Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Hiob—nuu Anɔkwafo Ni Ŋmɛɔ Etsui Shi

Hiob—nuu Anɔkwafo Ni Ŋmɛɔ Etsui Shi

Hiob—nuu Anɔkwafo Ni Ŋmɛɔ Etsui Shi

“Ani oŋɔ otsui ofɔ̃ mitsulɔ Hiob hu nɔ? Ejaakɛ mɔ ko mɔ ko bɛ ní tamɔ lɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ, eji nuu ní kpa ko bɛ ehe ni eja, esheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei, ni esɔleɔ ehe yɛ efɔŋ he.”—HIOB 1:8.

1, 2. (a) Mɛɛ amanehului ni akpaaa gbɛ Hiob kɛkpe? (b) Tsɔɔmɔ bɔ ni Hiob shihilɛ yɔɔ ha dani nakai amanehului lɛ ba enɔ.

NUU ko hi shi yɛ blema, ni no mli lɛ, etamɔ nɔ ni nɔ ko eshwɛɛɛ lɛ yɛ shihilɛ mli—eyɛ nii babaoo, mɛi buɔ lɛ, eyɛ gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa, kɛ weku ni yɔɔ miishɛɛ. Shi eyɛ nɔŋŋ kɛkɛ ni amanehului srɔtoi etɛ ni naa wawai banina lɛ. Nibii ni eyɔɔ lɛ fɛɛ ahiɛ kpata trukaa. No sɛɛ lɛ, ahum ko ni aleee he ni ejɛ kpata ebii ni eyɔɔ lɛ fɛɛ ahiɛ. No sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, hela ko ni haa mɔ gbɔjɔɔ tswa lɛ, ni asanei ni naa jaraa tsɛ̃rɛ lɛ kɛjɛ eyiteŋ kɛyashi enaneshi. Ekolɛ, ona mɔ he ni awieɔ lɛ, lɛ ji Hiob. Lɛ ji mɔ titri ni awie ehe yɛ Biblia mli wolo ni egbɛi kã nɔ lɛ mli.—Hiob, yitso 1 kɛ 2.

2 Ewie mɔbɔmɔbɔ akɛ: “Miná ní kulɛ mitsɔ tamɔ bɔ ni miyɔɔ yɛ tsutsu nyɔji lɛ amli lɛ.” (Hiob 3:3; 29:2) Namɔ yɔɔ ni kɛ́ eyaje haomɔ mli lɛ eshweŋ akɛ ená ni shihilɛ kpakpa ko ni eyɔɔ mli tsutsu lɛ baje egbɛ nɔ? Yɛ Hiob gbɛfaŋ lɛ, ehi shi akɛ jalɔ, ni etamɔ nɔ ni ekɛ amane ko ekpeee. Hiɛnaanɔbii buɔ lɛ, ni amɛyabiɔ lɛ ŋaawoo. (Hiob 29:5-11) Eyɛ mli akɛ eji niiatsɛ moŋ, shi ená jwɛŋmɔ ni ja yɛ shika he. (Hiob 31:24, 25, 28) Eye ebua yei okulafoi kɛ awusãi. (Hiob 29:12-16) Ni ejeee eŋa sɛɛ ekɛ yoo kroko ayaná bɔlɛ.—Hiob 31:1, 9, 11.

3. Te Yehowa bu Hiob eha tɛŋŋ?

3 Akɛni no mli lɛ, Hiob jáa Nyɔŋmɔ hewɔ lɛ, ehi shi akɛ mɔ ni kpa ko bɛ ehe. Yehowa kɛɛ akɛ: “Mɔ ko mɔ ko bɛ ní tamɔ lɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ, eji nuu ní kpa ko bɛ ehe ni eja, esheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei, ni esɔleɔ ehe yɛ efɔŋ he.” (Hiob 1:1, 8) Shi yɛ Hiob jeŋ ní eba jogbaŋŋ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, amanehului fite eshihilɛ ni yɔɔ miishɛɛ lɛ. Nibii ni ená kɛjɛ edeŋmegbomɔ lɛ mli lɛ fɛɛ ahiɛ kpata, ni etsɔ piŋmɔ, hejaramɔ, kɛ nijiaŋwujee mli, ni no ha ana nɔ̃ gbɔmɔ diɛŋtsɛ ni eji.

