Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Hɛɛ, Obaanyɛ Oná Miishɛɛ

Hɛɛ, Obaanyɛ Oná Miishɛɛ

Hɛɛ, Obaanyɛ Oná Miishɛɛ

BEI pii lɛ, ewa akɛ mɔ aaaná miishɛɛ diɛŋtsɛ daa. Nɔ hewɔ ji akɛ, hei ni mɛi babaoo yaa nɔ amɛtaoɔ miishɛɛ kɛjɛɔ lɛ esaaa. Eji amɛaaná naanyo ko ni anyɛɔ akɛ he fɔ̃ɔ enɔ ní baanyɛ ekɛ gbɛtsɔɔmɔ ni ja aha amɛ kulɛ, no lɛ saŋŋ!

Nakai gbɛtsɔɔmɔ ni he hiaa lɛ yɛ Biblia lɛ mli. Susumɔ emli woji lɛ ateŋ ekome pɛ ni ji Lalai a-Wolo lɛ he okwɛ. Lalai krɔŋkrɔŋi 150 ní aláa ahaa Yehowa Nyɔŋmɔ yɔɔ wolo nɛɛ mli, ni aaafee lalai nɛɛ amli fã ji nɔ ni Maŋtsɛ David ni hi shi yɛ blema Israel lɛ fo. Shi ákɛ wɔɔle akɛ Yehowa ni ji adesai a-Naanyo fe fɛɛ lɛ ji mɔ ni kɛ emumɔ tsirɛ mɛi ni aŋma wolo nɛɛ lɛ he hiaa kwraa fe mɔ ni ŋma lɛ gbɛi ní wɔɔle. No hewɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔná nɔmimaa akɛ, Nyɔŋmɔ gbɛtsɔɔmɔi kɛha wɔhilɛ-kɛhamɔ yɛ wolo nɛɛ mli, ni nomɛi tsɔɔ wɔ gbɛ nɔ ní wɔɔtsɔ wɔná miishɛɛ.

Mɛi ni ŋma Lalai a-Wolo lɛ le jogbaŋŋ akɛ, wekukpãa kpakpa ni hiɔ mɔ kɛ Nyɔŋmɔ teŋ lɛ ni haa mɔ lɛ náa miishɛɛ. Lalatsɛ lɛ ŋma akɛ: “Gbɔmɔ ni sheɔ Yehowa gbeyei lɛ yɛ miishɛɛ.” (Lala 112:1, NW) Nibii tamɔ adesai ni akɛbɔɔ, heloonaa nii ni mɔ yɔɔ, loo nibii ni mɔ enyɛ etsu yɛ eshihilɛ mli lɛ ateŋ eko kwraa nyɛŋ aha mɔ aná miishɛɛ ni “mɛi ni Yehowa ji [amɛ]Nyɔŋmɔ lɛ” yɔɔ lɛ eko. (Lala 144:15) Nyɔŋmɔ tsuji ni yɔɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ lɛ ateŋ mɛi babaoo ashihilɛ maa sane nɛɛ nɔ mi.

Susanne, ní ye afii 40 etsɛko tsɔ lɛ ji mɛi ni awieɔ amɛhe nɛɛ ateŋ mɔ kome. * Etsɔɔ mli akɛ: “Ŋmɛnɛ lɛ, mɛi babaoo kɛ amɛhe bɔɔ kui komɛi ahe bɔni afee ni amɛfee ekome kɛtsu nii aloo koni amɛyeyee amɛbua amɛhe. Shi efɔɔɔ kaa akɛ amɛbaabu mɛi fɛɛ ni yɔɔ kuu lɛ mli lɛ akɛ amɛnanemɛi. Kɛlɛ jeee nakai eji yɛ Yehowa webii agbɛfaŋ. Suɔmɔ ni wɔyɔɔ kɛha Yehowa lɛ haa wɔsumɔsumɔɔ wɔhe. Ekɔɔɔ he eko he ni wɔyɔɔ amrɔ nɛɛ lɛ, kɛ́ wɔfutu Nyɔŋmɔ webii lɛ, wɔnuuu he akɛ gbɔi ji wɔ. Ekomefeemɔ nɛɛ haa wɔmii shɛɔ wɔhe babaoo yɛ shihilɛ mli. Yɛ wɔsɛɛ lɛ, ani mɛi komɛi yɛ ni baanyɛ akɛɛ akɛ amɛyɛ nanemɛi ní amɛkusumii yɛ srɔto kwraa yɛ amɛnɔ he, ni asaŋ amɛjɛ maji srɔtoi babaoo anɔ? Manyɛ makɛɛ kɛ nɔmimaa akɛ, Yehowa webii lɛ ateŋ mɔ ko ní aaatsɔ lɛ ji nɔ ni haa mɔ náa miishɛɛ.”

