Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Oyɔseɔ Ba ni Yesu Eba lɛ He Okadi Lɛ?

Ani Oyɔseɔ Ba ni Yesu Eba lɛ He Okadi Lɛ?

Ani Oyɔseɔ Ba ni Yesu Eba lɛ He Okadi Lɛ?

MƆ KO mɔ ko sumɔŋ ni hela ko ni naa wa amɔ lɛ loo ni oshara ko ashara lɛ. Bɔni afee ni nilelɔ akaha osharai ni tamɔ nɛkɛ miiba enɔ lɛ, eyɔseɔ okadii ni tsɔɔ akɛ oshara miihe aba lɛ, ni etsuɔ he nii pɛpɛɛpɛ. Yesu Kristo wie okadi krɛdɛɛ ko ni ehe miihia ni wɔyɔse lɛ he. Okadi krɛdɛɛ nɛɛ ni egbala jwɛŋmɔ kɛtee nɔ lɛ baaná jeŋ muu lɛ fɛɛ nɔ hewalɛ ni ebaasa adesai fɛɛ ahe. Ni bo kɛ oweku lɛ hu fata he.

Yesu wie Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli ni baajie efɔŋfeemɔ kɛya, ni efee shikpɔŋ lɛ paradeiso lɛ he. Ekaselɔi lɛ miitao amɛle enɛ he nii babaoo, ni amɛmiisumɔ ni amɛle be ni nakai Maŋtsɛyeli lɛ baaba. Amɛbi lɛ akɛ: “Mɛni baafee ba ni oba lɛ kɛ nibii agbɛjianɔtoo lɛ naagbee lɛ he okadi?”—Mateo 24:3, NW.

Yesu le akɛ yɛ gbe ni abaagbe lɛ kɛ eshitee lɛ sɛɛ lɛ, afii ohai abɔ baaho dani abaawo lɛ maŋtsɛ yɛ ŋwɛi koni eye adesai anɔ akɛ Mesia Maŋtsɛ. Akɛni adesai kɛ amɛhiŋmɛii enaŋ Yesu kɛ́ akɛ lɛ ta emaŋtsɛsɛi lɛ nɔ akɛ maŋtsɛ hewɔ lɛ, etsɔɔ esɛɛnyiɛlɔi lɛ okadi ko ni baanyɛ aha amɛyɔse ‘ba ni eba’ kɛ agbɛnɛ hu “nibii agbɛjianɔtoo lɛ naagbee lɛ.” Okadi nɛɛ kɔɔ nibii srɔtoi ahe, ni fɛɛ feɔ okadi ni akɛyɔseɔ ba ni Yesu eba lɛ.

Mateo, Marko, kɛ Luka ni ji Sanekpakpa ŋmalalɔi lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ kwɛ jogbaŋŋ ni eŋmala hetoo ni Yesu ha lɛ eshwie shi. (Mateo, yitso 24 kɛ 25; Marko, yitso 13; Luka, yitso 21) Biblia ŋmalalɔi krokomɛi hu kɛ okadi lɛ he nibii fitsofitso fata he. (2 Timoteo 3:1-5; 2 Petro 3:3, 4; Kpojiemɔ 6:1-8; 11:18) Wɔbɛ gbɛ pii kɛha sane ni wɔŋmaa nɛɛ yɛ wolo nɛɛ mli ni wɔkɛaapɛi nibii nɛɛ eko fɛɛ eko mli fitsofitso, shi wɔbaasusu emli otii enumɔ ni feɔ okadi ni Yesu wie he lɛ ahe. Obaana akɛ ákɛ aŋkro lɛ, shishinumɔ kɛ sɛɛnamɔ diɛŋtsɛ yɛ enɛ ní ooosusu he lɛ he.—Kwɛmɔ akrabatsa ni yɔɔ baafa 6 lɛ.

