Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Biblia Mli Woji ní Akpɛlɛ nɔ yɛ Blema

Biblia Mli Woji ní Akpɛlɛ nɔ yɛ Blema

Biblia Mli Woji ní Akpɛlɛ nɔ yɛ Blema

“ETAMƆ nɔ ni aje gbɛ aŋmala emli saji lɛ fɛɛ bɔni afee ni akɛtée mɛi ni taoɔ ale Kristofoi ní hi shi yɛ blema lɛ ahe saji lɛ amiishɛɛ shi.” Nɛkɛ ji bɔ ni awie blema wolo ko he. Ani obaanyɛ otsɔɔ wolo ni ji?

Wolo nɛɛ ji Muratori Wolo lɛ—ekolɛ onu wolo nɛɛ gbɛi pɛŋ. Kɛ́ onu wolo nɛɛ gbɛi pɛŋ jio, onuko pɛŋ jio lɛ, ekolɛ obaabi akɛ, ‘Mɛni haa Muratori Wolo lɛ bafeɔ wolo ni yɔɔ srɔto lɛ?’ No ji ŋmalɛi ni yɔɔ lɛ ateŋ nɔ ni etsɛ fe fɛɛ, kɛ wolo hu ní tsĩɔ Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ amli woji lɛ atã ni anyɛɔ akɛhe fɔ̃ɔ nɔ.

Ekolɛ obaakpɛlɛ woji komɛi anɔ akɛ amɛfata Biblia woji lɛ ahe ní ŋwanejee ko bɛ mli. Shi, ani eeefee bo naakpɛɛ akɛ ooole akɛ be ko ni eho lɛ, mɛi je Biblia mli woji lɛ ekomɛi ahe ŋwane? Abuɔ saji ni yɔɔ Muratori Wolo loo ŋmalɛ lɛ mli lɛ akɛ nɔ ni ajɛ mumɔŋ aŋma. Taakɛ obaakpɛlɛ nɔ lɛ, saji diɛŋtsɛ ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ ahe hiaa waa. Belɛ, mɛni ji nɔ ni nakai wolo lɛ haa aleɔ yɛ woji ni yɔɔ Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ amli ŋmɛnɛ lɛ ahe? Klɛŋklɛŋ, nyɛhaa wɔsusua wolo nɛɛ he saji fioo komɛi ahe wɔkwɛa.

Bɔ ni Fee ni Ayana

Blema woji ni akɛ niji ŋmala ni hiɛ baafai 76, ní emli eko fɛɛ eko kɛlɛ ji sɛntimitai 27 kɛ elɛɛmɔ sɛntimitai 17 lɛ amli ekomɛi akɛfee Muratori Wolo lɛ. Ludovico Antonio Muratori (1672-1750) ni ji Italynyo yinɔsaneŋmalɔ ni hé gbɛ̀i lɛ yana wolo nɛɛ yɛ Ambrose Wojiatoohe ni yɔɔ Milan, yɛ Italy lɛ. Muratori kala wolo ni eyana lɛ mli saji lɛ yɛ afi 1740, ni no ha awo wolo lɛ gbɛi akɛ Muratori Wolo lɛ. Etamɔ nɔ ni aŋma wolo ni akɛ niji ŋmala lɛ yɛ afi 700 afii lɛ amli yɛ blema mɔ kome shihilɔi ashihilɛhe ni yɔɔ Bobbio ni bɛŋkɛ Piacenza, yɛ Italy kooyigbɛ lɛ. Yɛ afi 1600 afii lɛ ashishijee mli ni akɛyato Ambrose Wojiatoohe lɛ.

Wolo ni akɛ niji ŋmala lɛ baafa 10 kɛ 11 lɛ amli saji ní hé liamɔi 85 lɛ ji nɔ ni yɔɔ Muratori Wolo lɛ mli. Aŋmala saji lɛ yɛ Latin wiemɔ mli, ni eyɛ faŋŋ akɛ woloŋmalɔ ko ní etooo etsui shi yɛ niŋmaa mli ni ŋmala. Shi nakai saji lɛ nɔŋŋ ekomɛi ni aŋmala yɛ woji ejwɛ komɛi ni akɛ niji ŋmala yɛ afi 1000 afii lɛ kɛ afi 1100 afii lɛ amli lɛ ye bua ni ana tɔmɔi ni yɔɔ eniŋmaai lɛ amli lɛ ekomɛi.

Mɛɛ Be Aŋma?