4. Mɛni hewɔ sɛɛnamɔ yɔɔ he akɛ wɔɔsusu shihilɛ ni Hiob kɛkpe lɛ he lɛ?

4 Yɛ anɔkwale mli lɛ, jeee Hiob pɛ ji Nyɔŋmɔ tsulɔ ni kɛ amanehulu kpe. Kristofoi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ ateŋ mɛi babaoo naa akɛ shihilɛ ni amɛkɛkpeɔ lɛ tamɔ Hiob nɔ̃ lɛ. No hewɔ lɛ, nilee yɛ mli akɛ wɔɔsusu sanebimɔi enyɔ komɛi ahe, ni nomɛi ji: Mɛɛ gbɛ nɔ shihilɛ ni Hiob kɛkpe lɛ he ní wɔɔsusu lɛ baanyɛ aye abua wɔ kɛ́ wɔkɛ amanehulu kpe? Ni mɛɛ gbɛ nɔ shihilɛ ni ekɛkpe lɛ haa wɔnaa akɛ ehe miihia koni wɔmusuŋ atsɔ̃ wɔ babaoo yɛ mɛi ni náa amanehului lɛ ahe?

Sane ko ni Kɔɔ Anɔkwayeli He kɛ Emuuyeli ní Aka Akwɛ

5. Mɛni Satan kɛɛ no ji yiŋtoo hewɔ ni Hiob sɔmɔɔ Nyɔŋmɔ lɛ?

5 Esoro Hiob sane lɛ kwraa. No mli lɛ, Hiob leee akɛ Abonsam eje yiŋtoo ni ekɛsɔmɔɔ Nyɔŋmɔ lɛ he ŋwane. Bɔ ni ebalɛ ji akɛ, be ko beni ŋwɛibɔfoi lɛ bua amɛhe naa yɛ ŋwɛi lɛ, Yehowa tsĩ sui kpakpai ni Hiob yɔɔ lɛ tã, shi Satan jie lɛ naa akɛ: “Ani jeee afabaŋ ofo owo ekɛ ewe kɛ nɔ fɛɛ nɔ ní eyɔɔ lɛ he kɛkpe?” Nɔ ni Satan tsɔɔ ji akɛ, pɛsɛmkunya hewɔ Hiob—kɛ taakɛ wɔbaanyɛ wɔmu sane naa lɛ, Nyɔŋmɔ tsuji krokomɛi lɛ sɔmɔɔ Nyɔŋmɔ. Satan kɛɛ Yehowa akɛ: “Kpã onine mli ní ota enii ní eyɔɔ lɛ fɛɛ he; akɛ ekwaŋo yɛ ohiɛ lo!”—Hiob 1:8-11.

6. Mɛɛ sane ko ni yɔɔ hiɛdɔɔ Satan tée lɛ shi?

6 Sane ni Satan tée lɛ shi lɛ ji hiɛdɔɔ sane. Satan kɛɛ gbɛ ni Yehowa tsɔɔ nɔ eyeɔ nɔ lɛ ehiii. Ani Nyɔŋmɔ baanyɛ aye je lɛ nɔ yɛ suɔmɔ mli diɛŋtsɛ, aloo taakɛ Satan tsɔɔ lɛ, ebaayagbe naa yɛ lɛ diɛŋtsɛ epɛsɛmkunya sɛɛnamɔ mli? Bɔni afee ni ana anɔkwale ni yɔɔ sane nɛɛ mli lɛ, Yehowa ŋmɛ Abonsam gbɛ koni eka Hiob ekwɛ, ni no mli lɛ, Yehowa yɛ nɔmimaa akɛ etsulɔ lɛ baaya nɔ eye lɛ anɔkwa ní ehiɛ emuuyeli mli. No hewɔ lɛ, Satan diɛŋtsɛ ji mɔ ni kɛ amanehului ni eko nyiɛ eko sɛɛ lɛ ba Hiob nɔ. Beni Satan kɛ amanehului komɛi ba Hiob nɔ ni eyayeee omanye lɛ, eha hela ko ni naa wa tswa lɛ. Nɔ ni Abonsam kɛɛ ji akɛ: “Akɛ hewolo haa yɛ hewolo najiaŋ, ni nɔ fɛɛ nɔ ní mɔ ko yɔɔ lɛ eŋɔhaa yɛ ewala hewɔ!”—Hiob 2:4.