“Tsakemɔ ni Kɛ Yinɔ Hee ko Ba”

“Maŋ aaate shi awo maŋ, ni maŋtsɛyeli aaate shi awo maŋtsɛyeli.” (Mateo 24:7) Germany adafitswaa wolo ni ji Der Spiegel lɛ tsɔɔ mli akɛ dani afi 1914 aaaba lɛ, no mli lɛ gbɔmɛi “miikpa wɔsɛɛ shihilɛ ni yɔɔ shweshweeshwe ni heyeli, nɔyaa kɛ shweremɔ babaoo yɔɔ mli lɛ gbɛ.” Kɛkɛ ni nɔ fɛɛ nɔ batsake. GEO wolo tɛtrɛɛ lɛ kɛɛ akɛ: “Ta ni je shishi yɛ August afi 1914 ni ba naagbee yɛ November afi 1918 lɛ ji nifeemɔ ni yɔɔ gbeyei ni ba trukaa. Etsake adesai ayinɔsane trukaa, ni eha ana srɔtofeemɔ ni yɔɔ emomo lɛ kɛ ehee lɛ teŋ.” Asraafoi ni fa fe akpekpei 60 ni jɛ shikpɔŋ wuji enumɔ nɔ lɛ kɛ amɛhe wo ta ni naa wa lɛ mli. Kɛ aja mli lɛ, agbe asraafoi aaafee 6,000 daa gbi. Kɛjɛ no be lɛ nɔ kɛbaa nɛɛ, yinɔsaneŋmalɔi ni ba yɛ yinɔi fɛɛ ni eho lɛ amli kɛ yinɔsaneŋmalɔi ni jɛ maŋkwramɔŋ shihilɛi srɔtoi fɛɛ amli lɛ ebu “afii ni ba kɛjɛ afi 1914 kɛyashi afi 1918 lɛ akɛ eji tsakemɔ ni kɛ yinɔ hee ko ba.”

Jeŋ Ta I lɛ kɛ nibii ni ehiii tsakemɔ dɔŋŋ ba adesai aweku lɛ nɔ, ni enyɛ adesai anɔ ewo nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee gbii lɛ amli vii. Nibii ni nyiɛ sɛɛ kɛba yɛ nakai afi 1900 afii lɛ amli ji tai babaoo, béi ni kɛ tai baa, kɛ awuiyeli ni akɛtutuaa mɛi. Kɛjɛ afi 2000 afii lɛ shishijee mli kɛbaa nɛɛ lɛ, nibii ehiko kwraa. Yɛ ta sɛɛ lɛ, okadi lɛ he nibii krokomɛi hu yɛ ni anaa faŋŋ.

Hɔmɔ, Gbele Hela, kɛ Shikpɔŋhosomɔi

“Hɔ̃ji . . . aaaba.” (Mateo 24:7) Hɔmɔ ba Europa be mli ni klɛŋklɛŋ jeŋ ta lɛ yaa nɔ lɛ, ni kɛjɛ no beaŋ kɛbaa nɛɛ, hɔmɔ etee nɔ ehao adesai. Yinɔsaneŋmalɔ Alan Bullock ŋma akɛ, yɛ Russia kɛ Ukraine yɛ afi 1933 lɛ, “mɛi babaoo ni hɔmɔ ni naa wa yeɔ amɛ ekpele akrowai lɛ amli . . . Abua gbohii anaa ashwie gbɛjegbɛi lɛ atoi.” Yɛ afi 1943 lɛ, adafitswaa woloŋmalɔ ni ji T. H. White na hɔmɔ ni naa wa ni ba yɛ China kpokpaa ni ji Henan lɛ nɔ lɛ. Eŋma akɛ: “Kɛ hɔmɔ ba lɛ, etamɔ nɔ ni nɔ fɛɛ nɔ batsɔɔ niyenii, ni abaanyɛ agbɛlɛ ni aye koni gbɔmɔtso lɛ aná hewalɛ ni yɔɔ mli lɛ. Shi ja mɔ ko ena akɛ kɛ́ eyeee niyenii ko lɛ ebaagbo, dani ebaasusu niyenii ni kɛbashi amrɔ nɛɛ lɛ, ehiii yeli ni eeeye lɛ he.” Dɔlɛ sane ji akɛ, etamɔ nɔ ni hɔmɔ ni naa wa ni yɔɔ Afrika lɛ egbɛ eshwã yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli. Eyɛ mli akɛ shikpɔŋ lɛ baa niyenii babaoo ehaa mɔ fɛɛ mɔ moŋ, shi Jeŋmaji Ekomefeemɔ Niyenii kɛ Okwaayeli Gbɛjianɔtoo lɛ akɔntaabuu tsɔɔ akɛ etamɔ nɔ ni gbɔmɛi akpekpei 840 yɛ je lɛŋ fɛɛ ní naaa niyenii amɛye.