Maree ní afɔ́ lɛ yɛ Scotland lɛ hu ná le akɛ, kɛ́ mɔ baaná miishɛɛ lɛ, no lɛ ehe miihia ni wekukpãa kpakpa ahi ekɛ Yehowa teŋ. Ewie akɛ: “Dani makase Biblia mli anɔkwalei lɛ, no mli lɛ, misumɔɔ sinii ni yɔɔ gbeyeigbeyei akwɛmɔ. Ni kɛ́ je na ni miyakã shi lɛ, mihiɛɔ krɔɔs yɛ midɛŋ bɔni afee ni sisai kɛ akpasoi ní sinii nɛɛ babaoo wieɔ amɛhe lɛ akɛnyɛ amɛbɛŋkɛ mi. Shi beni mibale anɔkwale lɛ, mikpa sinii nɛɛ akwɛmɔ, ni wekukpãa ni yɔɔ mi kɛ Yehowa teŋ lɛ haa miwɔ̀ɔ ní misheee gbeyei, ni eŋɔɔ minaa ákɛ miisɔmɔ Nyɔŋmɔ ni yɔɔ hewalɛ kwraa fe daimonioi kɛ akpasoi komɛi ní asusuɔ akɛ amɛyɛ, tsɛ amɛbɛ lɛ.”

He ní Akɛfɔ̃ɔ Yehowa nɔ lɛ Haa Mɔ Náa Miishɛɛ

Nɔ ko bɛ ni wɔɔdamɔ nɔ wɔje ofe ni Bɔlɔ lɛ ji kɛ enilee ni husu bɛ he lɛ ahe ŋwane. Akɛni David le akɛ ebaanyɛ ekɛ ehe fɛɛ afɔ̃ Yehowa nɔ, ni eyaba Lɛ abo hewɔ lɛ, eŋma akɛ: “Gbɔmɔ ni ŋɔɔ ehiɛ efɔ̃ɔ Yehowa nɔ lɛ yɛ miishɛɛ.”—Lala 40:4, NW.

Maria wie akɛ: “Niiashikpamɔ ni miná yɛ Spain kɛ hei krokomɛi lɛ eha miyɔse akɛ, eyɛ mli akɛ wɔsumɔɔ ni wɔfee nɔ ni ŋɔɔ wɔnaa loo wɔtsui naa nii moŋ, shi kɛ́ wɔtsu saji ahe nii taakɛ Yehowa taoɔ akɛ wɔfee lɛ, ewoɔ yibii ni nɔ̃ bɛ. Ni no haa wɔnáa miishɛɛ ejaakɛ Yehowa gbɛ̀i lɛ anɔ bɛ.”

Niiashikpamɔ ni Andreas ni ji Kristofonyo asafoŋ nukpa ní esɔmɔ yɛ Europa maji babaoo anɔ lɛ ná lɛ ha lɛ hu ena akɛ wɔbaanyɛ wɔkɛ wɔhe afɔ̃ Yehowa nɔ. Ewie akɛ: “Minyɛmi nukpa ní kɛ mi bɛ jamɔ kome mli lɛ ná minɔ hewalɛ waa yɛ miblahiiaŋ, ni ewo mi hewalɛ koni mikɛ mihe awo nitsumɔ ko ni baaha maná shika babaoo mli. Beni mikɛ mihiɛ eyafɔ̃ɔɔ gbɛjianɔi srɔtoi ni akɛɛ ebuɔ mɔ he, ní atoɔ ahaa mɛi ni baa nitsumɔ mli hejɔɔmɔ yɛ gbɔlɛ hewɔ lɛ anɔ, shi moŋ mikɛ mihe wo be-fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ, enɛ edɔɔɔ lɛ ni ahi. Kɛjɛ beni mikɛ mihe wo be-fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli nɛɛ lɛ, ehiako mi pɛŋ, ni miná jɔɔmɔi babaoo ni mɛi shweɔ akɛ amɛná.”

