Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mennobii Tao Biblia Mli Anɔkwale Lɛ

Mennobii Tao Biblia Mli Anɔkwale Lɛ

Mennobii Tao Biblia Mli Anɔkwale Lɛ

YƐ November afi 2000 leebi ko mli lɛ, maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi komɛi ni ji Yehowa Odasefoi ni jɛ Bolivia lɛ gbele amɛshĩa bibioo lɛ he samfɛlɛ lɛ ni amɛna hii kɛ yei akuu ko ni wo atadei ni ayeko mli samai damɔ agbó lɛ naa, ni amɛtamɔ mɛi ni miishe gbeyei. Beni maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi lɛ gbele shinaa lɛ, wiemɔi ni jɛ gbɔi lɛ anaa klɛŋklɛŋ ji, “Wɔmiitao ni wɔle anɔkwale lɛ kɛjɛ Biblia lɛ mli.” Gbɔi lɛ ji Mennobii. Hii lɛ wo atadei ni atsɛɔ lɛ overall ni yei lɛ hu wo atade ni diɔ ni atsɛɔ lɛ apron, ni amɛkɛ amɛhe wie yɛ Germany wiemɔ mli. Kɛ́ okwɛ amɛhiɛ lɛ, onaa akɛ amɛmiishe gbeyei. Amɛhiŋmɛi miifolɔ shi kɛmiikwɛ akɛ mɛi komɛi nyiɛ amɛsɛɛ lo. Shi kɛlɛ, be mli ni amɛkwɔɔ atrakwei lɛ kɛboteɔ shĩa lɛ mli po lɛ, oblahii lɛ ateŋ mɔ kome kɛɛ akɛ, “Miitao male mɛi ni kɛ Nyɔŋmɔ gbɛi lɛ tsuɔ nii lɛ.”

Beni gbɔi lɛ bote tsu lɛ mli lɛ, aha amɛ daaŋjiemɔ nii komɛi, kɛkɛ ni amɛtsui nyɔ amɛmli. Amɛjɛ akrowa ko ni etse ehe banee ni yɔɔ shɔŋŋ ni ayeɔ okwaa yɛ mli lɛ mli. Akɛ Buu-Mɔɔ wolo tɛtrɛɛ lɛ emaje amɛ yɛ jɛmɛ afii ekpaa sɔŋŋ nɛ. Amɛbi akɛ: “Wɔkane akɛ shikpɔŋ lɛ baatsɔ paradeiso. Ani eji anɔkwale?” Odasefoi lɛ ha amɛ hetoo kɛjɛ Biblia lɛ mli. (Yesaia 11:9; Luka 23:43; 2 Petro 3:7, 13; Kpojiemɔ 21:3, 4) Okwaafoi lɛ ateŋ mɔ kome kɛɛ mɛi krokomɛi lɛ akɛ: “Bɛ nyɛna! Eji anɔkwale. Shikpɔŋ lɛ baatsɔ Paradeiso.” Mɛi krokomɛi tee nɔ amɛkɛɛ akɛ: “Misusuɔ akɛ wɔna anɔkwale lɛ.”

Namɛi ji Mennobii lɛ? Mɛni amɛheɔ amɛyeɔ? Bɔni afee ni wɔle sanebimɔi nɛɛ ahetoo lɛ, nyɛhaa wɔkua wɔsɛɛ kɛyaa afi 1500 afii lɛ amli.

Namɛi Ji Mennobii Lɛ?

