Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Wɔyɛ “Naagbee Gbii lɛ” Amli Lɛɛlɛŋ?

Ani Wɔyɛ “Naagbee Gbii lɛ” Amli Lɛɛlɛŋ?

Ani Wɔyɛ “Naagbee Gbii lɛ” Amli Lɛɛlɛŋ?

NIBII enyɔ komɛi ni yaa nɔ lɛ yeɔ buaa wɔ ni wɔnaa nɔ ni Biblia lɛ wieɔ he akɛ naagbee gbii lɛ. Ŋmalɛi lɛ gba nibii komɛi ni baaya nɔ yɛ “je nɛŋ naagbee” lɛ ahe sane efɔ̃ shi. (Mateo 24:3) Kɛfata he lɛ, Biblia lɛ wieɔ bɔ ni mɛi ni baahi “naagbee gbii lɛ” amli lɛ ajeŋba kɛ nifeemɔi baatsake aha lɛ he.—2 Timoteo 3:1.

Nibii ni yaa nɔ yɛ je lɛŋ kɛ agbɛnɛ hu mɛi ajeŋba kɛ nifeemɔi maa nɔ mi akɛ wɔyɛ naagbee gbii lɛ amli, ni ákɛ etsɛŋ ni Nyɔŋmɔ baatsɔ e-Maŋtsɛyeli lɛ nɔ ejɔɔ mɛi ni sumɔɔ lɛ lɛ kɛya naanɔ. Klɛŋklɛŋ lɛ, wɔbaasusu nibii etɛ komɛi ni Yesu kɛɛ nomɛi baaha ayoo naagbee gbii lɛ ahe.

‘Kɔ̃ɔmɔi lɛ Abɔimɔ’

Yesu kɛɛ akɛ: “Maŋ aaate shi awo maŋ, ni maŋtsɛyeli aaate shi awo maŋtsɛyeli; ni hɔ̃ji kɛ tsɛŋemɔ-helai kɛ shikpɔŋhosomɔi aaaba hei srɔtoi fɛɛ.” Kɛkɛ ni ekɛfata he akɛ: “Shi enɛɛmɛi fɛɛ lɛ kɔ̃ɔmɔi lɛ abɔimɔŋ.” (Mateo 24:7, 8) Nyɛhaa wɔsusua ‘nibii nɛɛ’ ahe ekomekome wɔkwɛa.

Yɛ afii 100 ni eho lɛ mli lɛ, akpata adesai akpekpei abɔ hiɛ yɛ tai kɛ béi ni yaa nɔ yɛ wekui ni esoro eko fɛɛ eko kɛ amɛwiemɔ lɛ ateŋ lɛ mli. Nilelɔi ni tsuɔ nii yɛ Worldwatch Institute lɛ bɔ amaniɛ akɛ: “Mɛi ni tai fɛɛ ni awu kɛjɛ klɛŋklɛŋ afii 100 Ŋ.B. kɛyashi afi 1899 lɛ gbe lɛ ayifalɛ toi etɛ ji mɛi ni ta gbe yɛ [afi 1900] afii lɛ amli.” Jonathan Glover ŋma yɛ ewolo ni ji Humanity—A Moral History of the Twentieth Century lɛ mli akɛ: “Kɛ́ abu akɔntaa lɛ, mɛi ni ta gbe kɛjɛ afi 1900 kɛyashi afi 1989 lɛ ayifalɛ ji akpekpei 86. . . . Gbɔmɛi ayifalɛ ni tai gbe yɛ afi 1900 afii lɛ amli lɛ ji nɔ ko ni mɛi ajwɛŋmɔ shɛɛɛ he. Kɛ́ atsɔɔ mɛi ayifalɛ ni tai gbe daa afi yɛ nakai afii lɛ amli lɛ, no etsɔɔɔ akɛ nakai yifalɛ lɛ diɛŋtsɛ ji mɛi ni gboi ejaakɛ nakai mɛi ni gboi lɛ fɛɛ amlijaa etɛ mli enyɔ (akpekpei 58) ji mɛi ni gboi yɛ jeŋ tai enyɔ ni awu lɛ pɛ amli. Shi kɛ́ aja mɛi ni tai egbe nɛɛ fɛɛ awo nakai afii lɛ amli pɛpɛɛpɛ lɛ, wɔnaa akɛ no mli lɛ, daa gbi lɛ ta gbeɔ mɛi aaafee 2,500. Ni tsɔɔ akɛ yɛ ŋmɛlɛtswaa fɛɛ ŋmɛlɛtswaa mli lɛ, ta gbe mɛi fe 100, ni enɛ tee nɔ nakai afii nyɔŋmai nɛɛhu.” Kwɛ bɔ ni mɛi akpekpei abɔ ní tai gbe amɛwekumɛi kɛ nanemɛi lɛ baaye awerɛho aha!