Yɛ afi 1993 lɛ, afɔ̃ Felix nine koni ebaye ebua kɛlɛɛ Yehowa Odasefoi anitsumɔhe nine ni yɔɔ Selters yɛ Germany lɛ mli. Beni agbe nitsumɔ lɛ naa lɛ, abi lɛ koni ebatsɔ jɛmɛ Betel weku lɛ mlinyo. Te efee enii eha tɛŋŋ? Ewie akɛ: “Mikpɛlɛ sane ni akɛfɔ̃ mihiɛ lɛ nɔ, shi jeee kɛ mitsui fɛɛ. Shi amrɔ nɛɛ miná aaafee afii nyɔŋma yɛ biɛ, ni miyɛ nɔmimaa diɛŋtsɛ akɛ Yehowa bo misɔlemɔi lɛ atoi. Lɛ ele nɔ ni hi fe fɛɛ kɛha mi. Mikɛ mihe fɛɛ fɔ̃ enɔ, ni miŋmɛ lɛ gbɛ koni ekudɔ mi, ni no ha ená hegbɛ etsɔɔ mi nɔ ni etaoɔ ni mafee.”

Susanne ní wɔtsĩ etã kɛtsɔ hiɛ lɛ miisumɔ akɛ ekɛ ehe awo be-fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli ákɛ gbɛgbalɔ, shi etɔlɛ akɛ eeená nitsumɔ ni akɛ be fã tsuɔ. Beni emɛ afi kome ákɛ nibii amli aaakpɛ́ lo sɛɛ lɛ, ekɛ ehe fɔ̃ Yehowa nɔ, ni etee nɔ etsu nɔ ni etaoɔ efee lɛ he nii. Beni egbaa bɔ ni nibii tee nɔ eha lɛ, ekɛɛ akɛ: “Mikɛ gbɛbimɔ wolo yaha ákɛ miisumɔ mikɛ mihe awo gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli. No mli lɛ, mibua shika saŋŋ naa ni manyɛ mikɛkwɛ mihe aaafee nyɔŋ kome. Nakai nyɔŋ lɛ yafee nyɔŋ ko ni yɔɔ miishɛɛ pam! Shiɛmɔ nitsumɔ lɛ ha mimli fili mi waa, shi nitsumɔhei srɔtoi fɛɛ ni ŋmala mi wolo akɛ miba koni akwɛ akɛ abaaná nɔ ko aha mi ni matsu lo lɛ yeee omanye. Shi taakɛ Yehowa wo shi lɛ, ekwaaa mi. Yɛ naagbee gbi ni yɔɔ nakai nyɔŋ lɛ nɔ lɛ, ahé mi yɛ nitsumɔ ko mli. Amrɔ nɛɛ mina akɛ manyɛ mikɛ mihe afɔ̃ Yehowa nɔ diɛŋtsɛ! Niiashikpamɔ nɛɛ ni ji klɛŋklɛŋ nɔ̃ ní miná yɛ be-fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli lɛ fata he ni mitsui nyɔɔ mimli, ni mimii shɛɔ mihe yɛ shihilɛ mli lɛ.”

Ŋaawoo ni Nyɔŋmɔ Kɛhaa lɛ Kɛ Nitsumɔ Haa Mɔ Náa Miishɛɛ Babaoo

Maŋtsɛ David tɔ̃ tɔmɔi komɛi ni yɔɔ hiɛdɔɔ. Ehe bahia ni awo lɛ ŋaa yɛ bei komɛi amli. Ani wɔyɛ he miishɛɛ akɛ wɔɔbo ŋaawoo kɛ gbɛtsɔɔmɔi atoi taakɛ David fee lɛ?

Be ko lɛ, Aida ní jɛ France lɛ na akɛ etɔ̃ tɔmɔ ko ni yɔɔ hiɛdɔɔ. Ewie akɛ: “Nɔ ni kã mitsui nɔ ji ní masaa mi kɛ Yehowa teŋ. No nɔŋŋ kã mitsui nɔ.” Eyana Kristofoi asafoŋ onukpai lɛ kɛha yelikɛbuamɔ. Amrɔ nɛɛ, ekɛ afii 14 esɔmɔ yɛ be-fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli, ni nɔ ni ekɛɛ ji akɛ: “Kwɛ miishɛɛ ni eji akɛ male akɛ Yehowa kɛ mitɔmɔ lɛ eke mi!”