7. Mɛɛ gbɛ̀i anɔ Nyɔŋmɔ tsuji ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ kɛ kaai ni tamɔ Hiob nɔ̃ lɛ kpeɔ?

7 Eyɛ mli akɛ amanehulu ni Kristofoi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ amli kpotoo naa lɛ shɛɛɛ Hiob nɔ̃ lɛ moŋ, shi kɛlɛ amɛkɛ haomɔi srɔtoi kpeɔ. Amɛteŋ mɛi pii kɛ yiwaa loo weku mli naagbai kpeɔ. Shika he naagbai kɛ helai nyɛɔ yeɔ awui waa. Agbeɔ amɛteŋ mɛi komɛi yɛ nibii ni amɛheɔ amɛyeɔ lɛ hewɔ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, esaaa akɛ wɔsusuɔ akɛ Satan ji mɔ ni hɔ haomɔi fɛɛ ni wɔkɛkpeɔ lɛ asɛɛ. Sane lɛ ji akɛ, tɔmɔi komɛi ni wɔtɔ̃ɔ loo gbɔmɔtsoŋ naagbai komɛi ni akɛfɔ́ wɔ lɛ baanyɛ ekɛ naagbai abaha wɔ. (Galatabii 6:7) Ni gbɔlɛ kɛ emli naagbai kɛ adebɔɔ naa osharai baanyɛ aba wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ nɔ. Biblia lɛ feɔ lɛ faŋŋ akɛ yɛ gbii nɛɛ amli lɛ, Yehowa tsɔɔɔ naakpɛɛ gbɛ nɔ ebuuu etsuji ahe kɛjɛɛɛ naagbai nɛɛ ahe.—Jajelɔ 9:11.

8. Mɛɛ gbɛ nɔ Satan baasumɔ akɛ ekɛ amanehului ni wɔnaa lɛ atsu nii kɛtsu eyiŋtoi ahe nii?

8 Kɛlɛ, Satan baanyɛ etsɔ amanehului ni wɔnaa lɛ anɔ egbɔjɔ wɔhemɔkɛyeli lɛ. Bɔfo Paulo tsɔɔ akɛ aha lɛ “ŋmei ko yɛ [e]heloo mli, ni ji satan bɔfo,” ni ‘egbala’ lɛ mai. (2 Korintobii 12:7) Kɛ́ naagba ni Paulo tsĩ tã nɛɛ ji gbɔmɔtsoŋ nɔ̃ tamɔ ehiŋmɛi ni enaaa nii jogbaŋŋ loo nɔ kroko jio lɛ, enu shishi akɛ Satan baanyɛ etsɔ nakai naagba lɛ nɔ koni eha enijiaŋ aje wui ni emiishɛɛ atã koni eŋmɛɛ emuuyeli mli ni ehiɛ lɛ he. (Abɛi 24:10) Ŋmɛnɛ lɛ, Satan baanyɛ ekɛ mɔ weku mlibii, enanemɛi skulbii, loo nɔyelɔi ni yitseiaŋ wala atsu nii kɛwa Nyɔŋmɔ tsuji ayi yɛ gbɛ̀i srɔtoi anɔ.

