Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shika kɛ Jeŋba Kpakpa Yinɔsane Mli Nikasemɔ Ko

Shika kɛ Jeŋba Kpakpa Yinɔsane Mli Nikasemɔ Ko

Shika kɛ Jeŋba Kpakpa Yinɔsane Mli Nikasemɔ Ko

YƐ April 7, afi 1630 lɛ, aaafee mɛi 400 kɛ meelei ejwɛ fã gbɛ kɛjɛ England kɛtee Amerika. Amɛteŋ mɛi babaoo ji woloŋlelɔi kpanakpanaai. Amɛteŋ mɛi krokomɛi hu ji jarayelɔi ní amɛnitsumɔ eshwere waa. Mlawoo kpee mli bii ji amɛteŋ mɛi komɛi po. Afii Nyɔŋmai Etɛ Ta ni awuɔ yɛ Europa (1618-1648) lɛ eha amɛmaŋ lɛ shika he gbɛjianɔtoo lɛ efite kwraa. Eyɛ mli akɛ amɛleee shihilɛ ni amɛkɛbaakpe yɛ he ni amɛfãa kɛyaa lɛ moŋ, shi amɛshi amɛshĩai, jarayeli nitsumɔi, kɛ amɛwekumɛi koni amɛyatao shihilɛ kpakpa.

Shi kɛlɛ, nakai kuu lɛ mli bii ni hiɛ kã nɔ akɛ amɛbaaná shihilɛ kpakpa lɛ jeee jarayelɔi ni hiɛ kɔ̃ɔ nii anɔ pɛ kɛkɛ. Shi moŋ, amɛji Puritabii ni yɔɔ ekãa, ni amɛmiijo jamɔŋ yiwaa naa foi. * Yiŋtoo titri ni amɛhiɛ ji ní amɛto maŋ ko ni emli bii lɛ sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei, he ni amɛkɛ amɛshwiei baanyɛ aná heloonaa nibii babaoo yɛ, yɛ be mli ni amɛtɔ̃ɔɔ Biblia mli shishitoo mlai anɔ. Beni amɛyashɛ Salem yɛ Massachusetts etsɛɛɛ lɛ, amɛfo shikpɔŋ fioo ko amɛha amɛhe yɛ ŋshɔ lɛ naa. Amɛtsɛ́ amɛshihilɛhe hee nɛɛ akɛ Boston.

Nibii Enyɔ ni Kɛ Amɛhe Kpãaa Gbee

John Winthrop ni eji amɛhiɛnyiɛlɔ kɛ amɛnɔyelɔ lɛ bɔ mɔdɛŋ waa ni eha aŋkroaŋkroi aná nii, ní maŋ hee bibioo lɛ hu aná nɔyaa. Eesumɔ ni emaŋbii lɛ aná shika, ní amɛba amɛjeŋ jogbaŋŋ hu. Shi enɛ bafee nibii enyɔ ni kɛ amɛhe kpãaa gbee. Akɛni eyɔse akɛ naagbai baanyɛ ate shi hewɔ lɛ, ekɛ be babaoo tsɔɔ emaŋbii lɛ nɔ ni ninámɔ baanyɛ atsu yɛ maŋ ni emli bii sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei lɛ mli.

Taakɛ Puritabii ahiɛnyiɛlɔi krokomɛi ji lɛ, Winthrop heɔ eyeɔ akɛ ejeee tɔmɔ akɛ aaatiu ninámɔ sɛɛ. Etsɔɔ mli akɛ yiŋtoo titri ni yɔɔ ninámɔ sɛɛ ji ní akɛye abua mɛi krokomɛi. Ekɛ enɛ tsɔɔ akɛ, kɛ́ mɔ yɛ nii babaoo lɛ, enyɛɔ efeɔ ekpakpa babaoo hu. Yinɔsaneŋmalɔ Patricia O’Toole wie akɛ: “Ninámɔ ji sane ko ni gbáa Puritabii lɛ ajwɛŋmɔ naa waa. Amɛbuɔ ninámɔ akɛ eji okadi ni tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ ejɔɔ amɛ, kɛ eshafeemɔ he okadi hu ni naa wa ni haa mɔ wóɔ ehe nɔ . . . kɛ nɔ ni haa mɔ kɛ ehe woɔ heloo lɛ eshafeemɔi amli.”

