Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ákpoo Amɛ, Afeɔ Amɛ Niseniianii, ni Amɛgbɔlɔ

Ákpoo Amɛ, Afeɔ Amɛ Niseniianii, ni Amɛgbɔlɔ

Ákpoo Amɛ, Afeɔ Amɛ Niseniianii, ni Amɛgbɔlɔ

NƆ KO ni yɔɔ gbeyei waa ni nyɔɔŋ bulɔ lɛ na beni esharaa shi kɛbuɔ lɛ ha enaa kpɛ ehe. Ena gbohii enyɔ jwere ŋwɛitsu ko ni yɔɔ fɛo waa masɛi—nuu ko kɛ eŋa ni amɛgbɔlɔ, ni amɛtu kɛjɛ amɛŋwɛitsu nsɔdoi kpaanyɔ lɛ samfɛlɛ mli amɛbagbee shi. Eyɛ mli akɛ amɛhe ní amɛgbe lɛ ha mɛi anaa kpɛ amɛhe moŋ, shi yiŋtoo hewɔ ni amɛfee nakai lɛ ha mɛi anaa kpɛ amɛhe babaoo fe nine. Wolo ko ni ana yɛ nuu lɛ kotoku mli lɛ kaneɔ akɛ: “Akɛni be fɛɛ be lɛ, wɔbinuu lɛ kɛ eŋa lɛ feɔ wɔ niseniianii ni amɛhaoɔ wɔ hewɔ lɛ, wɔmiigbe wɔhe.”

Ekolɛ sane nɛɛ mli saji ni yɔɔ fitsofitso lɛ efɔɔɔ kaa, shi sane ni yɔɔ sɛɛ ni haoɔ mɔ lɛ miiya nɔ yɛ he fɛɛ he. Yɛ anɔkwale mli lɛ, mɛi ni egbɔlɔ lɛ ni afeɔ amɛ niseniianii lɛ yaa nɔ yɛ he fɛɛ he. Susumɔ nɔ ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ he okwɛ:

• Yɛ niiamlitaomɔ ko ni afee lɛ mli lɛ, Canadabii ni egbɔlɔ lɛ 100 mlijaa 4 bɔ amaniɛ akɛ afeɔ amɛ niseniianii loo akɛ amɛ yeɔ yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ—ni bei pii lɛ enɛ jɛɔ weku lɛ mlinyo ko ŋɔɔ. Ni kɛlɛ, mɛi ni egbɔlɔ lɛ ateŋ mɛi babaoo ahiɛ gboɔ loo amɛsheɔ gbeyei akɛ amɛaawie bɔ ni akɛ amɛ yeɔ yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ lɛ he. Enɛ hewɔ lɛ, niiamlitaolɔi tsɔɔ akɛ ekolɛ yibɔ lɛ diɛŋtsɛ miihe ashɛ 100 mlijaa 10.

India Today wolo tɛtrɛɛ lɛ kɛɛ akɛ: “Akɛni mɛi ni egbɔlɔ lɛ ní amɛbii sumɔɔɔ amɛ lɛ ayifalɛ miiya hiɛ hewɔ lɛ, nɔ ni bafeɔ tamɔ wekukpaa ni mli wa ni kã wekui ateŋ lɛ miifite yɛ India.”

