Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Kristojamɔ Gbɛ Eshwã Yudafoi Ni Hi Shi Yɛ Klɛŋklɛŋ Afii Oha Lɛ Mli Lɛ Ateŋ

Kristojamɔ Gbɛ Eshwã Yudafoi Ni Hi Shi Yɛ Klɛŋklɛŋ Afii Oha Lɛ Mli Lɛ Ateŋ

Kristojamɔ Gbɛ Eshwã Yudafoi Ni Hi Shi Yɛ Klɛŋklɛŋ Afii Oha Lɛ Mli Lɛ Ateŋ

AAAFEE afi 49 Ŋ.B. lɛ, afee kpee ko ni he hiaa waa yɛ Yerusalem. Mɛi tamɔ Yohane, Petro, kɛ Yesu nyɛ bi Yakobo ní “abuɔ amɛ akɛ akulashiŋi” yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli Kristofoi asafo lɛ mli lɛ ba kpee nɛɛ eko. Mɛi enyɔ krokomɛi hu ni atsĩ amɛ tã akɛ amɛtee kpee nɛɛ shishi ji bɔfo Paulo kɛ ehefatalɔ nitsulɔ Barnaba. Nɔ̃ he ni asusu yɛ nakai kpee lɛ shishi lɛ kɔɔ bɔ ni abaajara shikpɔŋkuku ni da ni abaatsu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ yɛ mli lɛ mli aha lɛ he. Paulo tsɔɔ mli akɛ: “Amɛkɛ naanyobɔɔ ninejurɔ lɛ ta mi kɛ Barnaba dɛŋ, koni wɔ lɛ wɔya jeŋmaji lɛ aŋɔɔ, shi amɛ lɛ amɛya ketiafolɔi lɛ ateŋ.”—Galatabii 2:1, 9. *

Te esa akɛ wɔnu gbeekpãmɔ ni amɛba yɛ nakai kpee lɛ shishi lɛ shishi wɔha tɛŋŋ? Ani aja shikpɔŋkuku ni abaashiɛ sanekpakpa lɛ yɛ mli lɛ mli awo kui enyɔ mli, ni ji Yudafoi kɛ mɛi ni etsake kɛba Yudafoi ajamɔ mli lɛ yɛ afã kome kɛ Jeŋmajiaŋbii lɛ hu yɛ afã kroko? Aloo gbeekpãmɔ ni amɛba lɛ kɔɔ shikpɔŋkukuji lɛ diɛŋtsɛ ajaa he? Bɔni afee ni wɔná sanebimɔi nɛɛ ahetoo ni sa lɛ, ebaabi ni wɔná Yudafoi ni yahi Maŋsɛɛ shi amɛhiii Palestina maŋ lɛ mli lɛ ahe yinɔsane.

Yudafoi ni Hi Shi yɛ Klɛŋklɛŋ Afii Oha lɛ Amli

Yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ, no mli lɛ Yudafoi enyiɛ yɔɔ Maŋsɛɛ? Etamɔ nɔ ni woloŋlelɔi pii kɛ hetoo ní wolo ni ji Atlas of the Jewish World lɛ kɛhaa lɛ kpãa gbee. Wolo nɛɛ tsɔɔ mli akɛ: “Ewa akɛ aaatsɔɔ amɛyifalɛ pɔtɛɛ, shi akɔntaa ko ni abu ni abaanyɛ akɛ he afɔ̃ nɔ lɛ tsɔɔ akɛ, beni eshwɛ fioo ni afi 70 Ŋ.B. baashɛ lɛ, no mli lɛ Yudafoi ni yɔɔ Yudea lɛ ayifalɛ ji akpekpei enyɔ kɛ akpei ohai enumɔ, ni amɛteŋ mɛi ni yɔɔ maŋsɛɛ yɛ maji ni Roma yeɔ amɛnɔ lɛ amli lɛ ayi fa fe akpekpei ejwɛ. . . . Eeenyɛ eba akɛ no mli lɛ, kɛ́ aja mɛi fɛɛ ni yɔɔ Roma maŋtsɛyeli lɛ mli lɛ amli nyɔŋma lɛ, emli ekome ji Yudafoi, ni kɛ́ abua mɛi fɛɛ hu ni yɔɔ bokagbɛ maji ní Yudafoi lɛ ehé shi waa yɛ jɛmɛ lɛ anaa ni aja amɛmli ejwɛ lɛ, amɛmli ekome ji Yudafoi loo amɛyi baafa fe nakai.”