Yɛ afi 1500 afii lɛ amli lɛ, akɛni Biblia lɛ shishitsɔɔmɔ kɛ ekalamɔ tee hiɛ yɛ wiemɔi ni mɛi babaoo wieɔ yɛ Europa lɛ amli hewɔ lɛ, etée mɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ amiishɛɛ shi koni amɛkase Biblia lɛ. Martin Luther kɛ Jamɔ Hiɛtsakelɔi krokomɛi lɛ kpoo Katolik Jamɔ lɛ tsɔɔmɔi babaoo. Ni kɛlɛ, Protestant jamɔi heei ni atsetsei lɛ tee nɔ amɛŋmɛ nifeemɔi babaoo ni kɛ Biblia lɛ kpãaa gbee lɛ agbɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, mɛi pii heɔ yeɔ akɛ esa akɛ abaptisi abifao fɛɛ abifao ni afɔ́ eŋmɔŋ lɛ awo jamɔ lɛ mli. Shi kɛlɛ, mɛi komɛi ni miitao amɛle Biblia mli anɔkwale lɛ yɔse akɛ, esa akɛ mɔ adamɔ nilee nɔ ekpɛ eyiŋ dani abaptisi lɛ ni ebatsɔ Kristofoi asafo lɛ mlinyo. (Mateo 28:19, 20) Shiɛlɔi ni yɔɔ ekãa ni hiɛ hemɔkɛyeli nɛɛ bɔi gbɛfãa kɛ akrowai amli yaa, ni amɛkɛ mɛi kase Biblia lɛ ni amɛbaptisi mɛi ni edara lɛ. Enɛ hewɔ lɛ, atsɛ amɛ akɛ Anabaptistbii, ni eshishi ji “mɛi ni abaptisi amɛ ekoŋŋ.”

Menno Simons ni eji Katolik osɔfo yɛ Witmarsum akrowa ni yɔɔ Netherlands kooyigbɛ lɛ kɛ ehiɛ fɔ̃ Anabaptistbii lɛ anɔ beni etaoɔ anɔkwale lɛ. Beni shɛɔ afi 1536 lɛ, no mli lɛ ekɛ sɔlemɔ lɛ ekpa bɔɔ kwraa ni ebatsɔ mɔ ni aatao lɛ agbe. Yɛ afi 1542 mli lɛ, Roma Nɔyelɔ Krɔŋkrɔŋ Charles V lɛ wo shi akɛ ebaaha mɔ fɛɛ mɔ ni baanyɛ amɔ Menno kɛba lɛ Netherlandsbii ashika guilder 100. Yɛ enɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, Menno bua Anabaptistbii lɛ ekomɛi anaa kɛto asafoi. Etsɛɛɛ kɛkɛ ni abɔi lɛ kɛ esɛɛnyiɛlɔi lɛ atsɛmɔ akɛ Mennobii.

Bɔ ni Mennobii lɛ Yɔɔ Ha Ŋmɛnɛ

Beni bei shwieɔ mli lɛ, yiwaa ha Mennobii lɛ ateŋ mɛi akpei abɔ fã kɛjɛ Europa Anaigbɛ kɛtee Amerika Kooyigbɛ. Ni amɛná hegbɛ yɛ jɛmɛ akɛ amɛaaya nɔ amɛtao anɔkwale lɛ, ní agbɛnɛ hu amɛshiɛ amɛshɛɛ sane lɛ amɛtsɔɔ mɛi krokomɛi. Shi ekãa ni mli wa ni amɛblema hiɛnyiɛlɔi lɛ kɛkaseɔ Biblia lɛ daa ni amɛkɛshiɛ lɛ ba shi kwraa. Amɛteŋ mɛi babaoo fĩ tsɔɔmɔi komɛi ni jɛɛɛ Biblia lɛ mli lɛ asɛɛ, tamɔ Triniti, adesa susuma ni gbooo, kɛ hɛl la lɛ he tsɔɔmɔi lɛ. (Jajelɔ 9:5; Ezekiel 18:4; Marko 12:29) Ŋmɛnɛ, maŋsɛɛ shiɛlɔi ni ji Mennobii lɛ gbalaa jwɛŋmɔ titri kɛyaa helatsamɔ kɛ kwasafoŋ nifeemɔi anɔ moŋ fe sanekpakpa lɛ jajemɔ.

