Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Wiemɔi Ni Akɛwuɔ Ta Mɛni Hewɔ Amɛyeɔ Awui Lɛ?

Wiemɔi Ni Akɛwuɔ Ta Mɛni Hewɔ Amɛyeɔ Awui Lɛ?

Wiemɔi Ni Akɛwuɔ Ta Mɛni Hewɔ Amɛyeɔ Awui Lɛ?

“Nɛgbɛ tawui kɛ nɔmɔi ni yɔɔ nyɛteŋ lɛ jɛ?”—YAKOBO 4:1.

JEEE Roma asraafoi babaoo ni wuɔ ta lɛ ji mɛi ni Biblia ŋmalɔ Yakobo biɔ amɛsane lɛ; ni asaŋ ebiii sane nɛɛ ni ekɛtao yiŋtoo hewɔ ni Yudafoi Akuu lɛ kɛ awuiyeli kɛ gbɔmɔgbee wuɔ shiɔ Roma nɔyeli lɛ yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 Ŋ.B. lɛ mli lɛ. Yakobo miiwie béi ni yaa nɔ yɛ mɛi enyɔ ateŋ lɛ he. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ tamɔ bɔ ni ta ji lɛ, mɛi enyɔ ateŋ béi kpataa nii ahiɛ. Kadimɔ nɔ ni Biblia mli saji nɛɛ tsɔɔ lɛ.

Blematsɛ Yakob bihii lɛ nyɛ̃ amɛnyɛminuu Yosef aahu akɛ amɛhɔ̃ɔ lɛ ni eyatsɔ nyɔɔŋ. (1 Mose 37:4-28) Sɛɛ mli lɛ, Israel Maŋtsɛ Saul ka akɛ eeegbe David. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ eye David he awuŋa. (1 Samuel 18:7-11; 23:14, 15) Yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ, Kristofoi yei enyɔ ni ji Evodia kɛ Sintika bé, ni amɛkɛfite toiŋjɔlɛ ni yɔɔ asafo muu fɛɛ ko mli.—Filipibii 4:2.

Yɛ bei fioo ni etsɔ hiɛ lɛ mli lɛ, mɛi enyɔ kɛ klantei loo tui saa amɛteŋ béi. Bei pii lɛ agbeɔ mɛi enyɔ ni béɔ lɛ ateŋ mɔ kome, loo atoɔ lɛ kpá ewala gbii abɔ fɛɛ. Ŋmɛnɛ, mɛi ni béɔ lɛ kɛ jɛmɔ wiemɔi kɛ wiemɔi ni yeɔ mɔ awui tsuɔ nii bei pii akɛ amɛtawuu nii. Eyɛ mli akɛ ashwieee lá shi moŋ, shi jɛmɔ wiemɔi lɛ yeɔ henumɔi awui ni amɛfiteɔ mɔ gbɛi. Bei pii lɛ, mɛi ni efeko nɔ ko lɛ ji mɛi ni naa nɔ̃ yɛ “tai” nɛɛ amli.

Susumɔ nɔ ni tee nɔ afii komɛi ni eho nɛ, be ni Anglican osɔfo ko folɔ esɔlemɔ lɛ mli osɔfo kroko naa akɛ eeye sɔlemɔ lɛ shika lɛ he okwɛ. Mɛi fɛɛ nu amɛbéi lɛ he, ni asafo ni amɛsɔmɔɔ yɛ mli lɛ mli gbála ewo kui enyɔ mli. Kɛ́ osɔfoi lɛ ateŋ mɔ kome miifee sɔlemɔ lɛ, mɛi ni bɛ esɛɛ lɛ eyaaa sɔlemɔ lɛ. Béi ni kã amɛteŋ lɛ mli bawa aahu akɛ kɛ́ amɛtee sɔlemɔ lɛ amɛkɛ amɛhe ewieee. Be ni akɛɛ akɛ osɔfo ni folɔ osɔfo kroko lɛ naa lɛ hu kɛ ehe ewo bɔlɛnamɔ mli jeŋba shara mli lɛ, béi lɛ mli bawo wú.