Hei titrii ni Yudafoi lɛ yahi ji Siria, Asia Bibioo, Babilon, kɛ Mizraim yɛ Bokagbɛ, ni amɛteŋ mɛi fioo yahi Europa. Afɔ́ mra be mli Yudafoi Kristofoi komɛi ni ale amɛ jogbaŋŋ lɛ yɛ Maŋsɛɛ, amɛteŋ mɛi komɛi ji Barnaba ni jɛ Kipro, Priskila kɛ Akwila ni jɛ Ponto kɛ Roma, Apolo ni jɛ Aleksandria, kɛ Paulo ni jɛ Tarso.—Bɔfoi lɛ Asaji 4:36; 18:2, 24; 22:3.

Yudafoi ni hi Maŋsɛɛ lɛ kɛ amɛjakumaŋ bii lɛ fɔɔ sharamɔ. Too ni amɛtsuɔ daa afi kɛha sɔlemɔwe ni yɔɔ Yerusalem lɛ ji gbɛ kome ni amɛtsɔ nɔ amɛfee nakai, ni amɛtsɔɔ too ni amɛkɛmajeɔ nɛɛ nɔ amɛkɛ amɛhe woɔ jamɔ kɛ nibii krokomɛi ni yaa nɔ yɛ sɔlemɔwe lɛ amli. Beni nilelɔ John Barclay wieɔ toowoo nɛɛ he lɛ, ekɛɛ akɛ: “Odaseyelii babaoo yɛ ni tsɔɔ akɛ Yudafoi ni yɔɔ Maŋsɛɛ yɛ nakai beaŋ lɛ jɛɔ anɔkwayeli mli amɛwoɔ nakai too lɛ, ni amɛteŋ niiatsɛmɛi lɛ tsuɔ onia krokomɛi amɛfataa tooyelii nɛɛ ahe.”

Amɛkɛ amɛjakumaŋ bii lɛ hu shãra kɛtsɔ amɛteŋ akpei nyɔŋmai abɔ ni fãa gbɛ kɛyaa Yerusalem daa afi kɛha jamɔŋ gbijuji lɛ ayeli nɔ. Amaniɛbɔɔ ni yɔɔ Bɔfoi lɛ Asaji 2:9-11 ni kɔɔ Pentekoste afi 33 Ŋ.B. lɛ he lɛ maa enɛ nɔ mi. Yudafoi gbɛfalɔi ni baye nakai gbijurɔ lɛ jɛ Partia, Media, Elam, Mesopotamia, Kapadokia, Ponto, Asia, Frigia, Pamfilia, Mizraim, Libia, Roma, Kreta, kɛ Arabia.

Mɛi ni kwɛ nibii ni tee nɔ yɛ Yerusalem sɔlemɔwe lɛ nɔ lɛ kɛ Yudafoi ni hi Maŋsɛɛ lɛ shãra. Ale akɛ Gamaliel ni ji mla tsɔɔlɔ ni atsĩ etã yɛ Bɔfoi lɛ Asaji 5:34 lɛ kɛ woji maje kɛtee Babilon kɛ maji krokomɛi amli. Aaafee afi 59 Ŋ.B. beni akɛ bɔfo Paulo tee Roma ákɛ gboklɛfonyo lɛ, “Yudafoi lɛ anukpai” ni yɔɔ jɛmɛ lɛ kɛɛ lɛ akɛ: “Wɔ lɛ wɔnáko woji komɛi kɛjɛko Yudea yɛ ohewɔ, ni asaŋ nyɛmimɛi lɛ ateŋ mɔ ko bako biɛ ebagbako ohe sane ko loo ohe wiemɔ fɔŋ ko.” Enɛ tsɔɔ akɛ amɛjakumaŋ bii lɛ fɔɔ majemɔ woji kɛ amaniɛbɔi amajemɔ kɛyaa Roma.—Bɔfoi lɛ Asaji 28:17, 21.