Eyɛ mli akɛ adũɔ niyenii babaoo yɛ je lɛŋ fɛɛ moŋ, shi hɔ̃ji fata nibii ni baakadi je lɛ naagbee lɛ ahe. Niiamlipɛilɔi kɛɛ niyenii ni adũ yɛ afii 30 ni eho lɛ amli lɛ fa fe gbɔmɛi ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ. Ni kɛlɛ, akɛni mɛi náaa shikpɔŋ amɛkɛdũ nii aloo amɛbɛ shika ni amɛkɛaahé niyenii hewɔ lɛ, hɔmɔ eba hei babaoo. Daa gbi nyɔmɔ ni awoɔ mɛi ni yɔɔ maji ni kpaako amɛnáa nɔyaa lɛ amli lɛ ateŋ mɛi aaafee akpekpei toi akpei 1.2 lɛ ji (U.S.) dɔla kome aloo nɔ ni shɛɛɛ nakai. Hɔmɔ ni naa wa yeɔ amɛteŋ mɛi aaafee akpekpei 780. Jeŋ Hewalɛnamɔ Gbɛjianɔtoo lɛ tsɔɔ mli akɛ, gbekɛbii ni fa fe akpekpei enumɔ ní gboiɔ daa afi lɛ jɛ niyenii ni sa ni amɛnáaa hewɔ.

Ni mɛni abaanyɛ akɛɛ yɛ shikpɔŋhosomɔi ni agba he sane afɔ̃ shi lɛ he? United States nitsumɔhe ni ji Geological Survey lɛ tsɔɔ mli akɛ, kɛjɛ afi 1990 kɛbaa nɛɛ, kɛ́ aja mli lɛ daa afi lɛ, shikpɔŋhosomɔi 17 ni nyɛɔ tsũi ekumɔɔ baa. Kɛ́ aja mli lɛ, daa afi lɛ shikpɔŋhosomɔ kome ni nyɛɔ ekumɔɔ tsũi afãi komɛi eshwieɔ shi baa. Amaniɛbɔɔ kroko hu tsɔɔ mli akɛ, “shikpɔŋhosomɔi ekpata mɛi akpekpei ohai abɔ hiɛ yɛ afii 100 ni eho lɛ mli.” Kɛjɛ afi 1914 kɛbaa nɛɛ lɛ, mɛi ni yɔɔ hei ni shikpɔŋ fɔɔ hosomɔ yɛ lɛ ayifalɛ etee hiɛ, ni enɛ hu fata he ni shikpɔŋhosomɔi egbe mɛi babaoo nakai lɛ.