Akɔntaabuu tsɔɔ akɛ amrɔ nɛɛ ayɛ Mennobii aaafee 1,300,000 yɛ maji 65 nɔ. Ni kɛlɛ, Mennobii ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ yeɔ ŋkɔmɔ yɛ ekomefeemɔ ni bɛ amɛteŋ lɛ hewɔ, taakɛ Menno Simons hu ye enɛ he ŋkɔmɔ afii ohai abɔ komɛi ni eho nɛ lɛ. Beni Jeŋ Ta I lɛ yaa nɔ lɛ, susumɔi srɔtoi ni ahiɛ yɛ béi ni yaa nɔ yɛ je lɛŋ lɛ he lɛ kɛ mligbalamɔi babaoo ba. Mɛi ni yɔɔ Amerika Kooyigbɛ lɛ ateŋ mɛi pii kpoo asraafoi anitsumɔ yɛ Biblia mli nilee ni amɛná lɛ hewɔ. Shi An Introduction to Mennonite History wolo lɛ kɛɔ akɛ: “Beni shɛɔ afi 1914 lɛ, Mennobii lɛ asɔlemɔi ni yɔɔ Europa Anaigbɛ lɛ eteee shi amɛwooo asraafoi anitsumɔ dɔŋŋ.” Ŋmɛnɛ, Mennobii akui komɛi ekpɛlɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ nifeemɔ gbɛ̀i babaoo loo fioo komɛi anɔ. Kui krokomɛi hu yaa nɔ amɛkɛ dadei bibii ni adɔrɔ laa amɛtadei moŋ fe nɔ ni amɛkɛ bɔtun aaala, ni amɛheɔ amɛyeɔ hu akɛ esaaa akɛ hii shɛɔ amɛtsɛŋ.

Akɛni Mennobii akui komɛi etswa amɛfai shi akɛ amɛbaaya nɔ amɛtsi amɛhe kɛjɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ je lɛ he hewɔ lɛ, amɛfã kɛyato akrowai yɛ hei ni maŋ nɔyelɔi lɛ ŋmɛɔ amɛ gbɛ koni amɛhi shi bɔ ni amɛsumɔɔ ní mɔ ko gbaaa amɛnaa. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ Bolivia lɛ, Mennobii aaafee 38,000 yɛ akrowai ni etse amɛhe banee srɔtoi amli, ni akrowa fɛɛ akrowa yɛ ejeŋba he mlai srɔtoi ni amɛkɛhiɔ shi yɛ jɛmɛ. Akrowai lɛ ekomɛi eŋmɛɛɛ gbɛ ni atá lɔle mli yɛ jɛmɛ, shi moŋ amɛkpɛlɛɔ ni atá okpɔŋɔi kɛ shwiilii pɛ. Akrowai lɛ ekomɛi hu eŋmɛɛɛ gbɛ ni abo redio toi, ni akwɛ TV, loo abo lala toi. Mɛi komɛi po eŋmɛɛɛ gbɛ koni akase maŋ ni amɛyɔɔ mli lɛ nɔ wiemɔ. Akrowa lɛ mlinyo ko kɛɛ akɛ: “Akɛni osɔfoi lɛ miisumɔ ni wɔya nɔ wɔhi amɛgbɛtsɔɔmɔ shishi be fɛɛ be hewɔ lɛ, amɛhaaa wɔkase Spain wiemɔ lɛ.” Amɛteŋ mɛi pii nuɔ he akɛ aaye amɛnɔ dɛŋdɛŋ, ni amɛsheɔ gbeyei akɛ abaashwie amɛ kɛjɛ akrowa lɛ—ni enɛ ji shihilɛ ko ni ehiii kwraa ni Mennonyo ni ehiko he kroko pɛŋ lɛ sumɔɔɔ akɛ ebaa enɔ.

