Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Gbɔmɛi ni Yɔɔ Uganda ní Amɛwieɔ Wiemɔi Srɔtoi lɛ Miishwere

Gbɔmɛi ni Yɔɔ Uganda ní Amɛwieɔ Wiemɔi Srɔtoi lɛ Miishwere

Gbɔmɛi ni Yɔɔ Uganda ní Amɛwieɔ Wiemɔi Srɔtoi lɛ Miishwere

UGANDA maŋ lɛ yɛ kpokpaa ni ale lɛ akɛ Great Rift Valley ni yɔɔ Afrika Bokagbɛ lɛ nɔ, ni equator lɛ tsɔɔ maŋ lɛ mli, ni eji maŋ ko ni yɔɔ fɛo jogbaŋŋ. Nibii tamɔ tsei, gɔji, jɔɔi, faai, kpaakpoi, kɛ ekrokomɛi ni fata he ní hãa shikpɔŋ nɔ shikamɔ feɔ fɛo yɛ jɛmɛ, ni kwɛ̃ɛnii ni yɔɔ jɛi lɛ yɛ frɔ̃frɔ̃, ni kooloi srɔtoi ni he yɔɔ miishɛɛ hu yɛ jɛmɛ. Akɛni maŋ lɛ yɛ Afrika gɔŋ kpeteŋkpele kɛ eyiteŋ tɛtrɛɛ lɛ nɔ hewɔ lɛ, jɛmɛ kɔɔyɔŋ tsakemɔ lɛ yɛ bɔ ni sa, ni gɔŋkpɔi ní eto srɛnɛɛ kilomitai abɔ yɛ jɛi, ni amɛshimaa yɛ fɛo jogbaŋŋ.

Uganda fata maji fioo ni snoo nɛɔ yɛ amɛkpokpai lɛ ekomɛi anɔ, ní yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, hulu tsoɔ waa yɛ jɛmɛ lɛ ahe. Maŋ lɛ husui kã gɔji ni snoo nɛɔ shwieɔ amɛyiteŋ ni ji Mountains of the Moon, kɛ Ruwenzori Mountains ní yɔɔ maŋ lɛ anaigbɛ lɛ ahe kɛbaho shikpɔji ni yɔɔ ebokagbɛ ní nugbɔ enɛɛɛ tsɔ yɛ jɛmɛ lɛ anɔ. Kooloi komɛi ni yɔɔ kooi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ amli ji shwuɔ, wuo, kɛ jata. Aduji srɔtoi kɛ loofɔji srɔtoisrɔtoi fe 1,000 yɛ gɔji kɛ koo hayii ni yɔɔ jɛmɛ lɛ amli. Uganda tamɔɔɔ maji babaoo ni yɔɔ Afrika ní nugbɔ kpakpa ko enɛɛɛ yɛ jɛmɛ, ní hɔmɔ hu yɔɔ jɛmɛ lɛ. Faai kɛ kpaakpoi saŋŋ yɛ maŋ lɛ mli, ni emli ekome ji Victoria kpaakpo ní kɛ́ aawie kpaakpoi wuji ni yɔɔ je lɛŋ ni ŋoo bɛ mli lɛ ahe lɛ, no baa gbɛhe ni ji enyɔ lɛ. Victoria kpaakpo lɛ kɛ enaa yawoɔ Nilo Faa lɛ mli yɛ maŋ lɛ kooyigbɛ. Belɛ, ebɛ naakpɛɛ akɛ bɔ ni maŋ lɛ yɔɔ fɛo hã lɛ hã tsutsu Britain maŋsɔɔlɔ nukpa Winston Churchill wie he ákɛ eji “Afrika maji lɛ amli jwine”!