Shi ekolɛ obaasumɔ ni ole be ni aŋma saji diɛŋtsɛ ni akwɛ nɔ aŋma Muratori Wolo lɛ. Etamɔ nɔ ni aŋma saji lɛ diɛŋtsɛ yɛ Hela wiemɔ mli yɛ afii ohai komɛi asɛɛ dani aŋma Muratori Wolo lɛ, ni ji Hela nɔ̃ lɛ ni atsɔɔ shishi kɛba Latin mli lɛ. Nɔ ko yɛ ni yeɔ buaa ni haa anaa be ni aŋma Hela nɔ̃ lɛ. Muratori Wolo lɛ tsĩ wolo ni ji Shepherd ní fataaa Biblia woji ahe lɛ tã, ni etsɔɔ mli akɛ aŋma “yɛ wɔbeaŋ, nyɛsɛɛ nɛɛ nɔŋŋ, yɛ Roma,” ni mɔ ni ŋma ji Hermas. Woloŋlelɔi kɛɔ akɛ Hermas ŋma ewolo ni ji Shepherd lɛ yɛ afi 140 Ŋ.B. kɛmɔ afi 155 Ŋ.B. Enɛ haa onaa nɔ̃ hewɔ ni akɛɔ akɛ aŋma Hela nɔ̃ lɛ yɛ afi 170 Ŋ.B. kɛmɔ afi 200 Ŋ.B., ni no nɔ akwɛ atsɔɔ shishi kɛtee Latin mli yɛ Muratori Wolo lɛ mli.

Bɔ ni afɔɔ Roma maŋ lɛ tã tsĩi yɛ wolo lɛ mli lɛ tsɔɔ akɛ ekolɛ jɛmɛ aŋma yɛ. Shi ajeɔ ŋwane yɛ mɔ ni ŋma lɛ he. Atsĩɔ mɛi tamɔ Clement ni jɛ Aleksandria, Melito ni jɛ Sardi, kɛ Polycrates ni jɛ Efeso lɛ atã akɛ mɛi ni ŋma. Shi woloŋlelɔi pii kɛɔ akɛ Hippolytus ni ji woloŋmalɔ ko ni he esa jogbaŋŋ ní ŋmala woji yɛ Hela wiemɔ mli, ní hi shi yɛ Roma yɛ be mli ni ekolɛ aŋma Muratori Wolo lɛ ji mɔ ni ŋma. Ekolɛ ogbaŋ ohe naa kɛtao mɔ tuuntu ni ŋma, shi kɛlɛ obaasumɔ ni ole saji ni yɔɔ nakai wolo lɛ mli ní haa ebafeɔ wolo ni he yɔɔ sɛɛnamɔ waa nakai lɛ.

Saji ni Yɔɔ Mli

Jeee woji ni yɔɔ Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ amli lɛ agbɛi kɛkɛ yɔɔ mli. Ewieɔ woji lɛ kɛ mɛi ni ŋmala lɛ hu ahe. Kɛ́ okane wolo lɛ, obaana akɛ shishijee wiemɔi komɛi ni yɔɔ ŋmalɛi ní akɛ niji ŋmala lɛ amli lɛ bɛ mli, ni etamɔ nɔ ni emli saji lɛ hu baa naagbee ni anuko nɔ ni ataoɔ atsɔɔ mli lɛ shishi. Luka Sanekpakpa lɛ ji nɔ ni akɛje wolo lɛ shishi, ni wolo lɛ tsɔɔ mli akɛ mɔ ni ŋma Biblia mli wolo nɛɛ ji datrɛfonyo. (Kolosebii 4:14) Wolo lɛ tsɔɔ mli akɛ Luka ji Sanekpakpai lɛ ateŋ nɔ ni ji etɛ nɔ, ni no hewɔ lɛ obaanyɛ omu sane naa akɛ Mateo Sanekpakpa lɛ kɛ Marko nɔ lɛ ji nɔ ni bɛ mli lɛ. Kɛ́ nakai omu sane naa lɛ, belɛ Muratori Wolo lɛ kɛ bo kpãa gbee, ejaakɛ etsɔɔ mli akɛ Sanekpakpa ni ji ejwɛ lɛ ji Yohane nɔ lɛ.

Muratori Wolo lɛ ma nɔ mi akɛ Luka ŋma Bɔfoi lɛ Asaji lɛ eyaha “Teofilo jurɔ.” (Luka 1:3; Bɔfoi lɛ Asaji 1:1) Yɛ no sɛɛ lɛ, etsĩ woji ni bɔfo Paulo ŋmala eyaha Korintobii lɛ (enyɔ), nɔ ni eŋma eyaha Efesobii lɛ, Filipibii lɛ, Kolosebii lɛ, Galatabii lɛ, Tesalonikabii lɛ (enyɔ), Romabii lɛ, kɛ nɔ ni eŋma Filemon, Tito, kɛ Timoteo (enyɔ) lɛ. Wolo lɛ wie Yuda wolo lɛ kɛ Yohane woji enyɔ lɛ hu ahe akɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ mli ajɛ aŋma. Átsɔ hiɛ awie Yohane klɛŋklɛŋ wolo lɛ kɛ e-Sanekpakpa lɛ he. Naagbee wolo ni atsĩ tã ákɛ efata woji ni abuɔ akɛ ajɛ Nyɔŋmɔ mumɔ mli aŋmala lɛ ahe ji Kpojiemɔ wolo lɛ.

