ tɛ̃ɛ. Okɛ amɛ akpe hiɛ kɛ hiɛ, kɛ yiŋtoo akɛ obaasaa béi lɛ. Enɛ yeɔ omanye be fɛɛ be.”

Alicia yɛ nanemɛi ni jɛ maji srɔtoi anɔ, ni nɔ ni ekɛɛ nɛ: “Bei komɛi lɛ miwieɔ nɔ ko, kɛkɛ lɛ miyɔse akɛ ekolɛ egbá mɔ ko naa. Miyaa ni miyakpaa nakai mɔ lɛ fai. Ekolɛ mikpaa fai fe bɔ ni sa, ejaakɛ kɛ́ mɔ lɛ kɛɛ egbako enaa po lɛ, mináa miishɛɛ akɛ mikpa fai. Kɛkɛ lɛ ehaa mináa mileɔ akɛ béi ko bako.”

Gbɛtsii Nii lɛ Anɔ ni Aaaye

Shi bei pii lɛ, gbɛtsii nii yɛ gbɛ ni atsɔɔ nɔ asaa béi lɛ nɔ. Ani owie pɛŋ yɛ be ko mli akɛ: “Mɛni hewɔ esa akɛ mi klɛŋklɛŋ masaa béi lɛ? Lɛ ji mɔ ni kɛ béi lɛ ba.” Aloo otee mɔ ko ŋɔɔ be ko koni oyasaa béi, ni mɔ lɛ ekɛɛ bo akɛ: “Mibɛ nɔ ko nɔ ko ni makɛɛ bo”? Mɛi komɛi haa hetoo nakai, ejaakɛ sane lɛ egbá amɛhenumɔi anaa. Abɛi 18:19 lɛ kɛɔ akɛ: “Nyɛmi ní afee lɛ efɔŋ lɛ efe maŋ ní wa, ni béi hu tamɔ mɔɔ sɛɛ adabaŋi.” No hewɔ lɛ susumɔ mɔ kroko lɛ henumɔi ahe. Kɛ́ ekpoo bo lɛ, mɛɛ fioo ni oka ekoŋŋ okwɛ. Kɛkɛ lɛ ekolɛ abaagbele “maŋ ní wa” lɛ naa, ni ekolɛ abaajie “adabaŋi” lɛ, koni asaa béi lɛ.

Gbɛtsii nii kroko ni haaa anyɛ asaa béi lɛ ji akɛ, ekolɛ mɔ lɛ baanu he akɛ no baaha bulɛ ni ayɔɔ kɛha lɛ lɛ nɔ agbɔ́. Kɛha mɛi komɛi lɛ, eji hiɛshishwiemɔ akɛ amɛaakpa mɔ ko ni amɛkɛbéɔ lɛ fai loo ni amɛkɛ lɛ aaawie. Eja gbɛ akɛ mɔ aaasusu bulɛ ni ayɔɔ kɛha lɛ lɛ he, shi kɛ́ mɔ ko kpoo akɛ eeesaa béi lɛ, ani no haa anáa bulɛ babaoo kɛhaa lɛ loo ebulɛ nɔ gbɔ́ɔ? Ani henɔwomɔ ji nɔ ni haa ayeɔ tsui yɛ bulɛ ni ayɔɔ lɛ he lɛ?

Biblia ŋmalɔ Yakobo tsɔɔ akɛ tsakpaa ko yɛ béi mumɔ kɛ henɔwomɔ teŋ. Be ni ekpá “tawui” kɛ “nɔmɔi” ni yaa nɔ yɛ Kristofoi komɛi ateŋ lɛ he mama egbe naa sɛɛ lɛ, etee nɔ ekɛɛ akɛ: “Nyɔŋmɔ lɛ, ekuɔ hewolɔi anaa, shi heshibalɔi eduroɔ.” (Yakobo 4:1-3, 6) Mɛɛ gbɛ nɔ hewoo, loo henɔwomɔ tsɔɔ etsiɔ béi saamɔ naa?