“Jwine” lɛ Miikpɛ́lɛ Ŋmɛnɛ

Nii ni yɔɔ miishɛɛ titri yɛ Uganda maŋ lɛ mli ji emli gbɔmɛi lɛ—amɛjieɔ naanyobɔɔ su kpo, amɛle gbɔfeemɔ, ni amɛjɛ wekui srɔtoisrɔtoi amli. Abaanyɛ awie maŋ nɛɛ ní akɛɛ eji “Kristofoi” amaŋ lɛ he akɛ eji maŋ ko ni gbɔmɛi ni wieɔ wiemɔi srɔtoisrɔtoi yɔɔ mli, ni mɛi nɛɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ kɛ ekusum. Ŋmɛnɛ po kɛ́ otee jɛmɛ lɛ, obaanyɛ otsɔ bɔ ni mɔ esaa ehe eha kɛ enifeemɔi anɔ ona he ni ejɛ.

Sɛɛkpee nɛɛ, Ugandabii lɛ ateŋ mɛi babaoo miibo sanekpakpa ni yɔɔ Biblia lɛ mli ni kɔɔ be ni baa ní toiŋjɔlɛ baakpele jeŋ muu lɛ fɛɛ kɛya naanɔ lɛ toi. (Lala 37:11; Kpojiemɔ 21:4) Akɛni shwɛ fioo ni maŋ nɛɛ kɛ Britain dalɛ afee ekome hewɔ lɛ, ejeee nitsumɔ bibioo ákɛ abaaha maŋbii lɛ fɛɛ anine ashɛ shɛɛ sane nɛɛ nɔ.

Shweremɔ baaa oyayaayai, ni kɛlɛ, abaptisi klɛŋklɛŋ maŋnyo ni batsɔ Yehowa Odasefonyo lɛ yɛ Victoria Kpaakpo lɛ mli yɛ afi 1955 mli, ni yɛ afi 1992 lɛ mli lɛ, nakai “mɔ bibioo” lɛ batsɔ shiɛlɔi akpe. Kɛjɛ no sɛɛ kɛbaa nɛɛ, shweremɔ etee nɔ eba. Enɛ eha Nyɔŋmɔ shiwoo lɛ eba mli. Ewo shi akɛ: “Kɛ́ shɛ ebe lɛ, mi, Yehowa, maha afee oyá!”—Yesaia 60:22.

Wiemɔ He Naagbai Ahe Nitsumɔ

Blɔfo wiemɔ ji wiemɔ titri ni awieɔ yɛ maŋ lɛ mli, ni no titri akɛtsɔɔ nii yɛ skul, ni kɛlɛ, jeee no ji wiemɔ ni akɛfo Ugandabii babaoo alaŋmɔ. Enɛ hewɔ lɛ, bɔni afee ni Yehowa Odasefoi lɛ anyɛ amɛkɛ sanekpakpa lɛ ayaha maŋbii lɛ, amɛtao wiemɔi krokomɛi ni mɛi babaoo nuɔ. Nilee yɛ enɛ mli ejaakɛ mɛi akpekpei 25 ni yɔɔ maŋ lɛ mli lɛ amli nɔ ni fe 100 mlijaa 80 ji mɛi ni yɔɔ akrowai kɛ maji bibii amli. Wiemɔ titri ni gbɔmɛi nɛɛ wieɔ ji amɛ diɛŋtsɛ amɛmaŋ wiemɔ. Ebiɔ mɔdɛŋbɔɔ babaoo bɔni afee ni anyɛ atsu gbɔmɛi ni wieɔ wiemɔi srɔtoi nɛɛ amumɔŋ hiamɔ nii ahe nii aha amɛ.