Bɔ ni Afee Adũ Anɔkwale Wu Lɛ

Nɛkɛ shihilɛ mli Mennonyo okwaafonyo ko ni atsɛɔ lɛ Johann yɔɔ dani ena Buu-Mɔɔ wolo tɛtrɛɛ lɛ eko yɛ enaanyo ko shĩa mli lɛ. Johann weku lɛ fã kɛjɛ Canada kɛtee Mexico, ni sɛɛ mli lɛ amɛfã kɛtee Bolivia. Shi eji Johann shwelɛ be fɛɛ be akɛ eeená mɔ ko aye abua lɛ kɛtao Biblia mli anɔkwale lɛ. Ebi ni akɛ wolo tɛtrɛɛ lɛ ama lɛ.

No sɛɛ beni Johann tee maŋ lɛŋ koni eyahɔɔ eŋmɔshi nii lɛ, ena Odasefonyo ko ni kɛ Buu-Mɔɔ miiha yɛ jara lɛ nɔ, ni etsi ebɛŋkɛ lɛ. Odasefonyo lɛ kɛ lɛ ha maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔ ko ni wieɔ Germany wiemɔ, ni etsɛɛɛ kɛkɛ ni akɛ Buu-Mɔɔ lɛ bɔi Johann majemɔ. Eko fɛɛ eko ni baa lɛ, eweku lɛ kaseɔ lɛ jogbaŋŋ ni no sɛɛ lɛ amɛkɛhaa weku fɛɛ weku ni yɔɔ akrowa lɛ mli lɛ ni amɛkaneɔ aahu kɛyashi be mli ni wolo tɛtrɛɛ lɛ fiteɔ kwraa. Bei komɛi lɛ wekui lɛ kpeɔ kutuu ni amɛkaseɔ Buu-Mɔɔ wolo tɛtrɛɛ lɛ kɛyashiɔ nyɔɔŋ, ni amɛgbeleɔ Biblia mli ŋmalɛi ni atsɛ yisɛɛ lɛ ni amɛkaneɔ. Johann yiŋ tsɔ akɛ mɛi ni kɛ ekomefeemɔ feɔ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii yɛ shikpɔŋ nɔ fɛɛ lɛ ji Yehowa Odasefoi lɛ. Dani Johann baagbo lɛ, ekɛɛ eŋa kɛ ebii lɛ akɛ: “Nyɛkanea Buu-Mɔɔ lɛ be fɛɛ be. Ebaaye ebua nyɛ koni nyɛnu Biblia lɛ shishi.”

Johann weku lɛ mli bii komɛi je shishi amɛkɛ amɛnanemɛi gba nɔ ni amɛkaseɔ kɛjɛɔ Biblia lɛ mli lɛ he sane. Amɛkɛɛ akɛ: “Akpataŋ shikpɔŋ lɛ hiɛ. Yɛ no najiaŋ lɛ, Nyɔŋmɔ baaha etsɔ paradeiso. Ni Nyɔŋmɔ piŋŋ gbɔmɛi yɛ hɛl.” Amrɔ nɔŋŋ kɛkɛ ni sanegbaai nɛɛ ahe wiemɔ yashɛ sɔlemɔ lɛ mli osɔfoi lɛ aŋɔɔ, ni amɛwo Johann weku lɛ he gbeyei akɛ kɛ́ amɛkpaaa lɛ, abaatswa amɛnaneshi tu kɛjɛ akrowa lɛ mli. No sɛɛ beni weku lɛ kpe ni amɛsusuɔ nɔnyɛɛ ni Mennobii onukpai lɛ kɛbaa amɛnɔ lɛ he lɛ, oblanyo ko fã enaa. Ekɛɛ akɛ: “Mileee nɔ hewɔ ni wɔgbáa wɔhe naa yɛ wɔsɔlemɔ onukpai lɛ ahe lɛ. Wɔ fɛɛ wɔle nɔ ni ji anɔkwale jamɔ lɛ, ni wɔfeko nɔ ko nɔ ko yɛ he.” Wiemɔ nɛɛ ta oblanyo lɛ tsɛ tsui mli. Amrɔ nɔŋŋ lɛ, weku lɛ mli bii nyɔŋma fã gbɛ nigii akɛ amɛyaatao Yehowa Odasefoi lɛ asɛɛ gbɛ, ni amɛyaje maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi ni wɔtsĩ amɛ tã kɛtsɔ hiɛ lɛ ashĩa mli.