Ale Biblia ni ji Hebri Ŋmalɛi lɛ ni atsɔɔ shishi kɛtee Hela wiemɔ mli ní Yudafoi ni hi Maŋsɛɛ lɛ kɛtsu nii lɛ akɛ Septuagint. Wolo ko ni akɛtaoɔ saji amli lɛ kɛɛ akɛ: “Nilee yɛ mli akɛ aaamu sane naa akɛ mɛi ni hi maŋsɛɛ lɛ fɛɛ kane LXX [Septuagint] lɛ, ni amɛkpɛlɛ nɔ akɛ no ji Yudafoi ni yɔɔ maŋsɛɛ lɛ a-Biblia loo ‘ŋmalɛ krɔŋkrɔŋ.’” Klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli Kristofoi lɛ ateŋ mɛi babaoo kɛ nakai shishitsɔɔmɔ lɛ nɔŋŋ tsu nii yɛ amɛnitsɔɔmɔi amli.

Kristofoi anɔyeli kuu ni yɔɔ Yerusalem lɛ mli bii lɛ le saji nɛɛ jogbaŋŋ. No mli lɛ, sanekpakpa lɛ eyashɛ Yudafoi ni yɔɔ Maŋsɛɛ yɛ Siria kɛ maji ni yɔɔ shɔŋŋ tamɔ Damasko kɛ Antiokia lɛ amli lɛ aŋɔɔ momo. (Bɔfoi lɛ Asaji 9:19, 20; 11:19; 15:23, 41; Galatabii 1:21) Ekã shi faŋŋ akɛ, mɛi ni tee kpee ni afee yɛ afi 49 Ŋ.B. lɛ naa yakpe shi bɔni afee ni amɛto nii ni abaatsu wɔsɛɛ lɛ he gbɛjianɔ. Nyɛhaa wɔsusua saji ni Biblia lɛ wie he yɛ bɔ ni sanekpakpa lɛ gbɛ eshwã Yudafoi lɛ kɛ mɛi ni ebakpɛlɛ Yudafoi ajamɔ nɔ lɛ ateŋ ha lɛ he wɔkwɛa.

Bɔ ni Paulo Gbɛfãai lɛ Kɔɔ Yudafoi ni Hi Maŋsɛɛ lɛ Ahe

Nitsumɔ diɛŋtsɛ ni akɛwo bɔfo Paulo dɛŋ ji akɛ “ehiɛ [Yesu Kristo] gbɛi lɛ kɛya jeŋmaji kɛ maŋtsɛmɛi kɛ Israelbii lɛ hu ahiɛ.” * (Bɔfoi lɛ Asaji 9:15, NW) Yɛ kpee ni afee yɛ Yerusalem lɛ sɛɛ lɛ, he fɛɛ he ni Paulo fãa gbɛ kɛyaa lɛ, ebɔɔ mɔdɛŋ koni enine ashɛ Yudafoi ni yɔɔ Maŋsɛɛ lɛ anɔ. (Kwɛmɔ akrabatsa ni yɔɔ baafa 14 lɛ mli.) Enɛ tsɔɔ akɛ, gbeekpamɔ ni aba yɛ nakai kpee ni afee lɛ shishi lɛ kɔɔ shikpɔŋkuku ni abaatsu nii yɛ mli lɛ he, shi jeee gbɔmɛi lɛ amlijaa. Paulo kɛ Barnaba lɛɛ amɛmaŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli kɛtee maji ni yɔɔ Roma Nɔyeli lɛ Anaigbɛ lɛ amli, ni mɛi krokomɛi hu yashiɛ amɛtsɔɔ Yudafoi ni yɔɔ amɛjakumaŋ kɛ amɛteŋ mɛi babaoo ni eyahi maji ni yɔɔ Bokagbɛ lɛ amli lɛ.