9. Mɛni hewɔ esaaa akɛ wɔnaa kpɛɔ wɔhe yɛ naagbai loo yiwaai ni wɔkɛkpeɔ lɛ ahe lɛ?

9 Mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔdamɔ naagbai nɛɛ anaa yɛ omanyeli mli? Wɔbaanyɛ wɔfee nakai kɛtsɔ naagbai lɛ ní wɔɔbu amɛ akɛ eji hegbɛ ni wɔná koni wɔkɛtsɔɔ akɛ tsakemɔ ko kwraa bako suɔmɔ ni wɔyɔɔ kɛha Yehowa kɛ wɔhe shi ni wɔbaa wɔhaa enɔyeli lɛ mli. (Yakobo 1:2-4) Ekɔɔɔ he eko nɔ ni kɛ amanehulu ni wɔyaje mli lɛ ba lɛ, kɛ́ wɔnu shishi akɛ ehe miihia ni wɔye Nyɔŋmɔ anɔkwa lɛ, no baaye abua wɔ koni wɔkakpalaŋ yɛ mumɔŋ. Bɔfo Petro ŋma Kristofoi akɛ: “Suɔmɔmɛi, nyɛkahaa amanehulu la ni aŋɔkaa nyɛ lɛ miifee nyɛ sane srɔto ko, tamɔ akɛ nɔ ko srɔto ko feɔ nyɛ lɛ.” (1 Petro 4:12) Ni Paulo hu tsɔɔ mli akɛ: “Mɛi fɛɛ hu ni taoɔ akɛ amɛaahi shi yɛ Nyɔŋmɔjamɔ naa yɛ Kristo Yesu mli lɛ, aaawa amɛyi.” (2 Timoteo 3:12) Satan kã he eeje anɔkwa ni Yehowa Odasefoi yeɔ Yehowa lɛ he ŋwane lolo taakɛ efee yɛ Hiob sane lɛ mli lɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, Biblia lɛ tsɔɔ akɛ, Satan emia tutuamɔi ni ekɛbaa Nyɔŋmɔ tsuji anɔ yɛ naagbee gbii nɛɛ amli lɛ mli.—Kpojiemɔ 12:9, 17.

Saneshishinumɔ ko ni Eyabaaa kɛ Ŋaawoo Gbonyo

10. Mɛɛ haomɔ Hiob kɛkpe?

10 Hiob tsɔ haomɔ ko ni ehe ehiaaa akɛ wɔkɛ eko kpeɔ mli. No mli lɛ eleee nɔ hewɔ ni nakai haomɔi lɛ ba enɔ. Hiob mu sane naa yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ akɛ “Yehowa ŋɔha, ni Yehowa ebaŋɔ kɛtee.” (Hiob 1:21) Ekolɛ, Satan je gbɛ efee nakai koni Hiob anu he akɛ Nyɔŋmɔ ji mɔ ni hɔ amanehulu ni ekɛkpe lɛ sɛɛ.

11. Tsɔɔmɔ bɔ ni Hiob fee enii eha yɛ amanehului ni ena lɛ ahe.

11 Eyɛ mli akɛ Hiob lomɔɔɔ Nyɔŋmɔ taakɛ eŋa wo lɛ hewalɛ koni efee lɛ moŋ, shi enijiaŋ je wui diɛŋtsɛ. (Hiob 2:9, 10) Ewie akɛ: ‘Etamɔ nɔ ni nibii miiya jogbaŋŋ kɛmiiha mɛi fɔji lɛ fe mi.’ (Hiob 21:7-9) Ekolɛ ebi ehe akɛ: ‘Mɛni hewɔ Nyɔŋmɔ gbalaa mitoi?’ Eshɛ he ko po ni eshwe akɛ egbo. Ewie akɛ: “Miná ní kulɛ oŋɔ mi otée yɛ gbohiiajeŋ, ní oŋɔ mi ohɔ shi kɛyashi beyinɔ ní omlifu lɛ aaaho!”—Hiob 14:13.

12, 13. Te Hiob nanemɛi etɛ lɛ awiemɔi lɛ ná enɔ hewalɛ eha tɛŋŋ?

12 Hiob nanemɛi etɛ komɛi yasara lɛ, ni amɛkɛɛ amɛtee koni “amɛyaye lɛ ŋkɔmɔ ni amɛshɛje emii.” (Hiob 2:11) Kɛlɛ, amɛyafee “miishɛjelɔi gbohii.” (Hiob 16:2) Eji Hiob ná nanemɛi ni baanyɛ aye abua lɛ kɛdamɔ enaagbai lɛ anaa kulɛ, no baaha etsɛ́ etsui eŋmɛ emli, shi nakai enanemɛi etɛ lɛ ha Hiob yiŋ moŋ futu lɛ, ni enijiaŋ je wui babaoo.—Hiob 19:2; 26:2.