Nibii Krokomɛi ni Miiya Nɔ ní Sa Kadimɔ

Yesu kɛɛ akɛ: ‘Gbele helai aaaba hei srɔtoi fɛɛ.’ (Luka 21:11) Ŋmɛnɛ lɛ, atee hiɛ babaoo yɛ tsofafeemɔ mli fe bei fɛɛ ni eho. Shi fɛɛ sɛɛ lɛ, helai ni ale momo kɛ eheei ni baa kã he eegba adesai aweku lɛ naa. Wolo ko ni U.S. nitsumɔhe ni ji National Intelligence Council lɛ ŋma lɛ wie akɛ: “Kɛjɛ afi 1973 kɛbaa nɛɛ lɛ, helai 20 komɛi ni ale jogbaŋŋ ní emli ekomɛi ji wɔlɔmɔ fɔŋ, atridii, kɛ musuŋtsɔmɔ hela ni gbeɔ mɔ esaa ejie amɛhiɛ aloo amɛgbɛ amɛshwã hei babaoo, ni bei pii lɛ, anáaa tsofai ni baanyɛ naa aku. Kɛjɛ afi 1973 kɛbaa nɛɛ lɛ, kɛ́ hooo lɛ abale muawai 30 ni kɛ helai baa ní tsutsu ko lɛ aleee, ni amɛteŋ ekomɛi ji HIV, Ebola, muawa ni kɛ flufla fũumɔ baa (hepatitis C), kɛ Nipah, ni abɛ helai ni muawai nɛɛ kɛbaa lɛ anaa tsabaa.” Amaniɛbɔɔ ko ni Red Cross nitsumɔhe lɛ kɛha yɛ June 28, afi 2000 lɛ tsɔɔ mli akɛ, gbɔmɛi ni tsɛŋemɔ helai egbe lɛ ayifalɛ aaafee mɛi ni adebɔɔ naa osharai gbe amɛ yɛ afi ni tsɔ hiɛ lɛ ayifalɛ toi 160.

Nifeemɔ kroko ni sa kadimɔ jogbaŋŋ yɛ naagbee gbii lɛ ahe ji “mlakwamɔ [ni] baafa.” (Mateo 24:12) Ŋmɛnɛ lɛ, yɛ shikpɔŋ nɔ hei babaoo lɛ, mɛi ŋamɔɔ amɛshinaai dani amɛshiɔ shĩa, ni yɛ hei komɛi lɛ, mɛi nyɛɛɛ anyiɛ gbɛjegbɛi anɔ gbɛkɛ ejaakɛ eyɛ oshara. Ni mɛni abaanyɛ akɛɛ yɛ kɔɔyɔɔŋ mujiwoo, ŋshɔ, faai, kpaakpoi kɛ ekrokomɛi ni fata he lɛ amli mujiwoo, kɛ shikpɔŋ nɔ muji ni awoɔ ní bei babaoo ejɛ mlatɔmɔ hewɔ lɛ ahe? Enɛ hu woɔ Biblia gbalɛ obɔ̃. Kpojiemɔ Wolo lɛ wieɔ be ni Nyɔŋmɔ eto ni “[e]baafite mɛi ni fiteɔ shikpɔŋ lɛ” he.—Kpojiemɔ 11:18.

Bɔ ni Mɛi ni Baahi Shi yɛ Naagbee Gbii lɛ Amli lɛ Baaba Amɛjeŋ Amɛha

Ofainɛ gbelemɔ o-Biblia lɛ kɛya 2 Timoteo 3:1-5 ni okane. Bɔfo Paulo ŋma akɛ: “Naagbee gbii lɛ anɔ lɛ jaramɔ bei baaba.” No sɛɛ lɛ, etsɔɔ subaŋi srɔtoi 20 ni mɛi ni sheee Nyɔŋmɔ gbeyei lɛ baajie lɛ kpo. Ani ona sui nɛɛ ekomɛi yɛ okutsoŋbii lɛ ahe? Susumɔ saji komɛi ni nyɛsɛɛ nɛɛ nɔŋŋ awie yɛ mɛi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ ahe lɛ he okwɛ.

“Hesuɔlɔi.” (2 Timoteo 3:2) “Ŋmɛnɛ lɛ, [mɛi] sumɔɔ ni amɛye amɛtsui naa sane fe be fɛɛ ni eho. [Amɛ]fee amɛhe nyɔŋmɔi, ni amɛkpaa gbɛ ákɛ akɛ amɛ aye nakai.”—Financial Times, England adafitswaa wolo.

“Shika suɔlɔi.” (2 Timoteo 3:2) “Nii ni asumɔɔ ni aná fe mɛi fɛɛ eha sɛɛkpee nɛɛ mɛi etsɔmɔ henɔwolɔi. Kɛ́ ojeee niiatsɛ lɛ, abuuu bo ahaaa nɔ ko nɔ ko.”—Jakarta Post, Indonesia adafitswaa wolo.