Enɔ jetsɛremɔ lɛ, maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi lɛ tee akrowa lɛ mli amɛyasara amɛnanemɛi heei lɛ. Maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi lɛ alɔle lɛ pɛ ji lɔle ni nyiɛ gbɛ lɛ nɔ. Beni amɛlɔle lɛ hoɔ shwiilii ni okpɔŋɔi kudɔɔ lɛ ahe blɛoo lɛ, amɛkɛ miishɛɛ kwɛ maŋbii lɛ ni maŋbii lɛ hu fee nakai nɔŋŋ. Etsɛɛɛ ni maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi lɛ kɛ Mennobii nyɔŋma ni feɔ wekui enyɔ lɛ tá okpɔlɔ kome he.

Nakai gbi lɛ, ehé amɛ ŋmɛlɛtswai ejwɛ dani amɛnyɛ amɛgbe Nilee Ni Kɛ Mɔ Yaa Naanɔ Wala Mli * wolo lɛ yitso 1 lɛ mli nikasemɔ naa. Yɛ kuku fɛɛ kuku mli lɛ, okwaafoi lɛ kaneɔ Biblia mli ŋmalɛi krokomɛi kɛfataa he, ni amɛmiitao ni amɛle kɛji akɛ amɛkɛ ŋmalɛi lɛ miitsu nii yɛ gbɛ ni ja nɔ lo. Okwaafoi lɛ kɛ minitii ni fa saŋŋ susuɔ sanebimɔi ni yɔɔ nikasemɔ lɛ mli lɛ eko fɛɛ eko he yɛ Germany wiemɔ ni awieɔ yɛ Germany kooyigbɛ lɛ mli, dani naagbee lɛ kuu lɛ naawielɔ ko haa hetoo yɛ Spain wiemɔ mli. Eji gbi ni sa kadimɔ waa, shi etsɛŋ ni amɛkɛ yiwaa baakpe. Amɛkɛ kaai baakpe taakɛ Menno Simons hu kɛ kaai kpe beni ebɔi Biblia mli anɔkwale lɛ taomɔ aaafee afii 500 ni eho nɛ lɛ.

Amɛkɛ Anɔkwale lɛ He Kaa Kpe

Gbii fioo komɛi asɛɛ lɛ, sɔlemɔ lɛ mli onukpai lɛ ba shĩa ni Johann kɛ eweku lɛ yɔɔ mli lɛ mli, ni amɛkɛ fãmɔ ni hegbeyeiwoo wiemɔi yɔɔ mli ha amɛ akɛ: “Wɔnu akɛ Yehowa Odasefoi basara nyɛ. Nyɛkɛa amɛ ní amɛkaba biɛ dɔŋŋ, ni kɛ́ nyɛkɛ amɛwoji lɛ haaa ni ashã lɛ, wɔbaatswa nyɛnaneshi tu.” Shikome pɛ Odasefoi lɛ kɛ amɛ efee Biblia mli nikasemɔ, ni no hewɔ lɛ enɛ bafee kaa ni mli wa waa kɛha amɛ.