13 Ekolɛ, Hiob bi ehe akɛ: ‘Mɛni hewɔ enɛ ba minɔ? Mɛni mifee hewɔ akɛ haomɔ ni tamɔ nɛkɛ ba minɔ?’ Anɔkwale kome nɛkɛ bɛ naatsɔɔmɔi ni enanemɛi lɛ kɛha lɛ mli. Amɛka amɛyiŋ amɛkɛɛ eshai komɛi ni yɔɔ hiɛdɔɔ ni Hiob efee lɛ ji nɔ ni eyatĩ amane ebaha lɛ lɛ. Elifaz bi akɛ: “Namɔ efeko efɔŋ ko ni ehiɛ ekpata pɛŋ? . . . Bɔ pɛ ní mina nɛ: mɛi ní hũɔ nɔ̃ sha ní amɛdũɔ haomɔ lɛ, no nɔŋŋ amɛkpaa.”—Hiob 4:7, 8.

14. Mɛni hewɔ kɛ́ mɔ ko miina amanehulu lɛ, esaaa akɛ wɔkɛ oyaiyeli muɔ sane naa akɛ ejɛ jeŋba fɔŋ ko ni ebaa lɛ hewɔ?

14 Eji anɔkwale akɛ, kɛ́ wɔdũ nii yɛ heloo mli moŋ fe mumɔ mli lɛ, no baanyɛ ekɛ naagbai abaha wɔ. (Galatabii 6:7, 8) Kɛlɛ, yɛ gbii ni wɔyɔɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaanyɛ wɔkɛ naagbai akpe ekɔɔɔ he eko bɔ ni wɔbaa wɔjeŋ wɔhaa. Kɛfata he lɛ, anyɛŋ akɛɛ akɛ mɛi ni efeko nɔ ko lɛ eye amɛhe kɛjɛ naagbai fɛɛ ahe. Yesu Kristo ni “ehe bɛ kpa ko, ni etse ehe kɛjɛ eshafeelɔi ahe” lɛ piŋ ni egbo yɛ sɛŋmɔtso nɔ, ni agbe bɔfo Yakobo ákɛ lá odasefonyo. (Hebribii 7:26; Bɔfoi lɛ Asaji 12:1, 2) Susumɔi ni ejaaa ni jɛ Elifaz kɛ enanemɛi enyɔ lɛ anaa lɛ ha Hiob fã gbɛi kpakpa ni eyɔɔ lɛ he, ni etee nɔ ema nɔ mi akɛ efeko efɔŋ ko. Kɛlɛ, ekolɛ kuɛŋtimɔ ni amɛkɛfolɔ Hiob naa akɛ amanehulu ni eba enɔ lɛ sa lɛ lɛ hã ewie nɔ ni ekɛɛ yɛ jalɛsane ni Nyɔŋmɔ yeɔ lɛ he lɛ.—Hiob 34:5; 35:2.