“Fɔlɔi anɔ toigbele.” (2 Timoteo 3:2) “Gbekɛ ni eye afii 4 nyɛɔ efamɔɔ efɔlɔi oookɛɛ nɔ ni lɛ eyeɔ amɛnɔ, ni enɛ haa fɔlɔi lɛ ahe jɔ̃ɔ amɛhe, ni gbekɛ ni eye afii 8 hu nyɛɔ ebolɔɔ ewoɔ efɔlɔi ni ekɛɔ amɛ akɛ, ‘Mihe miitsɛ̃ nyɛ!’”—American Educator, wolo tɛtrɛɛ ko ni akalaa yɛ United States.

“Trumui.” (2 Timoteo 3:2) “Ekolɛ bɔ ni hii babaoo jeɔ gbɛ amɛjoɔ foi amɛshiɔ amɛŋamɛi kɛ amɛbii lɛ ji tsakemɔ wulu fe fɛɛ ni eba yɛ jeŋba gbɛfaŋ yɛ [afii 40] ni eho lɛ mli.”—Wilson Quarterly, wolo tɛtrɛɛ ko ni akalaa yɛ United States.

“Mɛi ni edɔɔɔ mɔ he.” (2 Timoteo 3:3) “Weku mlibii ni afeɔ amɛ niseniianii ebafee nɔ ko ni miiya nɔ yɛ jeŋ fɛɛ.”—Journal of the American Medical Association, wolo tɛtrɛɛ ko ni akalaa yɛ United States.

“Mɛi ni nyɛɛɛ amɛkɔnɔ nɔ amɛye.” (2 Timoteo 3:3) “Saji ni jeɔ kpo yɛ adafitswaa woji amli daa leebi lɛ amli babaoo haa anaa bɔ ni mɛi nyɛɛɛ amɛkɔnɔ nɔ amɛye, bɔ ni amɛbɛ jeŋba, kɛ bɔ ni amɛnaaa amɛnanemɛi adesai kɛ amɛ diɛŋtsɛ tete amɛhe mɔbɔ. . . . Kɛ́ wɔkwɛ ni jeŋba gbonyo nɛɛ tee nɔ ní wɔfeee he nɔ ko lɛ, no lɛ adesai ajeŋba baakpɔtɔ kwraa ni ehiŋ nɔ ko feemɔ.”—Bangkok Post, Thailand adafitswaa wolo.

“Mɛi ni hiɛ yɔɔ la.” (2 Timoteo 3:3) “Tsɔne kudɔlɔi amli fuɔ yɛ gbɛ ni nilee bɛ mli nɔ kɛ́ amɛmiikudɔ tsɔne, ni amɛnyɛɛɛ amɛye amɛmlifu nɔ, ni mlifu ni tamɔ nakai nɔŋŋ haa mɛi feɔ amɛweku mlibii niseniianii, . . . ni no nɔŋŋ ji nɔ ni hɔ awui ni he ehiaaa ni asaŋ nilee bɛ mli ní mɛi yeɔ lɛ sɛɛ. Anyɛɔ ayeɔ mɛi awui yɛ he fɛɛ he, kɛ be mli po ni akpaaa gbɛ, ni enɛ eha mɛi nuɔ he akɛ amɛbɛ shweshweeshwe.”—Business Day, South Africa adafitswaa wolo.

“Mɛi ni sumɔɔ shwɛmɔ kɛ ŋɔɔmɔ fe Nyɔŋmɔ.” (2 Timoteo 3:4) “Aawo bɔlɛnamɔ he hewalɛ waa, ni enɛ eha akɛ Kristofoi ajeŋba kpakpa efeee nɔ ko nɔ ko.”—Boundless, adafitswaa nifeemɔ ko ni ajieɔ yɛ Internet nɔ.

“Mɛi ni hiɛ Nyɔŋmɔ jamɔ su, shi amɛkwa emli hewalɛ lɛ.” (2 Timoteo 3:5) “[Tsutsu yoo ajwamaŋ ko ni hi Netherlands lɛ] tsɔɔ mli akɛ jamɔi titri ji mɛi ni te shi amɛwo ákɛ akɛ ahoshwibɔɔ akawo mla shishi. Kɛkɛ ni emi esɛŋ nu fioo, ni ekɛ ŋmɔlɔ wie akɛ, beni eji ajwamaŋ lɛ, mɛi ni fɔɔ eŋɔɔ baa lɛ ateŋ mɛi babaoo ji osɔfoi. Ekɛ ŋmɔlɔ wie akɛ: ‘Yei ajwamaŋi fɔɔ wiemɔ akɛ, mɛi ni haa amɛnáa shika waa ji osɔfoi.’”—National Catholic Reporter, United States adafitswaa wolo.

