Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mɛni Hewɔ Ekomefeemɔ Bɛ Je Lɛ Mli Lɛ?

Mɛni Hewɔ Ekomefeemɔ Bɛ Je Lɛ Mli Lɛ?

Mɛni Hewɔ Ekomefeemɔ Bɛ Je Lɛ Mli Lɛ?

“Enɛ ji klɛŋklɛŋ be ni jeŋmaji lɛ fɛɛ efee ekome yɛ Jeŋ Ta II lɛ sɛɛ. . . . No hewɔ lɛ je lɛ baanyɛ ekɛ hegbɛ nɛɛ atsu nii koni enine ashɛ jeŋ nɔyeli hee ni akɛ be babaoo ekpa lɛ gbɛ aahu lɛ nɔ.”

ENƐ ji sane ko ni United States nɔyelɔ ko ni hi shi yɛ afii ohai 20 lɛ mli lɛ wie. Yɛ nakai beaŋ lɛ, etamɔ nɔ ni nibii ni yaa nɔ yɛ majimaji lɛ amli lɛ tsɔɔ akɛ etsɛŋ ni je lɛ baafee ekome. Yiwalɛ nɔyelii butu kɛtsara nɔ. Berlin Gbogbo lɛ kumɔ, ni no kadi Europa yinɔ hee ko shishijee. Soviet Union ní mɛi babaoo ni yɔɔ Anaigbɛ lɛ susuɔ akɛ lɛ ehaa je lɛŋ béi lɛ amli woɔ wu lɛ laaje yɛ afii lɛ amli, ni enɛ ha je lɛ naa kpɛ ehe. Maji Ateŋ Béi ni Tawuu Bɛ Mli lɛ ba naagbee, ni akɛ hiɛnɔkamɔ kpakpa wie tui ni abaahe yɛ mɛi adɛŋ lɛ he, ni nuklea okplɛmii hu fata he. Yɛ anɔkwale mli lɛ, ta te shi yɛ Persian Gulf, shi etamɔ be kukuoo mli naagba kɛkɛ, ni no ha mɛi babaoo ni yɔɔ je lɛ mli lɛ kpɛ amɛyiŋ fe be ko ni eho lɛ akɛ amɛbaatiu toiŋjɔlɛ shihilɛ sɛɛ.

Jeee maŋkwramɔŋ saji amli pɛ ana nibii kpakpai nɛɛ yɛ, shi moŋ yɛ shihilɛ mli nibii krokomɛi hu amli. Nibii miiya nɔ jogbaŋŋ yɛ shihilɛ lɛ mli yɛ je lɛŋ hei babaoo. Hiɛ ni atee yɛ tsofafeemɔ mli lɛ ha datrɛfoi fee nibii ní mɛi ni hi shi yɛ afii nyɔŋmai fioo ni eho lɛ amli lɛ baasusu akɛ anyɛŋ afee kɔkɔɔkɔ lɛ. Shika helɛtemɔ he gbɛjianɔtoi tee hiɛ yɛ maji babaoo amli, ni efee tamɔ nɔ ni ebaaha mɛi fɛɛ ni yɔɔ je lɛ mli lɛ atsɔmɔ niiatsɛmɛi. Etamɔ nɔ ni nibii miiya nɔ jogbaŋŋ.

Ŋmɛnɛ, yɛ enɛ sɛɛ afii fioo pɛ lɛ, nɔ pɛ ni wɔbiɔ ji akɛ: ‘Mɛni eba? Nɛgbɛ jeŋ ekomefeemɔ ni awo he shi lɛ yɔɔ?’ Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, etamɔ nɔ ni mligbálamɔ moŋ ji nɔ ni baa je lɛ mli. Mɛi ni kɛ okplɛm gbeɔ amɛkɛ mɛi krokomɛi, awuiyeli ni akɛtutuaa mɛi, amaniɛbɔɔ ni tsɔɔ akɛ okplɛmii ni kpataa mɛi babaoo ahiɛ miiya nɔ eefá, kɛ ahuntoo saji krokomɛi ebatsɔ daa gbi saji ni anuɔ yɛ adafitswaa saji mli. Etamɔ nɔ ni nibii nɛɛ miitsi je lɛ kɛmiijɛ ekomefeemɔ he kwraa. Nuu ko ni tsuɔ shika he nii lɛ wie nyɛsɛɛ nɛɛ akɛ: “Yiwalɛ nibii miiha adesai miiya nɔ amɛmiina nɔ̃.”