Beni Paulo kɛ mɛi ni fata ehe lɛ je amɛmaŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ gbɛfãa ni ji enyɔ lɛ shishi yɛ Antiokia ni yɔɔ Siria lɛ, atsɔɔ amɛ gbɛ kɛtsɔ anaigbɛ kɛyi Asia Bibioo lɛ mli kɛtee Troia. Beni amɛjɛ jɛmɛ lɛ, amɛfo mli kɛtee Makedonia ejaakɛ amɛmu sane naa akɛ “Nuŋtsɔ lɛ etsɛ́ [amɛ] koni amɛyajaje sanekpakpa lɛ amɛtsɔɔ [Makedoniabii lɛ].” Sɛɛ mli lɛ, ato asafoi ashishi yɛ Europa maji krokomɛi tamɔ Ateene kɛ Korinto lɛ amli.—Bɔfoi lɛ Asaji 15:40, 41; 16:6-10; 17:1–18:18.

Aaafee afi 56 Ŋ.B. beni Paulo kɛ emaŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ he gbɛfãa ni ji etɛ lɛ ba naagbee lɛ, ekpɛ eyiŋ akɛ ebaashi kɛya maji ni yɔɔ anaigbɛ niiaŋ lɛ amli koni eyatsu nii yɛ jɛmɛ kɛlɛ́ɛ shikpɔŋkuku ni akɛ emli nitsumɔ wo edɛŋ yɛ kpee ni afee yɛ Yerusalem lɛ shishi lɛ mli. Eŋma akɛ: “Kɛ́ ka mikome mihewɔ lɛ miisumɔ akɛ, nyɛ mɛi ni nyɛyɔɔ Roma lɛ hu, majaje sanekpakpa lɛ matsɔɔ nyɛ,” ni “mabatsɔ nyɛŋɔɔ kɛya Spania.” (Romabii 1:15; 15:24, 28) Ni Yudafoi babaoo ni yɔɔ Maŋsɛɛ yɛ maji ni yɔɔ Bokagbɛ lɛ amli lɛ hu?

Yudafoi ni Hi Shi yɛ Bokagbɛ Maji lɛ Amli

Yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 Ŋ.B. lɛ, no mli lɛ maŋ ni Yudafoi babaoo eyahi mli ji Mizraim, ni he ni amɛhé shi yɛ titri ji emaŋtiase ni ji Aleksandria lɛ mli. Yudafoi akpei ohai abɔ yahi maŋtiase ni ayeɔ jara ní anáa wolokasemɔ hu yɛ jɛmɛ nɛɛ mli, ni amɛmamɔ kpeehei yɛ maŋtiase lɛ mli fɛɛ. Philo ni eji Yudanyo ni afɔ́ lɛ yɛ Aleksandria lɛ tsɔɔ mli akɛ, no mli lɛ, kɛ hooo lɛ Yudafoi fɛɛ ni yɔɔ Mizraim lɛ ayifalɛ shɛɔ akpekpe kome. Amɛteŋ mɛi ni fa saŋŋ hu yahi Libia, yɛ maŋtiase ni ji Kireene kɛ ehewɔ maji lɛ amli.

Afɔ́ Yudafoi komɛi ni batsɔmɔ Kristofoi lɛ yɛ maji nɛɛ amli. Wɔkaneɔ mɛi komɛi tamɔ “Apolo ní afɔ yɛ Aleksandria,” “Kiprobii kɛ Kireenebii,” kɛ “Lukio Kireenenyo” ní amɛyaye amɛbua asafo ni yɔɔ Antiokia yɛ Siria lɛ ahe sane. (Bɔfoi lɛ Asaji 2:10; 11:19, 20; 13:1; 18:24) Yɛ saji ni atsɛ́ yisɛɛ nɛɛ asɛɛ lɛ, Biblia lɛ ewieee mra be mli Kristofoi lɛ anitsumɔ yɛ Mizraim kɛ ehewɔ maji lɛ amli lɛ he sane ko, akɛ ja shiɛmɔ ní Kristofonyo sanekpakpa jajelɔ Filipi yashiɛ etsɔɔ Etiopia piafonyo lɛ.—Bɔfoi lɛ Asaji 8:26-39.