“Gbele helai aaaba hei srɔtoi fɛɛ.” (Luka 21:11, NW) Süddeutsche Zeitung wolo lɛ bɔ amaniɛ akɛ: “Akɔntaabuu tsɔɔ akɛ, Spania flu lɛ gbe aaafee mɛi akpekpei 20 kɛmiishɛ akpekpei 50 yɛ afi 1918, ni nɛkɛ yibɔ nɛɛ fa fe mɛi abɔ ni tsɛŋemɔ hela lɛ loo klɛŋklɛŋ jeŋ ta lɛ kpata amɛhiɛ lɛ.” Kɛjɛ no beaŋ kɛbaa nɛɛ, helai tamɔ atridii, kpate, wɔlɔmɔ fɔŋ, kuumɔ hela kɛ shwee-kɛ-musuŋtsɔmɔ hela emɔmɔ mɛi babaoo. Ni je lɛ fɛɛ naa ekpɛ ehe yɛ bɔ ni AIDS yaa nɔ egbɛɔ eshwãa waa lɛ hewɔ. Amrɔ nɛɛ wɔnaaa nɔ hewɔ ni hela kã he eyaa nɔ yɛ tsofafeemɔ ni etee hiɛ babaoo lɛ fɛɛ sɛɛ. Shihilɛ ni kɛ ehe kpaaa gbee nɛɛ ní kɛbashi amrɔ nɛɛ, adesai leee lɛ nakai lɛ haa wɔyɔseɔ faŋŋ akɛ wɔyɛ be ni yɔɔ srɔto ko mli.

“Shikpɔŋhosomɔi.” (Mateo 24:7) Shikpɔŋhosomɔi egbe mɛi akpei ohai abɔ yɛ afii 100 ni eho nɛɛ amli. Wolo ko tsɔɔ mli akɛ, kɛjɛ afi 1914 kɛbaa nɛɛ, kɛ aja mli lɛ, shikpɔŋhosomɔi 18, ní naa wa ni nyɛɔ ekpatãa tsũi ahiɛ, ni gbálaa shikpɔŋ lɛ mli lɛ baa daa afi. Shikpɔŋhosomɔi ni naa wa waa ni nyɛɔ ekumɔɔ tsũi eshwieɔ shi shwɛtɛɛ lɛ baa aaafee shikome daa afi. Yɛ tsɔji ahe nilee ni etee hiɛ babaoo lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, mɛi babaoo gboiɔ lolo ejaakɛ maji pii ni gbɔmɛi ayi faa yɛ mli be fɛɛ be lɛ yɛ hei ni shikpɔŋhosomɔ baanyɛ aba yɛ.

Miishɛɛ Sane!

Nibii ni kadiɔ naagbee gbii lɛ ateŋ babaoo yɛ ni haoɔ mɔ. Shi Yesu tsĩ miishɛɛ sane ko hu tã.

“Aaashiɛ maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa nɛɛ atsɔɔ je nɛŋ fɛɛ, ní akɛye jeŋmaji lɛ fɛɛ odase; ni no dani naagbee lɛ aaaba.” (Mateo 24:14) Nitsumɔ ni Yesu diɛŋtsɛ je shishi—ni ji Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ shiɛmɔ—lɛ baakpele hei srɔtoi fɛɛ yɛ naagbee gbii lɛ amli. Enɛ eba mli nakai pɛpɛɛpɛ. Yehowa Odasefoi miishiɛ Biblia mli shɛɛ sane lɛ, ni amɛmiitsɔɔ mɛi ni yɔɔ sane lɛ he miishɛɛ lɛ anii koni amɛkɛ nɔ ni amɛkaseɔ lɛ atsu nii yɛ amɛdaa gbi shihilɛ mli. Amrɔ nɛɛ, Odasefoi ni fa fe akpekpei ekpaa miishiɛ yɛ shikpɔji 235 nɔ yɛ wiemɔi ni fa fe 400 mli.

Kadimɔ akɛ Yesu ekɛɛɛ akɛ nibii fɛɛ ni afeɔ yɛ shihilɛ mli lɛ baaba naagbee yɛ jeŋ shihilɛi ni haoɔ mɔ lɛ hewɔ. Ni ekɛɛɛ hu akɛ okadi kome pɛ baaba jeŋ muu lɛ fɛɛ nɔ. Shi egba akɛ nibii pii ji nɔ ni baafee ekome kɛfee okadi ko ni mɛi fɛɛ baana faŋŋ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ he fɛɛ he.