Ni kɛlɛ, Yehowa Odasefoi kɛ mɔdɛŋbɔɔ miitsu gbɔmɛi nɛɛ ahiamɔ nii ahe nii amɛmiiha amɛ kɛtsɔ odase ni amɛyeɔ amɛ yɛ mɛi lɛ amaŋ wiemɔ mli, kɛ agbɛnɛ hu kɛtsɔ Biblia kasemɔ woji ni amɛkalaa yɛ wiemɔi srɔtoi amli lɛ nɔ. Odasefoi lɛ yɛ woji ashishitsɔɔlɔi akui ejwɛ yɛ amɛnitsumɔhe nine ni yɔɔ Kampala ni ji maŋ lɛ maŋtiase lɛ, ni wiemɔi ejwɛ amli ni amɛtsɔɔ woji ashishi kɛyaa lɛ ji: Acholi, Lhukonzo, Luganda, kɛ Runyankore. Kɛfata he lɛ, Kristofoi akpeei bibii ni afeɔ yɛ wiemɔi srɔtoi amli yɛ maŋ lɛ mli fɛɛ lɛ hu haa mɛi babaoo baa shishi, ni mɛi ni fa fe Yehowa Odasefoi lɛ ayifalɛ toi enyɔ baa kpeei nɛɛ ashishi. Enɛ tsɔɔ faŋŋ akɛ mɔdɛŋ ni abɔɔ koni akɛ sanekpakpa lɛ ayaha mɛi ni wieɔ wiemɔi srɔtoi lɛ eha mɛi babaoo miikase Nyɔŋmɔ he nii oyayaayai. Shi nibii krokomɛi hu fata he ni hiɛyaa ni tamɔ nɛkɛ lɛ baa.

Gbɛgbalɔi Nyiɛɔ Nitsumɔ lɛ Hiɛ

Daa afi lɛ, ayayeɔ nyɔji etɛ yɛ hei ni amɛtse amɛhe banee lɛ ni ashiɛɔ yɛ jɛmɛ, ni asafoi lɛ kɛ amɛhe woɔ mli kɛ miishɛɛ. (Bɔfoi lɛ Asaji 16:9) Oblahii kɛ oblayei babaoo ni amɛji gbɛgbalɔi loo be-fɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi ni yɔɔ ekãa nyiɛɔ nitsumɔ nɛɛ hiɛ. Amɛfãa gbɛ kɛyaa hei ni yɔɔ shɔŋŋ-shɔŋŋ, ni hei nɛɛ ekomɛi po yɛ ni mɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ nuko sanekpakpa lɛ pɛŋ.

Akɛ nitsumɔ wo Odasefoi enyɔ komɛi adɛŋ koni amɛyasɔmɔ akɛ gbɛgbalɔi krɛdɛɛ nyɔji etɛ yɛ maŋ bibioo ko ni yɔɔ Uganda anaigbɛ ni ji Bushenyi lɛ mli. Amɛyafata Odasefonyo kome pɛ ni yɔɔ jɛmɛ lɛ he kɛshiɛ, ni amɛto Kristofoi akpeei hu ahe gbɛjianɔ. Yɛ nyɔŋ kome pɛ mli lɛ, gbɛgbalɔi nɛɛ ná mɛi komekomei 40 ní amɛkɛkaseɔ Biblia lɛ daa, ni amɛmli 17 bɔi Yehowa Odasefoi akpeei yaa. Gbɛgbalɔi lɛ wie akɛ: “Mɛi ni wɔshi wolo bibioo ni ji Mɛni Nyɔŋmɔ Taoɔ yɛ Wɔdɛŋ? * lɛ ekomɛi wɔha amɛ lɛ kɛ wolo lɛ ba wɔshĩa lɛ gbii fioo komɛi asɛɛ ní amɛŋmala sanebimɔi ni yɔɔ mli lɛ amli babaoo ahetoo. Amɛba koni amɛbabi wɔ kɛji hetooi ni amɛŋmala lɛ ja.” Ŋmɛnɛ lɛ, ayɛ asafo yɛ nakai maŋ lɛ mli, ni amɛ diɛŋtsɛ amɛyɛ amɛ-Maŋtsɛyeli Asa.

Gbɛgbalɔi enyɔ komɛi hu fã gbɛ kɛtee Uganda anaigbɛ kpokpai ní akɛ sanekpakpa lɛ eyako jɛi pɛŋ lɛ ateŋ ekome nɔ. Amɛŋma akɛ: “Biblia mli anɔkwalei lɛ ahe kumai miiye mɛi diɛŋtsɛ. Wɔye nyɔji etɛ yɛ biɛ, ni wɔkɛ mɛi 86 miikase Biblia lɛ.” Etsɛɛɛ ni ato Odasefoi akuu fioo ko shishi yɛ jɛmɛ.