Maŋ kroko ni Yudafoi babaoo yahi jɛmɛ ji Babilon, ni sɛɛ mli lɛ amɛgbɛ amɛshwã kɛtee Partia, Media, kɛ Elam maji lɛ amli. Yinɔsaneŋmalɔ ko tsɔɔ mli akɛ: “Yudafoi yahi Tigris kɛ Eufrate kpokpai lɛ anɔ fɛɛ, kɛjɛ Armenia kɛyi Persia ŋshɔ lɛ naa kɛtsɔ Caspia Ŋshɔ lɛ kooyi-bokagbɛ kɛtee Media bokagbɛ niiaŋ.” Wolo ni ji Encyclopaedia Judaica lɛ tsɔɔ akɛ amɛyifalɛ ji 800,000 loo nɔ ni fa fe nakai. Yudanyo yinɔsaneŋmalɔ Josephus ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli haa wɔleɔ akɛ, Yudafoi akpei nyɔŋmai abɔ ni afɔ́ amɛ yɛ Babilon lɛ fãa gbɛ kɛyaa Yerusalem kɛha daa afi gbijuji lɛ ayeli.

Ani abaptisi Yudafoi ni fã gbɛ kɛjɛ Babilon kɛtee Yerusalem lɛ ateŋ mɛi komɛi yɛ Pentekoste afi 33 Ŋ.B.? Wɔleee, shi mɛi ní bo bɔfo Petro toi nakai gbi lɛ ateŋ mɛi komɛi jɛ Mesopotamia. (Bɔfoi lɛ Asaji 2:9) Wɔle akɛ bɔfo Petro yahi Babilon aaafee afi 62 Ŋ.B. kɛyashi afi 64 Ŋ.B. Jɛmɛ eyɔɔ ni eŋma eklɛŋklɛŋ wolo kɛ ekolɛ ewolo ni ji enyɔ lɛ fɛɛ. (1 Petro 5:13) Ekã shi faŋŋ akɛ, abu Babilon ní Yudafoi babaoo yahi jɛmɛ lɛ afata shikpɔŋkuku ni akɛ emli nitsumɔ wo Petro, Yohane, kɛ Yakobo dɛŋ yɛ kpee ni atsĩ tã yɛ wolo ni aŋma kɛyaha Galatabii lɛ mli lɛ he.

Yerusalem Asafo lɛ kɛ Yudafoi ni Hi Maŋsɛɛ lɛ Asharamɔ

Yakobo, ní lɛ hu etee kpee ni atsĩ shikpɔŋkukuji lɛ atã yɛ shishi lɛ eko lɛ sɔmɔ akɛ asafoŋ nɔkwɛlɔ yɛ Yerusalem asafo lɛ mli. (Bɔfoi lɛ Asaji 12:12, 17; 15:13; Galatabii 1:18, 19) Ena nibii ni tee nɔ yɛ Pentekoste afi 33 Ŋ.B. beni Yudafoi akpei abɔ ni jɛ Maŋsɛɛ amɛba lɛ kpɛlɛ sanekpakpa lɛ nɔ ní abaptisi amɛ lɛ.—Bɔfoi lɛ Asaji 1:14; 2:1, 41.

Yudafoi akpei abɔ baye nakai gbijurɔ ni ayeɔ daa afi lɛ, ni amɛtee nɔ amɛfee nakai nɔŋŋ yɛ afii krokomɛi ni nyiɛ sɛɛ ba lɛ amli. Yɛ nakai gbijurɔyeli lɛ mli lɛ, maŋtiase lɛ mli yi obɔ kɛ gbɔmɛi, ni ehe bahia ni gbɔi ni eba lɛ ayahi akrowai ni ebɔle maŋtiase lɛ he kɛkpe lɛ kɛ buui amli. Wolo ni ji Encyclopaedia Judaica lɛ tsɔɔ mli akɛ, gbɛfalɔi lɛ yasaraa amɛnanemɛi, ni amɛyajáa yɛ sɔlemɔwe lɛ, ni amɛkaseɔ Tora (Yudafoi a-Mla) lɛ hu.

