Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ohia Bɔ Ni Eyɔɔ Ha Ŋmɛnɛ

Ohia Bɔ Ni Eyɔɔ Ha Ŋmɛnɛ

Ohia Bɔ Ni Eyɔɔ Ha Ŋmɛnɛ

AFƆƆ Vicente * namɔ ní eetsi shwiili ko ní ewo jatsu babaoo lɛ yɛ gbɛjegbɛi ni yɔɔ São Paulo yɛ Brazil lɛ anɔ. Ebuaa woji fɛtɛfɛtɛi, dade koi, kɛ nibii ni akɛ rɔbai fee lɛ anaa. Kɛ́ jeŋ bɔi namɔ lɛ, etoɔ woji fɛtɛfɛtɛi eshwieɔ eshwiili lɛ shishi ni ekãa nɔ ewɔɔ. Etamɔ nɔ ni tsɔji bibii kɛ tsɔji wuji ni hoɔ yɛ gbɛjegbɛ ní nɔ efee hoo ní ekãa jɛmɛ ewɔɔ lɛ agbɛɛmɔ lɛ shiii lɛ kpu po. Be ko ni eho lɛ, no mli lɛ eyɛ nitsumɔ, shĩa, kɛ weku—shi fɛɛ eje edɛŋ. Amrɔ nɛɛ, shika fioo pɛ enáa kɛha edaaŋ ŋmaa kɛjɛɔ nitsumɔ ni wa ni etsuɔ yɛ gbɛjegbɛ lɛ nɔ lɛ mli.

Dɔlɛ sane ji akɛ, taakɛ Vicente ji lɛ, mɛi akpekpei abɔ ni yɔɔ jeŋ fɛɛ lɛ yeɔ ohia futaa. Yɛ maji ni kpaako amɛnáa hiɛyaa lɛ amli lɛ, mɛi pii kamɔɔ gbɛjegbɛi lɛ ahe amɛwɔɔ loo amɛhiɔ shihilɛhei ni ehiii amli ní jeee amɛsuɔmɔ naa. Afɔɔ—obubuafoi, shwilafoi, yei ni miiha amɛbii afufɔ—namɔ ní amɛmiibála nii. Yɛ hei ni gbɛjegbɛi anɔ kanei suɔ koni tsɔji awa lɛ, gbekɛbii nyiɛɔ tsɔji ni ewa lɛ ateŋ ni amɛhɔɔ siklitɛi bɔni afee ni amɛná kapɛji fioo komɛi.

Ewa akɛ aaatsɔɔ nɔ hewɔ ni ohia ni tamɔ nɛkɛ yɔɔ. Britain wolo tɛtrɛɛ ni ji The Economist lɛ wie akɛ: “Adesai náko nii babaoo, loo tsofafeemɔ mli nilee ni hi jogbaŋŋ, tsɔji ahe nilee ni yaa hiɛ waa, kɛ ŋaalee ni fa babaoo pɛŋ bɔ ni baaha amɛnyɛ amɛku ohia naa.” Ekã shi faŋŋ akɛ mɛi babaoo ená nilee ni adesai yɔɔ lɛ he sɛɛ. Tsɔji heei ni kpɛ́lɛɔ kaŋkaŋ eyi gbɛjegbɛi ni yɔɔ maji ni kpaako amɛnáa hiɛyaa lɛ ateŋ babaoo amaŋtiasei wuji lɛ amli lɛ anɔ obɔ. Ŋmɛnɛŋmɛnɛ nibii heei ni eba nɔ lɛ eyi shwapoi amli obɔ, ni mɛi babaoo miihé nɛkɛ nibii nɛɛ. Shwapoi wuji enyɔ ko ni yɔɔ Brazil lɛ tswaa nibii ni amɛhɔɔ lɛ he adafi yɛ gbɛ krɛdɛɛ ko nɔ. Yɛ December 23 kɛyashi 24 afi 2004 lɛ, shwapoi nɛɛ wo jara aahu nyɔɔŋ kɛ shwane fɛɛ. Shwapoi lɛ ateŋ ekome yahai kuu ko ni joɔ koni amɛbajie mɛi ni baaba jɛmɛ abahe nii lɛ ahiɛtserɛ. Nifeemɔ lɛ ha nihelɔi aaafee 500,000 ba jɛmɛ!

Ni kɛlɛ, mɛi babaoo naaa nii ni niiatsɛmɛi yɔɔ lɛ he sɛɛ. Srɔtofeemɔ agbo ni kã niiatsɛmɛi kɛ ohiafoi ateŋ lɛ eha mɛi babaoo emu sane naa akɛ ehe miihia waa ni aku ohia naa. Brazil wolo tɛtrɛɛ ko ni ji Veja lɛ kɛɛ akɛ: “Esa akɛ ohia naakuu afee sane titri ni je lɛŋ hiɛnyiɛlɔi lɛ baasusu he afi nɛɛ [afi 2005].” Veja bɔ gbɛjianɔtoo hee ko hu ni atsɛɔ lɛ Marshall Gbɛjianɔtoo ní afee koni akɛye abua maji ni yeɔ ohia waa, titri lɛ maji ni yɔɔ Afrika lɛ he amaniɛ. * Ni kɛlɛ, eyɛ mli akɛ gbɛjianɔtoo nɛɛ haa efeɔ tamɔ nɔ ni aaná hiɛyaa moŋ, shi wolo tɛtrɛɛ nɛɛ nɔŋŋ kɛfata he akɛ: “Yiŋtoi babaoo hu yɛ ni aaaha mɔ yiŋ afee lɛ kɔshikɔshi yɛ nibii kpakpai ni ejɛ gbɛjianɔtoi nɛɛ amli kɛba lɛ he. Nɔ hewɔ ni maji babaoo shashaoɔ shi akɛ amɛkɛ shika aaawo gbɛjianɔtoo lɛ fotro mli ji akɛ, bei pii lɛ shika lɛ eyashɛɛɛ mɛi ahewɔ ni akɛhaa lɛ adɛŋ.” Dɔlɛ sane ji akɛ, juu-kɛ-fɔ̃ kɛ gbɛjianɔtoo lɛ mli nifeemɔi babaoo ni he bɛ sɛɛnamɔ hewɔ lɛ, akɛ shika ni nɔyelɔi, majimaji ateŋ nitsumɔhei, kɛ aŋkroaŋkroi kɛhaa lɛ mli nɔ ni fa babaoo lɛ haaa mɛi ni ehe hiaa amɛ diɛŋtsɛ lɛ kɔkɔɔkɔ.

Yesu le akɛ ohiayeli baakã he afee naagba ni baaya nɔ. Ekɛɛ akɛ: “Ohiafoi lɛ, nyɛkɛ amɛ yɛ daa.” (Mateo 26:11) Ani enɛ tsɔɔ akɛ ohia baakã he ahi shi be fɛɛ be yɛ je lɛŋ? Ani nɔ ko kwraa bɛ ni abaanyɛ afee ni akɛha shihilɛ lɛ ahi fe bɔ ni eyɔɔ lɛ? Mɛni Kristofoi baanyɛ afee ni amɛkɛye amɛbua ohiafoi lɛ?

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 2 Atsake gbɛi lɛ.

^ kk. 5 Marshall Gbɛjianɔtoo lɛ ji gbɛjianɔtoo ko ni U.S. fee yɛ jeŋ ta ni ji enyɔ lɛ sɛɛ koni akɛye abua maji ni yɔɔ Europa lɛ bɔni afee ni amɛya hiɛ yɛ jarayeli gbɛfaŋ.