Mɛi Krokomɛi ní Shiɛɔ Kɛ Ekãa

Gbɛgbalɔi ni yɔɔ ekãa lɛ ateŋ mɛi komɛi kɛ afii babaoo ehi be-fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli. Dani Patrick batsɔ Yehowa Odasefonyo lɛ, no mli lɛ ekpãa bɛlɛ yɛ Uganda maŋ hiɛnyiɛlɔ Idi Amin asraafoi lalɔi akuu lɛ mli. Abaptisi Patrick yɛ afi 1983 mli, ni nyɔji ekpaa sɛɛ lɛ, ekɛ ehe wo be-fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli. Ŋmɛnɛ lɛ, eji nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ, ni esaraa asafoi ni ewoɔ amɛ hewalɛ.

Abaptisi Margaret yɛ afi 1962 mli. Eyɛ mli akɛ eshwɛ fioo ebaaná afii 80, ni asaŋ ehɛ ko ní gbaa enaa hewɔ lɛ, enyɛɛɛ enyiɛ babaoo moŋ, shi daa nyɔŋ nɔ lɛ, ekɛ ŋmɛlɛtswai aaafee 70 tsuɔ nii kɛgbaa Biblia mli hiɛnɔkamɔ lɛ he sane etsɔɔ ekutsoŋbii lɛ. Ekɛ woji tɛtrɛbii kɛ woji wuji lɛ ekomɛi shwieɔ okpɔlɔ ko nɔ yɛ eshĩa lɛ sɛɛ, ni ekɛ mɔ fɛɛ mɔ ni hoɔ ní sumɔɔ akɛ ebo sanekpakpa ni kɔɔ jeŋ hee ni toiŋjɔlɛ baahi mli lɛ toi lɛ gbaa sane.

Simon yeɔ okwaa yɛ Uganda anaigbɛ maji lɛ eko mli, ni yɛ afi 1995 lɛ mli lɛ, enine shɛ Yehowa Odasefoi awoji lɛ eko nɔ, kɛkɛ ni ebɔi anɔkwale lɛ taomɔ. Ehé lɛ afii 16 ní eetao anɔkwale lɛ. Saji ni ekane yɛ nakai wolo lɛ mli lɛ kanya lɛ koni ekase Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ kɛ yiŋtoo ni yɔɔ miishɛɛ hewɔ ni Yehowa bɔ shikpɔŋ lɛ ahe nii babaoo. Akɛni no mli lɛ, Odasefonyo ko bɛ Kamuli ni ji akrowa ni Simon yɔɔ lɛ hewɔ lɛ, efã gbɛ aaafee kilomitai 140 kɛtee Kampala koni eyatao amɛsɛɛ gbɛ. Ŋmɛnɛ lɛ, ayɛ asafo yɛ ekrowa lɛ.

“Wɔbahé Shi”

Mɛi babaoo sumɔɔ koni kɛ́ akɛɛ naa jamɔhe lɛ, amɛna akɛ eyɛ hiŋmɛi nɔ, ni nakai eji yɛ Afrika maji krokomɛi lɛ hu amli. Akɛni Yehowa Odasefoi asafoi lɛ ekomɛi bɛ shika ni amɛkɛaama Maŋtsɛyeli Asa ni sa hewɔ lɛ, enɛ bafee naagba wulu diɛŋtsɛ kɛha amɛ. Kulɛ, esa akɛ obana miishɛɛ ni nyɛmimɛi lɛ ná beni kɛmiiba afi 1999 lɛ naagbee gbɛ ní ato gbɛjianɔ ni baaye abua kɛmamɔ Maŋtsɛyeli Asai yɛ be kukuoo mli yɛ jeŋ fɛɛ lɛ. Afii enumɔ sɛɛ lɛ, amamɔ Maŋtsɛyeli Asai heei 40 yɛ Uganda. Ŋmɛnɛ lɛ, kɛ́ hooo lɛ, asafoi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ ateŋ eko fɛɛ eko yɛ e-Maŋtsɛyeli Asa ni yɔɔ hiŋmɛi nɔ. Nɔ ni asai nɛɛ ni amamɔɔ lɛ kɛɔ mɛi ni yɔɔ hei ni amamɔɔ yɛ lɛ ji akɛ, “Wɔbahé shi.” Asai nɛɛ fata he ni shweremɔ baa babaoo lɛ.