Wekuyitsei lɛ ateŋ mɔ kome kɛɛ akɛ: “Wɔnyɛŋ wɔfee nɔ ni nyɛbiɔ ni wɔfee lɛ. Nakai gbɔmɛi lɛ ba amɛbatsɔɔ wɔ Biblia lɛ mli.” Te onukpai lɛ fee amɛnii amɛha tɛŋŋ? Amɛtswa amɛnaneshi tu yɛ Biblia lɛ kasemɔ hewɔ! Yiwalɛ nifeemɔ diɛŋtsɛ ji enɛ. Akrowa lɛ nitsumɔhe ni feɔ keesu lɛ tsɔne ni akɛheɔ mliki lɛ baho weku lɛ ekome shĩa he kɛtee ni eheee amɛnɔ̃ lɛ, ni enɛ fite gbɛ kome pɛ ni amɛtsɔɔ nɔ amɛnáa amɛdaaŋ ŋmaa lɛ. Ashwie wekuyitsei lɛ ateŋ mɔ kome kɛjɛ enitsumɔ mli. Atsĩ mɔ kroko hu naa koni ekahe nii yɛ akrowa lɛ shwapo ni ahɔɔ nii yɛ mli lɛ mli, ni ashwie ebiyoo ni eye afii nyɔŋma lɛ kɛjɛ skul. Akutsoŋbii lɛ gbá kɛbɔle shĩa ko he koni amɛyashɔ̃ hii lɛ ateŋ mɔ kome ŋa kɛjɛ edɛŋ, ejaakɛ amɛjaje akɛ enyɛŋ ekɛ ewu ni ashwie lɛ lɛ aya. Yɛ enɛɛmɛi fɛɛ asɛɛ lɛ, wekui ni kase Biblia lɛ anijiaŋ ejeee wui ní no aaaha amɛkpa anɔkwale lɛ taomɔ.

Maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi lɛ tee nɔ amɛfã gbɛ kakadaŋŋ lɛ daa otsi kɛyafeɔ Biblia mli nikasemɔ lɛ. Kwɛ bɔ ni nikasemɔi nɛɛ wo wekui lɛ ahewalɛ eha! Weku lɛ mli bii komɛi kɛ okpɔŋɔ kɛ shwiili fãa gbɛ ŋmɛlɛtswai enyɔ dani amɛbashɛɔ nikasemɔhe lɛ. Eji nifeemɔ ko ni taa mɔ tsuiŋ akɛ wekui lɛ klɛŋklɛŋ tsɛ́ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi lɛ ateŋ mɔ kome ni esɔle lɛ. Yɛ akrowai nɛɛ amli lɛ, Mennobii lɛ sɔleee waa ni anu nɔ ni amɛkɛɔ lɛ, no hewɔ lɛ, amɛnuko ni mɔ ko miisɔle miiha amɛ dã. Hii ni yɔɔ amɛteŋ lɛ ahiŋmɛii kpala nu. Ni ani obaanyɛ otsɔɔ bɔ ni amɛfee amɛnii amɛha be mli ni amɛna tsɔne ni akɛtswaa lala ni maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi lɛ kɛba lɛ? Aŋmɛɛɛ gbɛ kɔkɔɔkɔ ni atswa lala yɛ amɛkrowa lɛ. Amɛná Kingdom Melodies (Maŋtsɛyeli Lalai ni Akɛ Saŋku Pɛ Tswa) ni ŋɔɔ lɛ he miishɛɛ waa aahu akɛ amɛkpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaalá Maŋtsɛyeli lalai kɛ́ amɛgbe nikasemɔ fɛɛ nikasemɔ naa! Shi kɛlɛ, sanebimɔ ni kã shi lolo lɛ ji akɛ, Te amɛbaafee tɛŋŋ amɛye omanye yɛ amɛshihilɛi heei nɛɛ amli?

Amɛbaná Nyɛmimɛi ni Sumɔɔ Amɛ

Akɛni atswa wekui lɛ ananeshi tu kɛjɛ amɛkrowa lɛ hewɔ lɛ, amɛje amɛ diɛŋtsɛ amɛkeesu feemɔ shishi. Maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi lɛ ye ebua amɛ ni amɛná jarayelɔi ni baahe amɛnibii lɛ aha amɛ. Odasefonyo ko ni kɛ afii babaoo esɔmɔ ni yɔɔ Amerika Kooyigbɛ, ní da yɛ Mennobii lɛ akrowa ko ni yɔɔ Amerika Wuoyigbɛ lɛ nu haomɔi ni wekui lɛ yɔɔ mli lɛ he. Ená shwelɛ ni mli wa akɛ ebaaye ebua. Ekɛ otsi kome fã gbɛ kɛtee Bolivia ni eyasara amɛ. Yɛ mumɔŋ hewalɛwoo ni ekɛha amɛ lɛ sɛɛ lɛ, eye ebua wekui lɛ ni amɛhé amɛ diɛŋtsɛ amɛtsɔne koni amɛta mli kɛya asafoŋ kpeei yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ kɛ agbɛnɛ hu koni amɛkɛloo amɛŋmɔshi nibii lɛ kɛya jara lɛ nɔ.