Ní Wɔɔtao Yelikɛbuamɔ Kɛ́ Wɔkɛ Amanehulu Kpe

15. Kɛ́ wɔkɛ amanehulu kpe lɛ, mɛɛ saji ahesusumɔ baaye abua wɔ koni wɔnyɛ naa wɔdamɔ?

15 Ani wɔbaanyɛ wɔkase nɔ ko kɛjɛ Hiob sane lɛ mli? Ekolɛ, wɔbaanu he akɛ esaaa akɛ osharai, helai, loo yiwaai ni wɔkɛkpeɔ lɛ baa wɔnɔ. Nɔ hewɔ ji akɛ, etamɔ nɔ ni mɛi krokomɛi eye amɛhe kɛjɛ naagbai ni tamɔ nakai lɛ ahe. (Lala 73:3-12) Bei komɛi lɛ, ebaabi ni wɔteŋ mɔ fɛɛ abi ehe saji ni he hiaa nɛɛ: ‘Ani suɔmɔ ni miyɔɔ kɛha Nyɔŋmɔ lɛ kanyaa mi koni masɔmɔ lɛ yɛ shihilɛ fɛɛ shihilɛ mli? Ani mishweɔ koni maha Yehowa “[a]ná hetoo [e]ha mɔ ni bɔɔ [lɛ] ahora lɛ?”’ (Abɛi 27:11; Mateo 22:37) Esaaa akɛ wɔŋmɛɔ gbɛ kɔkɔɔkɔ ni saji ni mɛi wieɔ ni amɛsusuuu he lɛ haa wɔyiŋ feɔ wɔ enyɔnyɔɔnyɔ yɛ wɔ-Tsɛ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ he. Be ko lɛ, Kristofonyo anɔkwafo ko ni hela ni ehiii tsámɔ eye lɛ afii babaoo lɛ wie akɛ: “Mile akɛ Yehowa eŋmɛŋ gbɛ koni nɔ ko ni minyɛŋ naa madamɔ aba minɔ. Mile akɛ ekɛ hewalɛ ni he hiaa mi lɛ baaha mi. Efeɔ nakai daa.”

16. Mɛɛ gbɛ nɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ yeɔ buaa mɛi ni kɛ naagbai kpeɔ lɛ?

16 Wɔyɛ Satan ŋaatsɔɔi lɛ ahe nilee babaoo fe Hiob. Eŋaatsɔɔi gbohii loo “ejwɛŋmɔi lɛ aŋɔteee wɔ.” (2 Korintobii 2:11) Kɛfata he lɛ, wɔyɛ nilee babaoo ni baanyɛ aye abua wɔ. Hii kɛ yei anɔkwafoi ni to amɛtsui shi yɛ naagbai srɔtoi ni amɛkɛkpe lɛ amli lɛ ahe saji yɛ Biblia lɛ mli. Bɔfo Paulo ní na nɔ̃ fe gbɔmɛi nɛɛ ateŋ mɛi babaoo lɛ ŋma akɛ: “Nibii abɔ ní aŋma ato momo lɛ, wɔ diɛŋtsɛ wɔhe nitsɔɔmɔ hewɔ aŋma ato lɛ, koni wɔkɛ tsuishiŋmɛɛ kɛ ŋmalɛi lɛ amli miishɛjemɔ lɛ aná hiɛnɔkamɔ.” (Romabii 15:4) Odasefonyo ko ni yɔɔ Europa ni awo lɛ tsuŋ yɛ ehemɔkɛyeli hewɔ yɛ jeŋ ta ni ji enyɔ lɛ mli lɛ kɛ egbii etɛ niyenii tsake Biblia. Ewie akɛ: “Kwɛ sɛɛnamɔ ni jɛ mli kɛba! Yɛ hɔmɔ ni ye mi lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, minine shɛ mumɔŋ niyenii ní ye bua mi kɛ mɛi krokomɛi ni aka wɔ yɛ nakai jaramɔ bei lɛ amli lɛ ni wɔnyɛ wɔfĩ shi lɛ nɔ. Mikɛ nakai Biblia lɛ eto kɛbashi ŋmɛnɛ.”