Ekã shi faŋŋ akɛ, Yakobo kɛ Yerusalem asafoŋbii krokomɛi lɛ kɛ hegbɛi nɛɛ tsu nii ni amɛshiɛ amɛha Yudafoi ni jɛ Maŋsɛɛ lɛ. Ekolɛ bɔfoi lɛ kɛ hiɛshikamɔ babaoo tsu nii yɛ enɛ feemɔ mli beni Stefano gbele lɛ ha ‘yiwalɛ kpele ba asafo ni yɔɔ Yerusalem lɛ nɔ’ lɛ. (Bɔfoi lɛ Asaji 8:1) Saji ni aŋmala ashwie shi lɛ tsɔɔ akɛ, dani yiwaa nɛɛ baaje shishi lɛ, no mli lɛ ekãa ni Kristofoi nɛɛ kɛshiɛɔ lɛ eha amɛshwere babaoo, ni amɛtee nɔ amɛshwere yɛ no sɛɛ hu.—Bɔfoi lɛ Asaji 5:42; 8:4; 9:31.

Mɛni Wɔkaseɔ Kɛjɛɔ Amɛniiashikpamɔi lɛ Amli?

Yɛ anɔkwale mli lɛ, mra be mli Kristofoi lɛ kɛ anɔkwayeli bɔ mɔdɛŋ amɛtao Yudafoi lɛ yɛ hei fɛɛ ni amɛyɔɔ. Yɛ nakai be lɛ mli nɔŋŋ lɛ, Paulo kɛ mɛi krokomɛi ni eshwɛ lɛ hu yashiɛ amɛha Jeŋmajiaŋbii ni yɔɔ Europa maji lɛ amli lɛ. Amɛtsu famɔ ni Yesu kɛshi esɛɛnyiɛlɔi lɛ akɛ amɛyafee ‘jeŋmaji fɛɛ ekaselɔi’ lɛ he nii.—Mateo 28:19, 20.

Amɛnɔkwɛmɔnɔ lɛ haa wɔnaa akɛ ehe miihia ni wɔtsu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ yɛ gbɛjianɔtoo naa bɔni afee ni Yehowa mumɔ lɛ aye abua wɔ. Wɔnaa bɔ ni ehe yɔɔ sɛɛnamɔ hu akɛ wɔɔya mɛi ni yɔɔ bulɛ kɛha Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ aŋɔɔ, titri lɛ amɛteŋ mɛi ni yɔɔ shikpɔŋkukuji ni Yehowa Odasefoi faaa yɛ mli lɛ amli lɛ. Ani hei komɛi ni yɔɔ shikpɔŋkuku ni akɛha nyɛsafo lɛ koni nyɛtsu mli nii lɛ miiwo yibii fe hei krokomɛi? Ebaahi jogbaŋŋ akɛ nyɛaatsu hei nɛɛ amli nii kpitiokpitio. Ani maŋ nifeemɔi komɛi yaa nɔ yɛ akutso lɛ mli ní no baabi ni akɛ mɔdɛŋbɔɔ krɛdɛɛ atsu trukaa odaseyeli kɛ gbɛjegbɛ nɔ odaseyeli ahe nii?

Mra be mli Kristofoi lɛ ahe saji ni wɔkaneɔ yɛ Biblia lɛ mli, kɛ agbɛnɛ hu amɛhe yinɔsaji kɛ saji komɛi ni kɔɔ hei ni amɛhi kɛ kpokpai anɔ ni amɛshiɛ yɛ lɛ hu ní wɔbaleɔ lɛ woɔ wɔ hewalɛ jogbaŋŋ. Wolo ko ni wɔbaanyɛ wɔkɛtsu nii kɛlɛ́ɛ wɔ niiashishinumɔ mli ji wolo bibioo ni ji ‘Kwɛmɔ Shikpɔŋ Kpakpa Lɛ’ ní shikpɔji ahe mfonirii kɛ mfonirii ni ashá babaoo yɔɔ mli lɛ.