Ŋaawoo ni Nyɔŋmɔ kɛhaa lɛ kɛ nitsumɔ haaa mɔ kɛ ehe awo tɔmɔi amli. Judith tsɔɔ mli akɛ: “Beni miye afii 20 lɛ, miná suɔmɔ miha nuu ko ni jɛ Germany ni mikɛtsuɔ nii ní bɔ mɔdɛŋ koni esa mihiɛ lɛ. Abuɔ lɛ, eyɛ nitsumɔ kpakpa, ni no mli lɛ, ebote gbalashihilɛ momo! Mina akɛ esa akɛ makpɛ miyiŋ ákɛ mabo Yehowa mlai lɛ atoi aloo mikpoo Lɛ kwraa. Mibɔ mifɔlɔi amaniɛ. Mitsɛ kɛ sane lɔgɔɔɔ shi, shi moŋ ekɛɛ mi tɛ̃ɛ nɔ ni Yehowa kpaa gbɛ kɛjɛɔ midɛŋ. Ekɛ mi wie kɛ hiɛdɔɔ diɛŋtsɛ—ni nakai hi ha mi! Yɛ enɛɛmɛi fɛɛ asɛɛ po lɛ, mibɔ mɔdɛŋ akɛ majie sane naa kɛtsɔɔ akɛ tɔmɔ bɛ nɔ ni mitaoɔ mafee lɛ he. Minyɛ awo tsɛ́ɔ mi etaa shi gbɛkɛgbɛkɛ ni ekɛ mi susuɔ bɔ ni Nyɔŋmɔ mlai lɛ ahe hiaa ní asaŋ amɛbaa mɔ yi hã lɛ he, ni efee enɛ otsii abɔ. Midaa shi babaoo akɛ fiofio lɛ, mitsui dɔ kɛtee Yehowa ŋɔɔ. Tsɔsemɔ ní miná kɛjɛ Yehowa ŋɔɔ kɛ nii ni etsɔɔ mi lɛ eha miná miishɛɛ babaoo—miná jɔɔmɔi babaoo yɛ afii abɔ ni mikɛsɔmɔ yɛ be-fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ mli, ni asaŋ miná Kristofonyo wu kpakpa ní sumɔɔ mi, ni esumɔɔ Yehowa hu kɛ etsui fɛɛ.”

David wie akɛ: “Mɔ ni aŋɔ enɔtɔmɔ afa lɛ, ni atsimɔ ehe esha nɔ lɛ yɛ miishɛɛ. Gbɔmɔ ni Yehowa ebuuu nɔsha ko ehaaa lɛ, ni apasa bɛ emumɔ mli lɛ yɛ miishɛɛ.” Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, niiashikpamɔi tamɔ nɔ ni wɔsusu he lɛ maa nɔ mi akɛ nɔ ni David wie nɛɛ ji anɔkwale.—Lala 32:1, 2, NW.

Mɛi Krokomɛi Ahesusumɔ Haa Mɔ Náa Miishɛɛ

David ŋma akɛ: “Mɔ ni jwɛŋɔ ohiafo nɔ lɛ yɛ miishɛɛ.” Ekɛfata he akɛ: “Gbi fɔŋ nɔ lɛ, Yehowa aaajie lɛ. Yehowa aaabaa eyi ni eeeha eyi aná wala, ni aaaha emii ashɛ ehe yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ.” (Lala 41:2, 3) David jɛ suɔmɔ mli esusu Mefiboshet ni ji enaanyo Yonatan ni esumɔɔ esane waa lɛ binuu ni eje kpa lɛ he, ni nɔ ni efee lɛ ji nɔkwɛmɔnɔ ni tsɔɔ bɔ ni esa ákɛ wɔkɛ mɛi ni ehia amɛ lɛ aye aha.—2 Samuel 9:1-13.

Marlies ní kɛ afii 47 esɔmɔ ákɛ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔ lɛ ená hegbɛ akɛ eeeshiɛ etsɔɔ mɛi komɛi ni jɛ Afrika, Asia, kɛ Europa ní amɛjo foi kɛshi amɛmaŋ yɛ basabasafeemɔ ni yaa nɔ yɛ jɛmɛ lɛ hewɔ lɛ. Ewie akɛ: “Amɛnaagbai fa, ni amɛnuɔ he akɛ mɛi hereee amɛ hiɛmɛɛ ejaakɛ abuɔ amɛ mɛi kpɔ̃ji, ni ákɛ yɛ anɔkwale mli lɛ, akwɛɔ hiɛaŋ kɛ́ akɛ amɛ miiye. Mɛi tamɔ nɛkɛ ní miyeɔ mibuaa lɛ haa mináa miishɛɛ be fɛɛ be.”

Marina ní ná afii 40 etsɛko lɛ ŋma akɛ: “Ákɛ oshija lɛ, mile bɔ ni mɔ mii shɛɔ ehe kɛji ená mɔ ko ni baaye ebua lɛ. Enɛ kanyaa mi ní mitswaa mɛi tɛlifon loo miŋmalaa amɛ woji kɛwoɔ amɛ hewalɛ. Amɛteŋ mɛi babaoo daa mi shi yɛ he. Mɛi krokomɛi ní miyeɔ mibuaa lɛ haa mináa miishɛɛ.”