Mɛni Kã Wɔhiɛ?

Ŋmɛnɛ lɛ, naagbai eyi je lɛ obɔ̃ taakɛ bɔ pɛ ni Biblia lɛ gba lɛ. Kɛlɛ, gbalɛ ni kɔɔ “[Kristo] baa lɛ kɛ je nɛŋ naagbee lɛ he okadi” lɛ hiɛ miishɛɛ sane kɛha wɔ. Yesu kɛɛ akɛ: “Aaashiɛ maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa nɛɛ atsɔɔ je nɛŋ fɛɛ, ní akɛye jeŋmaji lɛ fɛɛ odase.” (Mateo 24:3, 14) Aashiɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ yɛ shikpɔji ni fa fe 230 nɔ. Mɛi fe akpekpei ekpaa ní jɛ “jeŋmaŋ fɛɛ jeŋmaŋ kɛ akutsei kɛ maji kɛ majianɔ wiemɔi amli” kɛ ekãa miitsu Maŋtsɛyeli shiɛmɔ nitsumɔ lɛ. (Kpojiemɔ 7:9) Mɛni ejɛ ekãa ni amɛkɛtsuɔ nii nɛɛ mli kɛba? Nɔ ni ejɛ mli kɛba ji akɛ: Nɔ ni miihe ashɛ mɛi fɛɛ ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ enu Maŋtsɛyeli lɛ he, ni amɛle nɔ ni eji, nibii ni ebaafee, kɛ nɔ ni esa akɛ mɔ afee bɔni afee ni enine ashɛ jɔɔmɔi ni ekɛbaaba lɛ eko nɔ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, ‘nilee efa yɛ naagbee gbii nɛɛ amli.’—Daniel 12:4.

Esa akɛ oná nilee nɛɛ eko. Susumɔ nɔ ni baanyiɛ sɛɛ kɛ́ ashiɛ sanekpakpa nɛɛ kɛyashɛ he ni sa Yehowa hiɛ lɛ he okwɛ. Yesu kɛɛ akɛ: “Ni . . . naagbee lɛ aaaba.” (Mateo 24:14) No mli Nyɔŋmɔ baajie efɔŋfeemɔ fɛɛ kɛjɛ shikpɔŋ lɛ nɔ. Abɛi 2:22 lɛ kɛɔ akɛ: “Shi aaafolɔ mɛi fɔji lɛ kɛaajɛ shikpɔŋ lɛ nɔ, ni aaafamɔ kutumpɔfoi lɛ kɛaajɛ nɔ.” Ni mɛni baaba Satan kɛ edaimonioi lɛ hu anɔ? Abaafimɔ amɛ awo bu kwɔŋkwɔŋ lɛ mli, ni amɛnáŋ hegbɛ amɛshishiu jeŋmaji lɛ dɔŋŋ. (Kpojiemɔ 20:1-3) Kɛkɛ lɛ, ebaashwɛ “mɛi ni ja lɛ . . . [kɛ] mɛi ni eye emuu lɛ” yɛ shikpɔŋ nɔ. Amɛnine baashɛ jɔɔmɔi babaoo nɔ yɛ Maŋtsɛyeli lɛ mli.—Abɛi 2:21; Kpojiemɔ 21:3-5.

Mɛni Esa akɛ Ofee?