Kulɛ, asafo bibioo ko ni yɔɔ Uganda kooyigbɛ lɛ kpeeɔ yɛ mango tsei komɛi ni amɛbu kusuu ashishi. Beni amɛnine shɛ shikpɔŋ ko nɔ pɛ kɛkɛ ni amɛbɔi Maŋtsɛyeli Asa maa. Odasefoi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ ye bua nyɛmimɛi akuu ni maa asa lɛ. Nuu ko ní tsutsu ko lɛ, ekɛ ehe woɔ maŋkwramɔŋ saji amli ní ale lɛ waa lɛ ná bɔ ni atsuɔ nii lɛ he miishɛɛ waa. Enɛ ha ekɛ tsũ ni ekɛ ekar toɔ mli lɛ ha nyɛmimɛi lɛ koni amɛkpe yɛ jɛmɛ kɛyashi amɛbaagbe Maŋtsɛyeli Asa lɛ naa. Kɛfata he lɛ, eha nyɛmimɛi ni eba amɛyeɔ amɛbuaa kɛmaa asa lɛ ateŋ mɔ kome kɛ lɛ bɔi Biblia lɛ kasemɔ. Amrɔ nɛɛ eji shiɛlɔ ni abaptisi lɛ ní yɔɔ ekãa, ni eŋɔɔ enaa jogbaŋŋ ákɛ efata he kɛmiijá Yehowa yɛ nakai Maŋtsɛyeli Asa hee lɛ mli!

Beni amaa Maŋtsɛyeli Asa ko yɛ maŋ lɛ wuoyi-bokagbɛ maji lɛ eko mli lɛ, bɔ ni nyɛmimɛi lɛ jieɔ naanyobɔɔ su kpo, kɛ suɔmɔ kɛ ekomefeemɔ ni amɛkɛtsuɔ nii lɛ ta tsumalɔ ko ni yɔɔ jɛmɛ lɛ mli, ni eba akɛ ebaaye ebua ní eheee nɔ ko. Ni gbi po ni akɛ nitsumɔ lɛ baa naagbee lɛ, etsu nii jenamɔ fɛɛ bɔni afee ni anyɛ agbe nitsumɔ lɛ naa koni nyɛmimɛi lɛ anyɛ ajɔɔ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ enɔ jetsɛremɔ. Ewie akɛ: “Nyɛ pɛ ji mɛi ni jieɔ suɔmɔ diɛŋtsɛ kpo nyɛtsɔɔ nyɛhe—ni jeee nyɛnaabu kɛkɛ nyɛkɛwieɔ akɛ nyɛsumɔɔ nyɛhe.”