Dimitar ní eye aaafee afii 25 lɛ kɛɛ akɛ: “Mimami ni kwɛ mi, ni eji fɔlɔ mɔ kome mɔ. Eŋɔɔ minaa jogbaŋŋ akɛ beni mi ji oblanyo fioo lɛ, Asafoŋ Wolo Nikasemɔ nɔkwɛlɔ ni kwɛɔ wɔkuu lɛ nɔ lɛ tsɔ shiɛmɔ ni ekɛ mi yaa daa otsi nɔ etsɔse mi yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli. Midaa lɛ shi lolo ákɛ enine eshɔ̃ɔɔ lɛ yɛ mihe. Mile akɛ jeee be fɛɛ be ená lɛ mlɛo ákɛ eeewo mi hewalɛ.” Akɛni Dimitar hiɛ esɔ yelikɛbuamɔ ni akɛha lɛ be ko ni eho lɛ hewɔ lɛ, amrɔ nɛɛ, lɛ hu eeye eebua mɛi krokomɛi. Ewie akɛ: “Kɛ́ hooo lɛ, shikome yɛ daa nyɔŋ nɔ lɛ, mibɔɔ mɔdɛŋ akɛ maŋɔ oblanyo loo oblayoo fioo kome kɛ mɛi ni edara lɛ hu ateŋ mɔ kome kɛya shiɛmɔ.”

Lalai a-Wolo lɛ tsĩɔ nibii krokomɛi hu ni haa mɔ náa miishɛɛ lɛ atã. Emli ekome ji bɔ ni ehe hiaa ni mɔ kɛ ehe afɔ̃ hewalɛ ni Yehowa haa lɛ nɔ, moŋ fe nɔ ni ekɛ ehe aaafɔ̃ lɛ diɛŋtsɛ ehewalɛ nɔ. Wɔkaneɔ akɛ: “Gbɔmɔ ní ehewalɛ yɔɔ Yehowa mli lɛ yɛ miishɛɛ.”—Lala 84:6, NW.

Corinna baakɛɛ bo akɛ wiemɔ nɛɛ ji anɔkwale. Efã eyahi maŋ ko ni shiɛlɔi babaoo ahe miihia yɛ jɛmɛ lɛ mli. Etsɔɔ mli akɛ: “No mli lɛ, minuuu jɛmɛ wiemɔ lɛ, ni esoro maŋbii lɛ anifeemɔ kɛ bɔ ni amɛsusuɔ nii ahe amɛhaa. No ha minu he oookɛɛ nɔ ni jeee shikpɔŋ lɛ nɔ afɔ́ mi yɛ. Ŋmiŋmi mɔɔ mi kɛ́ miisusu shiɛmɔ ni mashiɛ yɛ he ko ni mileee jɛmɛ kwraa lɛ he. Mikpa Yehowa fai koni eye ebua mi, ni ehewalɛ naa lɛ, minyɛ mishiɛ yɛ shikpɔŋkukuji ni amɛtse amɛhe banee lɛ amli, ni miyeɔ gbi muu fɛɛ po ní miishiɛ. Beni be shwie mli lɛ, minaaa enɛ feemɔ nɔ ko hee dɔŋŋ. Mi kɛ mɛi babaoo kase Biblia lɛ, ni niiashikpamɔ ni miná nɛɛ he eba sɛɛnamɔ kɛha mi kɛbashi ŋmɛnɛ. Mina akɛ, yɛ Yehowa hewalɛ naa lɛ, wɔbaanyɛ wɔye naatsĩi nibii ni tamɔ nɔ ni anyɛŋ aye nɔ kunim lɛ po anɔ kunim.”

Hɛɛ, nibii srɔtoi haa mɔ náa miishɛɛ, ni ekomɛi ji Nyɔŋmɔ kɛ ewebii lɛ ní akɛbɔɔ, Yehowa nɔ ní akɛ he fɛɛ fɔ̃ɔ, eŋaawoi lɛ kɛ nitsumɔ, kɛ mɛi krokomɛi ahe ní asusuɔ. Kɛ́ wɔnyiɛ Yehowa gbɛ̀i lɛ anɔ, ni wɔbo emlai lɛ atoi lɛ, no lɛ wɔhiɛ aaaba nyam yɛ ehiɛ, ni no baaha wɔmii ashɛ wɔhe.—Lala 89:16; 106:3; 112:1; 128:1, 2.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 5 Atsake gbɛi lɛ ekomɛi.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 12]

Maria

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 13]

Maree

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 13]

Susanne kɛ Andreas

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 15]

Corinna

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 15]

Dimitar