Osɔfonukpa ni yɔɔ Canterbury lɛ kɛ amɛ wie he, ni ekɛɛ amɛbéi lɛ ji “kansa” kɛ “hiɛgbejianii ni gbeɔ Wɔ-Nuŋtsɔ lɛ gbɛi lɛ he guɔ.” Yɛ afi 1997 lɛ, osɔfoi lɛ ateŋ mɔ kome kpɛlɛ nɔ akɛ ebaakpa osɔfoyeli nitsumɔ lɛ. Mɔ kroko lɛ tee nɔ eye osɔfo lɛ aahu kɛyashi ená afii ni akɛbaa nitsumɔ mli hejɔɔmɔ lɛ. Shi kɛlɛ, eye osɔfo lɛ aahu kɛyashi naagbee gbi ni esa akɛ ekɛya shia, ni eba hejɔɔmɔ yɛ August 7 afi 2001, be ni eye afii 70. The Church of England Newspaper lɛ tsɔɔ akɛ gbi ni ekɛba hejɔɔmɔ lɛ ji gbijurɔyeli gbi kɛha “Hetselɔ” Victricius. Namɔ ji “Hetselɔ” Victricius? Eji afii 400 lɛ mli osɔfo ko ni agwao lɛ yɛ kpoomɔ ni ekpoo akɛ ebaafata asraafoi ahe kɛwuu ta lɛ hewɔ. Be ni adafitswaa wolo lɛ tsɔɔ srɔtofeemɔ ni yɔɔ amɛteŋ lɛ, ekɛɛ akɛ: “Ákɛ mɔ ni tamɔɔɔ osɔfo ni agwao lɛ lɛ, osɔfo ni ba hejɔɔmɔ lɛ miisumɔ ni ekɛ osɔfo kroko awu.”

Kulɛ nakai osɔfoi lɛ baanyɛ akwa awui ni amɛyeɔ mɛi krokomɛi kɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛhe lɛ kɛtsɔ ŋaawoo ni yɔɔ Romabii 12:17, 18 lɛ ni amɛkɛaatsu nii lɛ nɔ, akɛ: “Nyɛkaŋɔa efɔŋ nyɛtoa mɔ ko mɔ ko efɔŋ najiaŋ; nyɛjwɛŋa nɔ ni yɔɔ fɛo nɔ nyɛtoa yɛ gbɔmɛi fɛɛ hiɛ. Kɛ aaaho lɛ nyɛgbɛfaŋ lɛ, nyɛkɛ gbɔmɛi fɛɛ ahia shi yɛ hejɔlɛ mli.”

Ni bo hu? Kɛ́ mɔ ko tɔ̃ onɔ lɛ, ani mlifu haa okɛ jɛmɔ wiemɔ tutuaa mɔ lɛ tamɔ awuɔ ta? Aloo okpooɔ wiemɔi ni mli wawai, ni odiɔ toiŋjɔlɛ sɛɛ? Kɛ́ otɔ̃ mɔ ko nɔ lɛ, ani otsiɔ ohe kɛjɛɔ mɔ lɛ he, kɛ hiɛnɔkamɔ akɛ kɛ́ be shwie mli lɛ mɔ lɛ hiɛ baaje naagba lɛ nɔ? Aloo oyakpaa mɔ lɛ fai amrɔ nɔŋŋ? Kɛ́ obiɔ ni akpa bo fai, loo bo okpaa fai jio, mɔdɛŋ ni obɔɔ koni osaa béi lɛ baaha oná miishɛɛ waa. Taakɛ sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ tsɔɔ lɛ, Biblia mli ŋaawoo baanyɛ aye abua wɔ koni wɔsaa béi ni sɛɛ etsɛ waa lɛ po.