Ŋwanejee ko kwraa bɛ he akɛ etsɛŋ ni abaakpata Satan je lɛ hiɛ. Hiɛkpatamɔ lɛ baati mɛi ni kuɔ amɛhiɛ amɛshwieɔ nibii ni tsɔɔ akɛ wɔyɛ naagbee gbii lɛ amli lɛ anɔ lɛ shi trukaa. (Mateo 24:37-39; 1 Tesalonikabii 5:2) No hewɔ lɛ, Yesu kɛɛ mɛi ni boɔ lɛ toi lɛ akɛ: “Nyɛhiɛ ahia nyɛhe nɔ, koni fufeemɔ kɛ dãatɔɔ kɛ daaŋ ŋmaa he haomɔi akahe nyɛtsuii, ni nakai gbi lɛ miibati nyɛ shi trukaa; ejaakɛ ebaaba mɛi fɛɛ ni hiɔ shikpɔŋ muu lɛ fɛɛ nɔ lɛ anɔ tamɔ tsɔne. No hewɔ lɛ nyɛsaraa be fɛɛ be ní nyɛsɔlea, koni nyɛnyɛ nii ni baaba nɛɛ fɛɛ mli nyɛje, ní nyɛnyɛ gbɔmɔ bi lɛ hiɛ nyɛdamɔ.”—Luka 21:34-36.

Mɛi ni baaná shidaamɔ kpakpa yɛ Yesu ni ji gbɔmɔ Bi lɛ hiɛ lɛ pɛ baaje je nɛŋ hiɛkpatamɔ lɛ mli. Kwɛ bɔ ni ehe hiaa waa akɛ wɔkɛ wɔwala afii ni eshwɛ lɛ aaatao Yehowa Nyɔŋmɔ kɛ Yesu Kristo nɔkpɛlɛmɔ! Beni Yesu sɔleɔ ehaa Nyɔŋmɔ lɛ, ekɛɛ akɛ: “Enɛ ji naanɔ wala lɛ, ákɛ amɛle bo, anɔkwa Nyɔŋmɔ kome lɛ, kɛ Yesu Kristo, mɔ ni otsu lɛ.” (Yohane 17:3) Belɛ, nilee yɛ mli akɛ oookase Yehowa Nyɔŋmɔ kɛ eyiŋtoi lɛ ahe nii babaoo. Yehowa Odasefoi ni yɔɔ he ni oyɔɔ lɛ baaná he miishɛɛ akɛ amɛaaye amɛbua bo ni onu nɔ ni Biblia lɛ tsɔɔ lɛ shishi. Wɔmiiwo bo hewalɛ koni otao amɛsɛɛ gbɛ, aloo kɛ́ oosumɔ lɛ, ŋmaa mɛi ni fee wolo tɛtrɛɛ nɛɛ kɛha yelikɛbuamɔ.

[Akrabatsa/Mfonirii ni yɔɔ baafa 7]

NAAGBEE GBII LƐ AHE OKADII

NIBII TITRII NI BAAYA NƆ:

▪ Tai.—Mateo 24:6, 7.

▪ Hɔ̃ji.—Mateo 24:7.

▪ Shikpɔŋhosomɔi.—Mateo 24:7.

▪ Tsɛŋemɔ helai.—Luka 21:11.

▪ Mlakwamɔ ni baafa.—Mateo 24:12.

▪ Shikpɔŋ lɛ nɔ nibii afitemɔ.—Kpojiemɔ 11:18.

GBƆMƐI:

▪ Hesuɔlɔi.—2 Timoteo 3:2.

▪ Shika suɔlɔi.—2 Timoteo 3:2.

▪ Shwãlɔi.—2 Timoteo 3:2.

▪ Fɔlɔi anɔ toigbolɔi. —2 Timoteo 3:2.

▪ Trumui.—2 Timoteo 3:2.

▪ Mɛi ni he tseee.—2 Timoteo 3:2.

▪ Mɛi ni edɔɔɔ mɔ he.—2 Timoteo 3:3.

▪ Mɛi ni nyɛɛɛ amɛkɔnɔ nɔ amɛye.—2 Timoteo 3:3.

▪ Mɛi ni hiɛ yɔɔ la.—2 Timoteo 3:3.

▪ Mɛi ni sumɔɔ shwɛmɔ kɛ ŋɔɔmɔ.—2 Timoteo 3:4.

▪ Nyɔŋmɔjamɔ mli osatofoi.—2 Timoteo 3:5.

ANƆKWA JÁLƆI:

▪ Yɛ nilee babaoo.—Daniel 12:4.

▪ Shiɛɔ sanekpakpa lɛ yɛ jeŋ fɛɛ.—Mateo 24:14.

[He ni Sane lɛ Jɛ]

UNITED NATIONS/Photo by F. GRIFFING