Eyɛ mli akɛ Muratori Wolo lɛ tsĩ Kpojiemɔ wolo ko ni Petro ŋma lɛ tã moŋ, shi nɔ ni sa kadimɔ ji akɛ, eha ale akɛ mɛi komɛi nu he akɛ esaaa akɛ Kristofoi kaneɔ nakai wolo lɛ. Mɔ ni ŋma Muratori Wolo lɛ bɔ kɔkɔ yɛ apasa woji komɛi ni ajaa yɛ ebeaŋ lɛ ahe. Muratori Wolo lɛ tsɔɔ mli akɛ, esaaa akɛ akpɛlɛɔ apasa woji nɛɛ anɔ, ejaakɛ taakɛ etsɔɔ mli lɛ, “esaaa ákɛ akɛ wo futuɔ baa-dɔrɔ.” Wolo lɛ tsĩ woji ni esaaa akɛ akɛfataa ŋmalɛ krɔŋkrɔŋ lɛ he lɛ agbɛi atã. Nɔ hewɔ ni wolo lɛ kɛɛ esaaa ákɛ akɛ nakai woji lɛ fataa ŋmalɛ krɔŋkrɔŋ lɛ woji lɛ ahe ji akɛ, bɔfoi lɛ agbele sɛɛ dani aŋmala nakai woji lɛ taakɛ eji yɛ Hermas wolo ni ji Shepherd lɛ gbɛfaŋ lɛ, aloo akɛni eji woji ni aŋmala koni akɛfi jamɔŋ atuatselɔi anifeemɔi asɛɛ lɛ hewɔ.

Ekolɛ oyɔse yɛ saji ni tsɔ hiɛ lɛ amli akɛ, atsĩii Hebribii awolo lɛ, woji enyɔ ni Petro ŋmala lɛ, kɛ Yakobo wolo lɛ atã afataaa woji ni abuɔ akɛ amɛji Biblia mli woji diɛŋtsɛ lɛ ahe. Kɛlɛ, beni Dr. Geoffrey Mark Hahneman wieɔ hesaa ni woloŋmalɔ ni kwɛ blema wolo ni akɛ niji ŋmala lɛ anɔ eŋma Muratori Wolo lɛ kɛtsu nii lɛ he lɛ, etsɔɔ mli akɛ: “Nilee yɛ mli akɛ aaakɛɛ akɛ Muratori Wolo lɛ fãi komɛi elaaje, ni ekolɛ Yakobo kɛ Hebribii awolo lɛ (kɛ 1 Petro lɛ) yɛ woji ni elaaje lɛ mli.”—The Muratorian Fragment and the Development of the Canon.

Saji ni yɔɔ Muratori Wolo lɛ mli lɛ maa nɔ mi akɛ, yɛ afi 100 Ŋ.B. afii lɛ amli lɛ, no mli lɛ abuɔ woji ni yɔɔ Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ amli ŋmɛnɛ lɛ amli kpotoo akɛ amɛji Biblia mli woji diɛŋtsɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, jeee Biblia woji lɛ atã ni atsĩɔ yɛ blema woji amli tsɔɔ akɛ esa akɛ abuɔ amɛ Nyɔŋmɔ woji. Saji ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ haa anaa akɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ atsɔ aŋmala. Biblia mli woji lɛ fɛɛ maa nɔ mi akɛ Yehowa Nyɔŋmɔ ji mɔ ni ŋma, ni fɛɛ kɛ amɛhe kpãa gbee hu. Bɔ ni Biblia mli woji 66 lɛ fɛɛ kɛ amɛhe kpãa gbee, ni eko eteee shi ewooo eko lɛ fɛɛ maa bɔ ni woji lɛ ja ha lɛ nɔ mi. No hewɔ lɛ, ooofee jogbaŋŋ akɛ oookpɛlɛ woji nɛɛ anɔ akɛ amɛji Yehowa Wiemɔ ní ajɛ mumɔŋ aŋma, ní abaa yi aahu kɛbashi wɔbe nɛɛ.—1 Tesalonikabii 2:13; 2 Timoteo 3:16, 17.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 13]

Ludovico Antonio Muratori

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 14]

Ambrose Wojiatoohe lɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 15]

Muratori Wolo Lɛ

[He ni Sane lɛ Jɛ]

Diritti Biblioteca Ambrosiana. Vietata la riproduzione. Aut. No. F 157/05

[Hei ni Mfonirii ni yɔɔ baafa 13 lɛ Jɛ]

Wolo: Diritti Biblioteca Ambrosiana. Vietata la riproduzione. Aut. No. F 157/05; Muratori, based on line art: © 2005 Brown Brothers