17. Mɛɛ gbɛjianɔi ni Nyɔŋmɔ eto baanyɛ aye abua wɔ koni wɔto wɔtsui shi yɛ naagbai ni wɔkɛkpeɔ lɛ amli?

17 Yɛ Ŋmalɛi lɛ ni shɛjeɔ wɔmii asɛɛ lɛ, wɔyɛ Biblia kasemɔ woji babaoo ni kɛ gbɛtsɔɔmɔi kpakpai haa yɛ gbɛ ni atsɔɔ nɔ atsuɔ naagbai ahe nii. Kɛ́ okwɛ wolo ni ji Watch Tower Publications Index lɛ mli lɛ, ekolɛ obaana naanyo Kristofonyo ko ni kɛ kaa ni tamɔ onɔ̃ lɛ eko ekpe lɛ niiashikpamɔ yɛ mli. (1 Petro 5:9) Ebaahi jogbaŋŋ hu akɛ okɛ asafoŋ onukpai ní nuɔ he ehaa mɔ loo Kristofoi krokomɛi ni edara yɛ mumɔŋ lɛ aaasusu onaagba lɛ he. Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, obaanyɛ osɔle obi Yehowa koni ekɛ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ aye abua bo. Mɛɛ gbɛ nɔ Paulo tsɔ edamɔ Satan ‘mai ni egbala’ lɛ lɛ anaa? Efee nakai kɛtsɔ ehe ni ekɛfɔ̃ Nyɔŋmɔ hewalɛ lɛ nɔ lɛ nɔ. (2 Korintobii 12:9, 10) Eŋma akɛ: “Minyɛɔ nii fɛɛ mifeɔ yɛ mɔ ni wajeɔ mi . . . lɛ mli.”—Filipibii 4:13.

18. Wɔnanemɛi Kristofoi baanyɛ aye abua wɔ babaoo yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

18 No hewɔ lɛ, wɔyɛ yelikɛbuamɔ, ni esaaa akɛ oshashaoɔ shi akɛ ooobi koni aye abua bo. Abɛ ko kɛɔ akɛ: “Kɛ otɔ biti yɛ haomɔ gbi nɔ lɛ, belɛ ohewalɛ faaa.” (Abɛi 24:10) Taakɛ bɔ ni fɔtei baanyɛ aha tso tsũ akumɔ ashwie shi lɛ, nakai nɔŋŋ nijiaŋwujee baanyɛ afite Kristofonyo emuuyeli. Bɔni afee ni wɔnyɛ wɔdamɔ oshara nɛɛ naa lɛ, Yehowa tsɔɔ wɔnanemɛi Nyɔŋmɔ tsuji lɛ anɔ eyeɔ ebuaa wɔ. Gbi gbɛkɛ ni amɔ Yesu lɛ, ŋwɛibɔfo ko yawo lɛ hewalɛ. (Luka 22:43) Beni Paulo nyiɛ gbɛ kɛyaa Roma ákɛ gboklɛfonyo ni ekɛ nyɛmimɛi lɛ kpe yɛ Apiiforo kɛ Tretabema lɛ, “eda Nyɔŋmɔ shi ni ená tsui.” (Bɔfoi lɛ Asaji 28:15) Nyɛmiyoo Odasefonyo ko ni jɛ Germany lɛ yaa nɔ ekaiɔ yelikɛbuamɔ ni enine shɛ nɔ beni akɛ lɛ tee Ravensbrück yiwalɛ ŋsara lɛ mli lɛ, ni no mli lɛ eji oblayoo fioo ni etsui fã. Etsɔɔ mli akɛ: “Amrɔ nɔŋŋ ní minaanyo Kristofonyo ko na mi kɛkɛ ni ehere mi atuu. Nyɛmiyoo kroko ha miyahi eŋɔɔ, ni etsɔ tamɔ mimumɔŋ nyɛ.”

“Feemɔ Anɔkwafo”

19. Mɛni ye bua Hiob ni enyɛ edamɔ naagbai ni Satan kɛba enɔ lɛ anaa?

19 Yehowa wie Hiob he akɛ eji nuu ni ‘hiɛ enɔkwayeli lɛ mli kpɛŋŋ.’ (Hiob 2:3) Eyɛ mli akɛ Hiob nijiaŋ je wui ni eyanuuu nɔ hewɔ ni ena amanehulu lɛ shishi moŋ, shi eyiŋ efeee lɛ kɔshikɔshi kɔkɔɔkɔ yɛ sane ni he hiaa ni kɔɔ anɔkwayeli lɛ he. Hiob kpɛlɛ nɔ fɛɛ nɔ ni ba enɔ yɛ shihilɛ mi lɛ nɔ. Ekɛ shiŋŋfeemɔ wie akɛ: “Mibemyeli [loo “minɔkwayeli,” NW] lɛ miŋmɛŋ he kɛyashi beyinɔ ni magbo.”—Hiob 27:5.