• Maŋ Nitsumɔhe ni Tsuɔ Mɛi ni Egbɔlɔ lɛ Aniseniianifeemɔ He Saji Ahe Nii lɛ kɛɛ akɛ akɔntaabuu ni fe fɛɛ ni yɔɔ lɛ tsɔɔ akɛ, “apila Amerikabii ní eye afii 65 loo nɔ ni fa fe nakai lɛ akpekpe kome kɛmiimɔ akpekpei enyɔ, akɛ amɛ eye yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ, loo afee amɛ niseniianii yɛ gbɛ kroko nɔ, ni mɛi ni kwɛɔ amɛ loo amɛbuɔ amɛhe lɛ ji mɛi ni fee amɛ enɛɛmɛi.” Mlalelɔ ni kwɛɔ San Diego kpokpaa lɛ nɔ yɛ California lɛ sɛɛmɔ ko wie mɛi ni egbɔlɔ lɛ ní afeɔ amɛ niseniianii lɛ he akɛ eji “naagbai wuji ni fe fɛɛ ni mɛi ni kwɛɔ koni akɛ mla atsu nii lɛ kɛkpeɔ lɛ ateŋ ekome.” Ekɛɛ kɛfata he akɛ: “Miina akɛ naagba lɛ baaya nɔ ada yɛ afii fioo ni baanyiɛ sɛɛ kɛba lɛ amli.”

• Naagba ko ni miiya nɔ waa yɛ Canterbury, yɛ New Zealand ji akɛ, mɛi ni egbɔlɔ lɛ diɛŋtsɛ awekumɛi tutuaa amɛ—titri lɛ amɛwekumɛi ni kɛ tsofai fɔji tsuɔ nii, mɛi ni tɔrɔɔ dãa, loo mɛi ni shwɛɔ asɔ lɛ. Mɛi ni egbɔlɔ lɛ ni afeɔ amɛ niseniianii lɛ ayibɔ ni abɔ he amaniɛ yɛ Canterbury lɛ tee hiɛ waa kɛjɛ 65 yɛ afi 2002 kɛyashɛ 107 yɛ afi 2003. Nitsumɔhe ko ni ato shishi koni etsĩ mɛi ni egbɔlɔ lɛ ni afeɔ amɛ niseniianii nɛɛ naa lɛ nɔkwɛlɔ lɛ kɛɛ akɛ, yibɔ lɛ diɛŋtsɛ fa kwraa fe yibɔ ní atsɔɔ nɛɛ.

The Japan Times adafitswaa wolo lɛ bɔ amaniɛ akɛ Japan Mlalelɔi Akui lɛ wo ŋaa akɛ “esa akɛ agbala jwɛŋmɔ kɛya mɛi ni egbɔlɔ lɛ ní afee amɛ niseniianii lɛ nɔ babaoo fe jwɛŋmɔ ni agbalaa kɛyaa gbekɛbii ni afee amɛ niseniianii loo weku mli bii krokomɛi ni afee amɛ yiwalɛ nii lɛ nɔ lɛ nɔ.” Mɛni hewɔ? Times adafitswaa wolo lɛ tsɔɔ akɛ yiŋtoo kome hewɔ ji akɛ, “kɛ́ akɛ mɛi ni egbɔlɔ lɛ ní afeɔ amɛ niseniianii lɛ to gbekɛbii loo gbalashihilɛ mli hefatalɔi ní afeɔ amɛ niseniianii lɛ ahe lɛ, eheɔ be babaoo dani aleɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ anɔ̃, ejaakɛ yɛ gbɛ ko nɔ lɛ, mɛi ni egbɔlɔ lɛ nuɔ he akɛ amɛsa shwamɔ kɛ́ amɛ diɛŋtsɛ amɛbii lɛ wa amɛyi, kɛ agbɛnɛ hu akɛni nɔyelɔi kɛ akutsei anɔkwɛlɔi lɛ nyɛko atsu naagba lɛ he nii lɛ hewɔ.”

Nɔkwɛmɔnii fioo nɛɛ ní tsɔɔ nɔ ni yaa nɔ yɛ jeŋ fɛɛ lɛ haa wɔbiɔ akɛ: Mɛni hewɔ akpooɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ ateŋ mɛi babaoo ni afeɔ amɛ niseniianii lɛ? Ani hiɛnɔkamɔ ko yɛ akɛ nibii baahi? Mɛɛ miishɛjemɔ yɔɔ kɛha mɛi ni egbɔlɔ lɛ?