Henɔwomɔ lakaa mɛi, ni ehaa amɛnuɔ he akɛ amɛhe yɛ sɛɛnamɔ fe mɛi krokomɛi. Henɔwolɔi nuɔ he akɛ amɛyɛ hegbɛ akɛ amɛkojoɔ amɛnanemɛi akɛ amɛji gbɔmɛi kpakpai loo gbɔmɛi gbohii. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Kɛ́ naataamɔ ba lɛ, bei pii lɛ amɛbuɔ mɛi ni amɛkɛná béi lɛ akɛ mɛi ni anyɛŋ aha amɛtsake, mɛi ni efite kwraa. Henɔwomɔ haa mɛi komɛi nuɔ he akɛ mɛi ni amɛkɛná béi lɛ ahe bɛ sɛɛnamɔ, aahu po ni amɛaajɛ amɛtsui mli amɛkpa amɛ fai. No hewɔ lɛ, mɛi ni woɔ amɛhe nɔ lɛ ŋmɛɔ gbɛ ni béi lɛ yaa nɔ moŋ fe nɔ ni amɛaasaa béi lɛ jogbaŋŋ kɛmɔ shi.

Taakɛ gbɛtsii nii ni tsiɔ tsɔji agbɛ ji lɛ, bei pii lɛ henɔwomɔ tsiɔ gbɛ ni atsɔɔ nɔ asáa béi lɛ. No hewɔ lɛ kɛ́ oyɔse akɛ nɔ ko miitsi mɔdɛŋ ni otaoɔ akɛ obɔ koni osáa okɛ mɔ ko teŋ béi lɛ naa lɛ, belɛ ekolɛ henɔwomɔ miigba onaa. Mɛɛ gbɛ nɔ oootsɔ oye henɔwomɔ nɔ? Kɛtsɔ nɔ ko ni tamɔɔɔ no ni ooofee lɛ nɔ—heshibaa.

Bá Ohe Shi

Biblia lɛ jieɔ heshibaa su yi waa diɛŋtsɛ. “Heshibaa kɛ Yehowa gbeyeishemɔ nyɔmɔwoo ji nii kɛ hiɛnyam kɛ wala.” (Abɛi 22:4) Wɔkaneɔ bɔ ni Nyɔŋmɔ buɔ heshibalɔi kɛ henɔwolɔi ehaa lɛ he sane yɛ Lala 138:6 lɛ akɛ: “Yehowa yɛ ŋwɛi shɔŋŋ moŋ, shi kɛlɛ ehiɛ kã heshibalɔ he; shi hewolɔ lɛ, eyooɔ lɛ yɛ shɔŋŋ.”

Mɛi babaoo buɔ heshibaa akɛ etamɔ hiɛshishwiemɔ nɔŋŋ. Etamɔ nɔ ni je lɛŋ nɔyelɔi nuɔ he yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ. Eyɛ mli akɛ maŋ muu lɛ fɛɛ feɔ nɔyelɔi lɛ asuɔmɔnaa nii moŋ, shi nɔyelɔi lɛ kɛ heshibaa ekpɛlɛɛɛ amɛtɔmɔi anɔ. Kɛ́ anu akɛ nɔyelɔ ko kɛɛ akɛ “mitɔ̃ lɛ,” ebafeɔ sane ni he hiaa akɛ atswa he adafi. Be ni tsutsu nɔyeli mli onukpa ko kpa fai nyɛsɛɛ nɛɛ akɛ oshara ko ni kpata mɛi ahiɛ lɛ jɛ lɛ lɛ, aŋmala ewiemɔi lɛ agboi yɛ adafitswai woji amli.

Kwɛmɔ bɔ ni wiemɔ komekomei ashishitsɔɔmɔ wolo ko tsɔɔ heshibaa shishi eha: “Eji su ni tsɔɔ akɛ mɔ baa ehe shi loo ni mɔ aaaná susumɔ akɛ enɔ kwɔɔɔ . . . eji su ni tamɔɔɔ henɔwomɔ loo hewoo.” No hewɔ lɛ heshibaa tsɔɔ susumɔ ni mɔ ko yɔɔ yɛ lɛ diɛŋtsɛ ehe, shi jeee bɔ ni mɛi krokomɛi naa lɛ amɛhaa. Heshibaa ni ekɛkpɛlɛɔ etɔmɔi anɔ, ni ekɛ anɔkwayeli kpaa fai lɛ haaa ehiɛ ashwie shi; shi moŋ ehaa gbɛi kpakpa ni eyɔɔ lɛ yaa hiɛ. Biblia lɛ jajeɔ akɛ: “Dani hiɛkpatamɔ aaaba lɛ, gbɔmɔ tsui woɔ ehe nɔ, ni heshibaa nyiɛɔ nɔwomɔ hiɛ.”—Abɛi 18:12.