20. Mɛni hewɔ tsuishitoo he hiaa lɛ?

20 Kɛ́ wɔtswa wɔfai shi yɛ gbɛ ni tamɔ nakai nɔŋŋ nɔ lɛ, no baaye abua wɔ koni wɔya nɔ wɔye anɔkwa yɛ shihilɛ fɛɛ shihilɛ mli—yɛ kaa mli, yɛ shitee-kɛwoo mli, aloo yɛ haomɔ mli. Yesu kɛɛ Smirna asafo lɛ akɛ: “Kaashe amanehulu ni obaana lɛ eko eko gbeyei. Naa, abonsam baaŋɔ nyɛteŋ mɛi komɛi awo tsuŋ, koni aŋɔka nyɛ, ni nyɛaana amanehulu [naagbai, haomɔi, loo nɔnyɛɛi] gbii nyɔŋma. Feemɔ anɔkwafo kɛyashi gbele mli, ni mahao wala akekre lɛ.”—Kpojiemɔ 2:10.

21, 22. Kɛ́ wɔkɛ amanehulu kpe lɛ, mɛni ni wɔle baanyɛ ashɛje wɔmii?

21 Abaaka wɔtsuishitoo kɛ wɔnɔkwayeli lɛ akwɛ yɛ jeŋ ni Satan yeɔ nɔ nɛɛ mli. Kɛlɛ, Yesu maa nɔ mi kɛhaa wɔ akɛ, ehe ehiaaa akɛ wɔshe wɔsɛɛ be gbeyei. Nɔ ni he hiaa ji ní wɔfee anɔkwafoi. Paulo wie akɛ: ‘Amanehului ni wɔnaa lɛ hiɔ shi be fioo,’ shi “anunyam” loo jɔɔmɔ ni Yehowa ewo shi akɛ ebaafɔse eshwie wɔnɔ lɛ ‘fa babaoo ni ehiɔ shi kɛyaa naanɔ.’ (2 Korintobii 4:17, 18) Hiob amanehulu lɛ po sɛɛ etsɛɛɛ kɛ́ akɛto afii babaoo ni ekɛhi shi yɛ miishɛɛ mli dani aka lɛ akwɛ lɛ, kɛ agbɛnɛ hu yɛ ekaa lɛ sɛɛ lɛ he.—Hiob 42:16.

22 Kɛlɛ, bei komɛi lɛ, wɔkɛ kaai komɛi ni tamɔ nɔ ni amɛsɛɛ efooo kɛ amanehului ni mli wawai diɛŋtsɛ kpeɔ. Wɔbaasusu bɔ ni wɔbaanyɛ wɔkase tsuishiŋmɛɛ hu he nii kɛjɛ Hiob niiashikpamɔ lɛ mli yɛ nikasemɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli. Kɛfata he lɛ, wɔbaasusu gbɛ̀i anɔ hu ni wɔɔtsɔ wɔwo mɛi krokomɛi ni kɛ haomɔi kpeɔ lɛ hewalɛ.

Te Obaaha Hetoo Oha Tɛŋŋ?

• Mɛɛ sane ko ni yɔɔ hiɛdɔɔ Satan tée lɛ shi yɛ anɔkwa ni Hiob yeɔ lɛ he?

• Mɛni hewɔ esaaa akɛ wɔnaa kpɛɔ wɔhe yɛ amanehului ni wɔkɛkpeɔ lɛ ahe lɛ?

• Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa tsɔɔ eyeɔ ebuaa wɔ ni wɔtoɔ wɔtsui shi yɛ amanehulu mli?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 23]

Saji amlipɛimɔ yɛ woji amli, Kristofoi ni edara yɛ mumɔŋ lɛ ni wɔkɛ amɛ aaasusu wɔnaagbai lɛ ahe, kɛ agbɛnɛ hu ní wɔɔfɔse nibii ni yɔɔ wɔtsuiŋ lɛ wɔshwie shi yɛ sɔlemɔ mli lɛ baanyɛ aye abua koni wɔto wɔtsui shi yɛ amanehulu mli