Weku lɛ mlinyo ko gba akɛ: “Nibii amli wa waa kɛha wɔ be mli ni atswa wɔnanashi tu kɛjɛ akrowa lɛ. Wɔfãa gbɛ kɛyaa Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ ní wɔbɛ miishɛɛ, shi wɔkɛ miishɛɛ kuɔ wɔsɛɛ kɛbaa shĩa.” Yɛ anɔkwale mli lɛ, Odasefoi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ tsu shihilɛ ni mli wa nɛɛ he nii ni amɛye amɛbua amɛ. Mɛi komɛi kase Germany wiemɔ lɛ, ni Odasefoi pii ni wieɔ Germany wiemɔ hu fã kɛjɛ Europa kɛtee Bolivia koni amɛyaye amɛbua koni afee Kristofoi akpeei yɛ Germany wiemɔ mli. Etsɛɛɛ tsɔ ni mɛi 14 ni jɛ Mennobii lɛ akrowa lɛ mli lɛ bɔi Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ shiɛmɔ kɛ mɛi krokomɛi hamɔ.

Nɔ ni shɛɛɛ afi kome kɛjɛ klɛŋklɛŋ be ni Mennobii lɛ tee maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi lɛ ashĩa lɛ, abaptisi tsutsu Anabaptistbii nɛɛ ateŋ mɛi 11 ekoŋŋ yɛ October 12, afi 2001 lɛ, shi agbɛnɛ enɛ bafee amɛhenɔjɔɔmɔ kɛha Yehowa lɛ he okadi. Kɛjɛ no be lɛ nɔ kɛbaa nɛɛ, abaptisi amɛteŋ mɛi babaoo afata he. Amɛteŋ mɔ kome wie yɛ sɛɛ mli akɛ: “Akɛni wɔkase anɔkwale lɛ kɛjɛ Biblia lɛ mli hewɔ lɛ, wɔnuɔ he tamɔ nyɔji ní aha amɛye amɛhe.” Mɔ kroko hu kɛɛ akɛ: “Mennobii babaoo yeɔ ŋkɔmɔ akɛ amɛbɛ suɔmɔ kɛha amɛhe yɛ amɛkutso lɛ mli. Shi Yehowa Odasefoi lɛ susuɔ amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ he. Kɛ́ miyɛ amɛteŋ lɛ, minuɔ he akɛ miyɛ shweshweeshwe.” Kɛ́ ootao ni onu anɔkwale lɛ shishi jogbaŋŋ kɛjɛ Biblia lɛ mli lɛ, ekolɛ bo hu okɛ shihilɛi ni mli wawai baakpe. Shi kɛ́ otao yelikɛbuamɔ kɛjɛ Yehowa ŋɔɔ ni ojie hemɔkɛyeli kɛ ekãa kpo taakɛ bɔ ni wekui nɛɛ fee lɛ, no lɛ bo hu obaaye omanye ni obaaná miishɛɛ.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 17 Yehowa Odasefoi ji mɛi ni fee.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 25]

Amɛná miishɛɛ beni amɛnine shɛ Biblia kasemɔ he woji anɔ yɛ Germany wiemɔ mli lɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 26]

Eyɛ mli akɛ tsutsu lɛ aŋmɛɛɛ amɛ gbɛ ni amɛla moŋ, shi agbɛnɛ amɛlaa kɛ́ amɛgbe Biblia mli nikasemɔ fɛɛ nikasemɔ naa