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 2 Ekolɛ afee kpee nɛɛ yɛ be mli ni klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli nɔyeli kuu lɛ susuɔ ketiafoo sane lɛ he lɛ loo ekolɛ, ketiafoo he sane lɛ ha afee nakai kpee lɛ.—Bɔfoi lɛ Asaji 15:6-29.

^ kk. 13 Sane ni wɔsusuɔ he nɛɛ gbalaa jwɛŋmɔ kɛbaa Yudafoi ní Paulo shiɛ etsɔɔ amɛ lɛ nɔ, shi jeee nii ni etsu ákɛ “jeŋmaji abɔfo” lɛ nɔ.—Romabii 11:13.

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 14]

BƆFO PAULO SUSU YUDAFOI NI HI SHI YƐ MAŊSƐƐ LƐ AHE

DANI KPEE NI AFEE YƐ YERUSALEM YƐ AFI 49 Ŋ.B. LƐ SHƐ

Bɔfoi lɛ Asaji 9:19, 20 Damasko — “eshiɛ yɛ kpeehei lɛ”

Bɔfoi lɛ Asaji 9:29 Yerusalem — “ekɛ Helenibii lɛ wie”

Bɔfoi lɛ Asaji 13:5 Salami yɛ Kipro — “[e]jaje Nyɔŋmɔ wiemɔ lɛ yɛ Yudafoi lɛ akpeehei lɛ”

Bɔfoi lɛ Asaji 13:14 Antiokia yɛ Pisidia — “[e]tee kpeehe lɛ”

Bɔfoi lɛ Asaji 14:1 Ikoniom — “[e]tee Yudafoi lɛ akpeehe lɛ”

YƐ KPEE NI AFEE YƐ YERUSALEM YƐ AFI 49 Ŋ.B. LƐ SƐƐ

Bɔfoi lɛ Asaji 16:14 Filipi — “Lidia . . . ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei”

Bɔfoi lɛ Asaji 17:1 Tesalonika — “Yudafoi akpeehe lɛ”

Bɔfoi lɛ Asaji 17:10 Beroia — “Yudafoi lɛ akpeehe lɛ”

Bɔfoi lɛ Asaji 17:17 Ateene — “ekɛ Yudafoi ni yɔɔ kpeehe lɛ . . . yiyiɔ”

Bɔfoi lɛ Asaji 18:4 Korinto — “eyawieɔ etsɔɔ mɛi yɛ kpeehe lɛ”

Bɔfoi lɛ Asaji 18:19 Efeso — “etee kpeehe lɛ, ni ekɛ Yudafoi lɛ yayiyii”

Bɔfoi lɛ Asaji 19:8 Efeso — ‘etee kpeehe lɛ eyawie ekãa naa nyɔji etɛ sɔŋŋ’

Bɔfoi lɛ Asaji 28:17 Roma — “ha atsɛ Yudafoi . . . anukpai ni yɔɔ lɛ kɛbakpe”

[Shikpɔŋ he mfoniri ni yɔɔ baafa 15]

(Kɛ́ ootao ona bɔ ni saji nɛɛ ji diɛŋtsɛ lɛ, no lɛ kwɛmɔ wolo lɛ mli)

Mɛi ni nu sanekpakpa lɛ yɛ Pentekoste afi 33 Ŋ.B. lɛ jɛ maji srɔtoi babaoo amli

ILIRIKUM

ITALIA

Roma

MAKEDONIA

HELA

Ateene

KRETA

Kireene

LIBIA

BITINIA

GALATIA

ASIA

FRIGIA

PAMFILIA

KIPRO

MIZRAIM

KUSH (ETIOPIA)

PONTO

KAPADOKIA

KILIKIA

MESOPOTAMIA

SIRIA

SAMARIA

Yerusalem

YUDEA

MEDIA

Babilon

ELAM

ARABIA

PARTIA

[Nui]

Mediterranean Ŋshɔ

Ŋshɔ Diŋ

Ŋshɔ Tsuru

Persia Ŋshɔnine