Nitsɔɔlɔ ko wie maŋkwralɔi ni kpaaa amɛtɔmɔi ahe fai lɛ ahe akɛ: “Mɔbɔ sane ji akɛ, etamɔ nɔ ni amɛsusuɔ akɛ amɛtɔmɔi anɔ ni amɛaakpɛlɛ lɛ ji gbɔjɔmɔ loo gbeyeishemɔ he okadi. Ewa waa akɛ gbɔmɛi ni yɔɔ gbɔjɔmɔ loo amɛsumɔɔɔ akɛ anaa amɛtɔmɔi lɛ aaakɛɛ akɛ: ‘Mitɔ̃.’ Mɛi ni yɔɔ ekãa, ni ŋmɛɔ sane he lɛ ji mɛi ni ebuuu ‘Minɔ bɛ mli’ ni amɛaakɛɛ lɛ akɛ no baaha amɛbulɛ nɔ agbɔ́.” Enɛ ji anɔkwale hu yɛ mɛi ni jeee maŋkwralɔi lɛ agbɛfaŋ. Kɛ́ obɔ mɔdɛŋ ni okɛ heshibaa ye henɔwomɔ najiaŋ lɛ, ehaa efeɔ mlɛo kwraa akɛ ooosaa béi lɛ koni oná toiŋjɔlɛ. Kadimɔ bɔ ni weku ko kpa anɔkwale nɛɛ shi amɛha.

Saneshishinumɔ ni eyabaaa lɛ ha béi ba Julie kɛ enyɛmi nuu William teŋ. William mli bafũ Julie kɛ ewu Joseph waa diɛŋtsɛ, ni etsi ehe kwraa kɛjɛ amɛhe. Ekɛ nibii fɛɛ ni Julie kɛ Joseph eke lɛ yɛ afii ni eho lɛ amli lɛ po ku sɛɛ yaha amɛ ekoŋŋ. Yɛ nyɔji komɛi asɛɛ lɛ, nyɛ̃ɛ baye naanyobɔɔ ni be ko lɛ eyɔɔ nyɛminuu nɛɛ kɛ enyɛmi yoo lɛ teŋ lɛ najiaŋ.

Shi kɛlɛ Joseph kpɛ eyiŋ akɛ ekɛ ŋaawoo ni yɔɔ Mateo 5:23, 24 lɛ baatsu nii. Ebɔ mɔdɛŋ ni ekɛ mlihilɛ mumɔ yana eshabi lɛ, ni eŋmala lɛ woji kɛkpa enɔ ni etɔ̃ lɛ he fai. Joseph wo eŋa lɛ hewalɛ koni ekɛ enyɛmi nuu lɛ he ake lɛ. Be ni be shwie mli lɛ, William na akɛ Julie kɛ Joseph miisumɔ lɛɛlɛŋ ni amɛsaa béi lɛ, ni enɛ ha etsui ba shi. William kɛ eŋa yana Julie kɛ Joseph; amɛ fɛɛ amɛkpa amɛhe fai, amɛfua amɛhe, ni amɛsaa amɛnaanyobɔɔ lɛ ekoŋŋ.

Kɛ́ oosumɔ ni osaa béi ni kã okɛ mɔ ko teŋ lɛ, no lɛ too otsui shi ni okɛ Biblia mli tsɔɔmɔi atsu nii, ni obɔ mɔdɛŋ ni osaa béi ni kã okɛ mɔ lɛ teŋ lɛ. Yehowa baaye abua bo. Nɔ ni Nyɔŋmɔ kɛɛ blema Israel lɛ baafee anɔkwale yɛ ogbɛfaŋ akɛ: ‘Kɛ́ obo mikitai lɛ atoi kulɛ, ohejɔlɛ aaatamɔ faa.’—Yesaia 48:18.

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 3 Ajie kɛjɛ wolo ni ji The Murrow Boys—Pioneers on the Front Lines of Broadcast Journalism, ni Stanley Cloud kɛ Lynne Olson ŋma lɛ mli.

^ kk. 12 Atsake gbɛi lɛ ekomɛi.

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 7]

Bei pii lɛ faikpamɔ haa anáa naanyobɔɔ ni toiŋjɔlɛ yɔɔ mli ekoŋŋ