Winthrop wo amɛ hewalɛ koni amɛkɛ hiɛshikamɔ kɛ henɔyeli atsu nii bɔni afee ni amɛnyɛ amɛtsi amɛhe kɛjɛ eshai ni baanyɛ ajɛ ninámɔ kɛ ogbɔjɔ shihilɛ mli kɛba lɛ he. Shi kɛlɛ, etsɛɛɛ kwraa ni shwelɛ ni emaŋbii lɛ yɔɔ akɛ amɛtsu nii waa ni amɛná he sɛɛ babaoo lɛ bate shi ewo mɔdɛŋ ni Winthrop bɔ akɛ eha amɛkɛ amɛhe awo Nyɔŋmɔjamɔ mli ni amɛsumɔsumɔɔ amɛhe lɛ. Atuatselɔi bu Winthrop akɛ ekɛ ehe miiwo amɛsaji amli veveeve tsɔ, ni amɛte shi amɛwo enɛ feemɔ. Amɛteŋ mɛi komɛi wo maŋbii lɛ ahewalɛ akɛ amɛha afɔ̃ oshiki kɛhala mlawoo kpee mli bii ni baawo mla. Yɛ nɔ najiaŋ ni amɛteŋ mɛi komɛi aaafɔ̃ oshiki lɛ, amɛfã kɛtee Connecticut ni ji maŋ ni bɛŋkɛ lɛ mli koni amɛyatsu amɛ diɛŋtsɛ amɛyiŋtoi ahe nii.

O’Toole wie akɛ: “Nitsumɔ nɔyaa, ninámɔ, kɛ demokrase bafee nibii ni ná Puritabii ni yɔɔ Massachusetts lɛ ashihilɛ nɔ hewalɛ waa diɛŋtsɛ, ni enɛɛmɛi fɛɛ ha shwelɛ ni amɛyɔɔ akɛ amɛya hiɛ yɛ shihilɛ mli lɛ mli bawa, ni eha amɛte shi amɛwo susumɔi fɛɛ ni Winthrop hiɛ lɛ.” Winthrop gbo yɛ afi 1649 beni eye afii 61 lɛ, ni eeenyɛ efee akɛ no mli lɛ ebɛ agbuteŋ po. Eyɛ mli akɛ maŋ bibioo ni he waaa nɛɛ tee nɔ ehi shi yɛ naagbai babaoo lɛ fɛɛ asɛɛ moŋ, shi Winthrop susumɔi lɛ baaa mli kɔkɔɔkɔ kɛyashi egbo.

Akã He Aatao Shihilɛ Kpakpa Lolo

Jeee John Winthrop pɛ ná susumɔ akɛ esa akɛ aná shihilɛ kpakpa. Daa afi lɛ, mɛi akpei ohai abɔ fãa gbɛ kɛjɛɔ Afrika, Asia Wuoyi-bokagbɛ, Europa Bokagbɛ, kɛ Latin Amerika koni amɛyatao shihilɛ kpakpa. Woji heei ohai abɔ, kpeei srɔtoi ni afeɔ, kɛ Internet saji ataomɔhei ni afeɔ daa afi, ní tsɔɔ nɔ̃ titri ni mɛi baafee ni amɛná nii lɛ ji nɔ ni tsirɛɔ amɛteŋ mɛi komɛi. Ekã shi faŋŋ akɛ mɛi babaoo miibɔ mɔdɛŋ lolo koni amɛná shika, ni yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, amɛhiɛ kã nɔ akɛ amɛbaaba amɛjeŋ jogbaŋŋ.

Yɛ anɔkwale mli lɛ, nɔ ni ejɛ mli kɛba lɛ haa mɔ nijiaŋ jeɔ wui. Bei pii lɛ, etsɛɛɛ ni mɛi ni taoɔ ninámɔ lɛ kɛ shishitoo mlai ni amɛyɔɔ kɛ amɛhemɔkɛyeli po shãa afɔle amɛhaa mamona. No hewɔ lɛ, ekolɛ obaabi ohe akɛ: “Ani mɔ ko baanyɛ ahi shi akɛ anɔkwa Kristofonyo ni yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ etsɔ niiatsɛ? Ani abaanyɛ aná maŋ ko ni emli bii sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei ni yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ amɛná heloonaa nii ni amɛshwere yɛ mumɔŋ hu gbi ko?” Taakɛ sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ tsɔɔ lɛ, Biblia lɛ haa nakai sanebimɔi lɛ ahetoo.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 3 Akɛ gbɛi ni ji Puritabii lɛ tsɛ́ Protestantbii ni yɔɔ England Sɔlemɔ lɛ mli ni taoɔ akɛ amɛjie Roma Katolik jamɔŋ nifeemɔi fɛɛ kɛjɛ amɛsɔlemɔ lɛ mli yɛ afi 1500 afii lɛ amli lɛ.

[Hei ni Mfonirii ni yɔɔ baafa 3 lɛ Jɛ]

Lɛji: The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck; Winthrop: Brown Brothers