Kɛ́ okwɛ bɔ ni nibii yaa nɔ ehaa shi jeee bɔ ni nibii baa lɛ ekomekome lɛ, ani onaa nɔ ko ni tamɔ nakai ni ji okadi ko ni kɔɔ nibii srɔtoi ahe ní saa jeŋ muu lɛ fɛɛ he? Nɔ ni yaa nɔ lɛ saa bo kɛ oweku lɛ he. Wɔbaanyɛ wɔbi akɛ, shi mɛni hewɔ mɛi fioo ko pɛ susuɔ he lɛ?

Mɔ Diɛŋtsɛ Shweshweeshwefeemɔ He Miihia Fe Fɛɛ

“Awuuu Nu yɛ Biɛ,” “Sarawa Hewalɛ ni Naa Wa yɛ Biɛ,” “Awooo Foi yɛ Biɛ.” Enɛɛmɛi ji okadii kɛ kɔkɔbɔi komɛi ni wɔnaa, shi bei pii lɛ mɛi kuɔ amɛhiɛ amɛshwieɔ nɔ. Mɛni hewɔ? Nibii ni wɔsusuɔ akɛ amɛhi jogbaŋŋ kɛha wɔ diɛŋtsɛ lɛ náa wɔnɔ hewalɛ yɛ gbɛ ni waaa nɔ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekolɛ wɔbaanu he akɛ ehe miihia ni wɔwo tsɔne foi fe bɔ ni mla ŋmɛɔ gbɛ, loo wɔbaaná shwelɛ ni mli wa akɛ wɔbaawú nu yɛ he ko ni aŋmɛɛɛ gbɛ. Shi nilee bɛ mli akɛ aaaku hiɛ ashwie okadii anɔ.

Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, bei komɛi lɛ, snoo kpɔbii ni nɛɔ eshwieɔ Alpine gɔji ni yɔɔ Austria, France, Italy, kɛ Switzerland lɛ anɔ lɛ gbeɔ shisharalɔi ní kuɔ amɛhiɛ amɛshwieɔ kɔkɔbɔi ní tsɔɔ akɛ esa akɛ amɛshwɛ kɛnyiɛ hei ni yɔɔ shweshweeshwe pɛ lɛ nɔ lɛ. Taakɛ wolo ni ji Süddeutsche Zeitung lɛ tsɔɔ mli lɛ, shisharalɔi ni kuɔ amɛhiɛ amɛshwieɔ kɔkɔbɔi nɛɛ anɔ lɛ ateŋ mɛi babaoo ji mɛi ni hiɔ shi yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛjeŋba tɛi anaa akɛ, Kɛ́ osheɔ oshara gbeyei lɛ, onyɛŋ ojie ohiɛtserɛ. Dɔlɛ sane ji akɛ, kɔkɔbɔi ni akuɔ hiɛ ashwieɔ nɔ lɛ baanyɛ ekɛ osharai ni naa wa aba.

Mɛɛ yiŋtoi ahewɔ mɛi ebuuu okadi ni Yesu tsɔɔ mli lɛ amɛhaaa nɔ ko lɛ? Ekolɛ heloonaa ninámɔ sɛɛdii eshwila amɛ, shikpilikpiifeemɔ egbe amɛhenilee, yiŋ ni amɛnyɛɛɛ amɛkpɛ eye amɛnɔ kwraa, daa gbi shihilɛ mli nifeemɔ ehé amɛjwɛŋmɔ fɛɛ, loo amɛmiishe gbeyei akɛ hiɛnyam ni amɛyɔɔ lɛ aaaje amɛdɛŋ. Ani enɛɛmɛi ateŋ eko baanyɛ aha oku ohiɛ oshwie ba ni Yesu eba lɛ he okadi lɛ nɔ? Ani efeŋ nɔ ni nilee yɔɔ mli jogbaŋŋ akɛ oooyɔse okadi lɛ ni otsu he nii pɛpɛɛpɛ?