Hiɛnɔkamɔ Yɛ akɛ Amɛbaashwere, Tsɛbelɛ Amɛkɛ Naagbai Miikpe

Akɛni Odasefoi lɛ miitsu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ yɛ Uganda shikpɔŋkukuji krokomɛi lɛ hu anɔ hewɔ lɛ, no eha amɛyifalɛ miiya hiɛ, ni mɛi heei babaoo kɛ asafoi lɛ miibɔ. Kɛlɛ, esa ákɛ akɛ hiɛdɔɔ asusu mɛi babaoo ni eyaba abo yɛ Uganda lɛ ahe. Yehowa webii yeee amɛhe kɛjɛɛɛ naagbai ní tai ni yaa nɔ yɛ maji ni bɔle Uganda lɛ amli lɛ kɛba mɛi anɔ lɛ ahe. Hekɛnɔfɔɔ ni Odasefoi ni yɔɔ abobalɔi ŋsarai amli lɛ etsɔɔ akɛ amɛyɔɔ yɛ Yehowa mli lɛ sa kadimɔ jogbaŋŋ. Beni akɛ nine fɔ̃ nitsumɔ lɛ nɔ yɛ maji ni bɛŋkɛ Uganda lɛ ateŋ ekome mli lɛ, no mli lɛ tsutsu maŋ onukpa ko ni yɔɔ jɛmɛ lɛ fata he ni awa Odasefoi lɛ ayi, ni nuu nɛɛ tsɔɔ mli akɛ no mli lɛ, lɛ eyɔɔ ni ayɔɔ ejaakɛ eyɛ nii babaoo. Akɛ nuu nɛɛ kase Biblia lɛ yɛ abobalɔi aŋsara mli, ni beni ebatsɔ Odasefonyo lɛ, nɔ ni ekɛɛ ji akɛ: “Sɛɛnamɔ kpakpa ko bɛ heloonaa nii babaoo kɛ hegbɛ ni nɔ kwɔ ní mɔ aaaná yɛ je nɛŋ lɛ he. Eyɛ mli akɛ amrɔ nɛɛ, ohiafo ji mi ni mibɛ hewalɛ moŋ, shi shihilɛ mli ni miyɔɔ lɛ hi kwraa fe tsutsu lɛ. Nɔ hewɔ ji akɛ, mibale Yehowa, ni midaa lɛ shi akɛ eha wɔ hegbɛ koni wɔtsɔ sɔlemɔ nɔ wɔbɛŋkɛ lɛ. Miyɛ wɔsɛɛ be he hiɛnɔkamɔ kpakpa diɛŋtsɛ, ni asaŋ mile nɔ̃ hewɔ ni ebiɔ ni wɔto wɔtsui shi yɛ naagbai ni wɔkɛkpeɔ ŋmɛnɛ lɛ amli. Enɛɛmɛi fɛɛ eha mitsui enyɔ mimli, ni minuko he nakai pɛŋ.”

Akɛni Uganda shikpɔŋ lɛ baa nii jogbaŋŋ hewɔ lɛ, mɛi kɛɔ akɛ, kɛji otɛo tso yɛ jɛmɛ gbɛkɛnaashi lɛ, beni je baatsɛre lɛ, eda. Maŋbii lɛ tamɔ jɛmɛ sũ lɛ nɔŋŋ kɛ shishinumɔ akɛ amɛyaa amɛhiɛ oyayaayai yɛ Nyɔŋmɔ he nilee gbɛfaŋ. Wɔdaa Yehowa Nyɔŋmɔ shi ákɛ eŋmɛ gbɛ koni Ugandabii ni wieɔ wiemɔi srɔtoi babaoo lɛ ateŋ mɛi pii akase e-Maŋtsɛyeli lɛ he nii. Yesu kɛ Maŋtsɛyeli nɛɛ to “adiagba . . . ni jara wa” he, ni Ugandabii babaoo miinu nɔ̃ hewɔ ni efee nakai lɛ shishi.—Mateo 13:45, 46.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 13 Yehowa Odasefoi ji mɛi ni fee.

[Shikpɔŋ he mfonirii babaoo ni yɔɔ baafa 8]

(Kɛ́ ootao ona bɔ ni saji nɛɛ ji diɛŋtsɛ lɛ, no lɛ kwɛmɔ wolo lɛ mli)

SUDAN

UGANDA

Nilo Faa

Kamuli

Tororo

Kampala

Bushenyi

Victoria Kpaakpo

KENYA

TANZANIA

RWANDA

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 9]

Mɛi etɛ nɛɛ fata gbɛgbalɔi babaoo ni yɔɔ ekãa lɛ ahe

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 10]

Patrick

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 10]

Margaret

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 10]

Simon

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 10]

Kpokpaa wulu nɔ kpee ko yɛ Tororo

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 8 lɛ Jɛ]

Mfoniri: © Uganda Tourist Board