Jeŋ Ekomefeemɔ loo Jeŋ Mligbálamɔ?

Beni ato Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ shishi lɛ, yiŋtoi ni atsɔɔ akɛ no hewɔ ato shishi lɛ ekome ji “ni eha majimaji lɛ aná bulɛ aha shishitoo mla ni tsɔɔ akɛ mɛi fɛɛ yeɔ egbɔ, ni amɛyɛ hegbɛ akɛ amɛhalaa amɛ diɛŋtsɛ amɛnɔyeli, koni no aha naanyobɔɔ ahi majimaji lɛ ateŋ.” Ani anyɛ ashɛ oti ni nɔ kwɔ nɛɛ he yɛ nɔ ni miihe ashɛ afii 60 nɛɛ mli? Dabi kwraa! Yɛ nɔ najiaŋ ni majimaji lɛ aaatiu “naanyobɔɔ” sɛɛ lɛ, wiemɔ ni tsɔɔ akɛ “amɛyɛ hegbɛ akɛ amɛhalaa amɛ diɛŋtsɛ amɛnɔyeli” lɛ ji nɔ titri moŋ ni jeŋmaji lɛ náa he miishɛɛ. Wekui kɛ aŋkroaŋkroi ni miibɔ mɔdɛŋ koni amɛfee gbɛi ni amɛto amɛ diɛŋtsɛ amɛnɔyeli shishi lɛ etee nɔ amɛkɛ mligbálamɔ eba je lɛ mli. Beni ato Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ shishi lɛ, no mli lɛ maji 51 yɔɔ mli. Ŋmɛnɛ, maji 191 yɔɔ mli.

Taakɛ wɔna lɛ, beni afii ohai 20 lɛ baa naagbee lɛ, no mli lɛ ayɛ hiɛnɔkamɔ yɛ he fɛɛ he akɛ ekomefeemɔ baaba je lɛ mli. Kɛjɛ no sɛɛ kɛbaa nɛɛ lɛ, mligbálamɔ ni adesai naa akɛ eeya nɔ yɛ je lɛŋ maji lɛ amli lɛ eha nakai hiɛnɔkamɔ ni amɛyɔɔ lɛ etsake kɛbatsɔ tsuifãa moŋ. Mligbálamɔ ni miiya nɔ oyayaayai yɛ Yugoslavia, béi ni yaa nɔ yɛ Chechnya kɛ Russia teŋ, ta ni yaa nɔ yɛ Iraq, kɛ gbɔmɛi babaoo ahiɛ ni ayaa nɔ akpatãa yɛ Middle East lɛ—fɛɛ yeɔ mligbálamɔ kpele ni yaa nɔ lɛ he odase.

Ŋwanejee ko kwraa bɛ he akɛ mɔdɛŋ ni abɔɔ koni aná toiŋjɔlɛ lɛ ateŋ babaoo ji nɔ ni akɛ anɔkwayeli kɛ jwɛŋmɔ kpakpa to he gbɛjianɔ. Shi yɛ enɛɛmɛi fɛɛ asɛɛ lɛ, etamɔ nɔ ni nine nyɛɛɛ ashɛ jeŋ ekomefeemɔ nɔ. Ehaa mɛi babaoo biɔ akɛ: ‘Mɛni hewɔ ewa diɛŋtsɛ akɛ je lɛ aaafee ekome lɛ? Nɛgbɛ je lɛ ema eyi shi kɛyaa?’

[Hei ni Mfonirii ni yɔɔ baafa 3 lɛ Jɛ]

AP Photo/Lionel Cironneau

Arlo K. Abrahamson/AFP/ Getty Images