Shikpɔŋ nɔ Paradeiso Shihilɛ

Mɛi babaoo ni amɛyi fáa daa nɛɛ miikpɛlɛ ba ni Yesu eba lɛ he okadi lɛ nɔ. Kristian ni eji oblanyo ko ni yɔɔ Germany ni ebote gbalashihilɛ mli lɛ ŋma akɛ: “Be ni wɔyɔɔ mli nɛɛ ji jaramɔ bei. Ŋwanejee ko kwraa bɛ he akɛ wɔyɛ ‘naagbee gbii lɛ’ amli.” Ekɛ eŋa fɛɛ kɛ be babaoo tsuɔ nii kɛgbaa mɛi krokomɛi Mesia Maŋtsɛyeli lɛ he sane. Frank hu yɛ nakai maŋ lɛ nɔŋŋ mli. Lɛ kɛ eŋa kɛ sanekpakpa ni jɛ Biblia lɛ mli lɛ woɔ mɛi krokomɛi ahewalɛ. Frank kɛɛ akɛ: “Yɛ bɔ ni shihilɛ lɛ yaa nɔ ŋmɛnɛ yɛ je lɛŋ hewɔ lɛ, mɛi babaoo efee yeyeeeye yɛ wɔsɛɛ be he. Wɔbɔɔ mɔdɛŋ ni wɔkɛ Biblia mli gbalɛi ni wieɔ shikpɔŋ nɔ paradeiso he lɛ awo amɛ hewalɛ.” No hewɔ lɛ, Kristian kɛ Frank fɛɛ yeɔ buaa ni Yesu okadi lɛ fã ko baa mli—no ji Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ shiɛmɔ.—Mateo 24:14.

Kɛ́ naagbee gbii lɛ yashɛ amɛnaagbee kwraa lɛ, Yesu baakpatã nibii agbɛjianɔtoo momo nɛɛ kɛ mɛi fɛɛ ni fĩɔ sɛɛ lɛ ahiɛ. Kɛkɛ lɛ, Mesia Maŋtsɛyeli lɛ baaye shikpɔŋ lɛ nɔ, ni ekɛ Paradeiso shihilɛ ni awo he shi lɛ baaba. Abaaha adesai aye amɛhe kɛjɛ hela kɛ gbele he, ni abaatee gbohii lɛ ashi kɛba wala mli yɛ shikpɔŋ nɔ. Enɛɛmɛi ji gbɛkpamɔi ni yɔɔ miishɛɛ ni mɛi ni yɔseɔ bei lɛ ahe okadi lɛ anine baashɛ nɔ. Ani ejeee nilee gbɛ akɛ aaakase okadi lɛ kɛ nɔ ni esa akɛ mɔ afee koni eyi aná wala yɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee lɛ mli lɛ he nii babaoo? Eka shi faŋŋ akɛ, esa akɛ enɛ afee nɔ ko ni he hiaa waa diɛŋtsɛ kɛha mɔ fɛɛ mɔ.—Yohane 17:3.

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 4]

Yesu gba akɛ nibii pii ji nɔ ni baafee ekome kɛfee okadi ko ni mɛi fɛɛ baana faŋŋ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ he fɛɛ he

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 6]

Ani onaa nɔ ko ni tamɔ nakai ni ji okadi ko ni kɔɔ nibii srɔtoi ahe ní saa jeŋ muu lɛ fɛɛ he?

[Akrabatsa/Mfonirii ni yɔɔ baafa 6]

NIBII NI KADIƆ NAAGBEE GBII LƐ

Tawuu ni eko bako ni tamɔ nakai dã.—Mateo 24:7; Kpojiemɔ 6:4

Hɔmɔ.—Mateo 24:7; Kpojiemɔ 6:5, 6, 8

Tsɛŋemɔ helai.—Luka 21:11; Kpojiemɔ 6:8

Mlakwamɔ ni baafá.—Mateo 24:12

Shikpɔŋhosomɔi.—Mateo 24:7

Jaramɔ bei ni naa wa.—2 Timoteo 3:1

Shika he suɔmɔ babaoo.—2 Timoteo 3:2

Fɔlɔi anɔ toigbele.—2 Timoteo 3:2

Hedɔɔ ni bɛ.—2 Timoteo 3:3

Asumɔɔ ŋɔɔmɔ fe Nyɔŋmɔ.—2 Timoteo 3:4

Abɛ henɔyeli.—2 Timoteo 3:3

Asumɔɔɔ ekpakpa.—2 Timoteo 3:3

Asusuuu oshara ni baa lɛ he.—Mateo 24:39

Hefɛoyelɔi ni kpooɔ naagbee gbii lɛ amli odaseyeli lɛ.—2 Petro 3:3, 4

Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ shiɛmɔ yɛ jeŋ muu lɛ fɛɛ.—Mateo 24:14

[Hei ni Mfonirii ni yɔɔ baafa 5 lɛ Jɛ]

WWI asraafoi: From the book The World War—A Pictorial History, 1919; weku ni yeɔ ohia: AP Photo/Aijaz Rahi; mɔ ni miiye kuumɔ hela: © WHO/P. Virot