Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ha Oyookpeemɔ Gbi Lɛ Afee Nɔ ni Yɔɔ Miishɛɛ kɛ Nyam Babaoo

Ha Oyookpeemɔ Gbi Lɛ Afee Nɔ ni Yɔɔ Miishɛɛ kɛ Nyam Babaoo

Ha Oyookpeemɔ Gbi Lɛ Afee Nɔ ni Yɔɔ Miishɛɛ kɛ Nyam Babaoo

GORDON ní bote gbalashihilɛ mli nɛɛ aaafee afii 60 lɛ wie akɛ: “Gbi ni mikpee yoo lɛ fata gbii ni he hiaa fe fɛɛ ní mimii shɛ mihe jogbaŋŋ yɛ shihilɛ mli lɛ ahe.” Mɛni haa yookpeemɔ gbi lɛ bafeɔ gbi ni he hiaa waa kɛha anɔkwa Kristofoi lɛ? Eji gbi ni amɛkãa mɛi ni amɛsumɔɔ amɛ jogbaŋŋ ni ji amɛhefatalɔi kɛ Yehowa Nyɔŋmɔ kitã krɔŋkrɔŋ. (Mateo 22:37; Efesobii 5:22-29) Hɛɛ, nuu kɛ yoo ni miito gbɛjianɔ koni amɛbote gbalashihilɛ mli lɛ miisumɔ koni amɛmii ashɛ amɛhe yɛ yookpeemɔ gbi lɛ nɔ, ní yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, amɛwo Mɔ ni to gbalashihilɛ lɛ shishi lɛ hu hiɛ nyam.—1 Mose 2:18-24; Mateo 19:5, 6.

Mɛɛ gbɛ nɔ ayemforowu lɛ baatsɔ eha nifeemɔ ni yɔɔ miishɛɛ nɛɛ afee nɔ ni yɔɔ nyam? Mɛni ayemforo lɛ baanyɛ efee kɛtsɔɔ akɛ eyɛ bulɛ kɛha ewu lɛ kɛ agbɛnɛ hu Yehowa? Mɛni mɛi ni bakwɛɔ amɛyisɛɛ lɛ hu baanyɛ afee koni yookpeemɔ lɛ afee nɔ ni yɔɔ miishɛɛ jogbaŋŋ? Biblia shishitoo mlai komɛi ni wɔbaasusu he lɛ baaye abua wɔ ni wɔná sanebimɔi nɛɛ ahetooi, ni kɛ́ akɛ shishitoo mlai nɛɛ tsu nii lɛ, no baaye abua kɛba naagbai komɛi ni baanyɛ afite nifeemɔ krɛdɛɛ nɛɛ ashi.

Namɔ Sɔ̃ Ni?

Yɛ maji komɛi anɔ lɛ, mla ŋmɛɔ Yehowa Odasefoi asafoŋ onukpai agbɛ koni amɛkwɛ gbalashihilɛ mlibotemɔ nifeemɔ lɛ nɔ. Yɛ hei po ni mlalelɔi pɔtɛɛi komɛi ji mɛi ni aha amɛ hegbɛ ni amɛkwɛɔ nifeemɔ nɛɛ nɔ lɛ, kɛ́ mɛi ni boteɔ gbalashihilɛ mli lɛ miisumɔ lɛ, amɛbaanyɛ amɛto gbɛjianɔ koni ajɛ Biblia lɛ mli aha wiemɔ. Kɛ́ aaha wiemɔ ni tamɔ nakai lɛ, bei pii lɛ abiɔ ayemforo wu lɛ koni ejwɛŋ hegbɛ ni Nyɔŋmɔ kɛha lɛ ákɛ weku yitso lɛ nɔ. (1 Korintobii 11:3) No hewɔ lɛ, mɔ titri ni nibii ni baaya nɔ yɛ yookpeemɔ lɛ shishi lɛ ahe sɔ̃ kã enɔ ji ayemforowu lɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, ajeɔ mra atoɔ yookpeemɔ lɛ diɛŋtsɛ kɛ henaabuamɔi krokomɛi ni baanyiɛ sɛɛ lɛ ahe gbɛjianɔ. Mɛni hewɔ nifeemɔ nɛɛ he gbɛjianɔtoo baanyɛ awa lɛ?

Yiŋtoo kome ji akɛ, yoo lɛ loo nuu lɛ wekumɛi baabɔ mɔdɛŋ akɛ ato yookpeemɔ lɛ he gbɛjianɔ bɔ ni sa amɛhiɛ. Rodolfo ní ekwɛ yookpeemɔi babaoo anɔ lɛ wie akɛ: “Bei komɛi lɛ, ayemforowu lɛ wekumɛi gbaa enaa babaoo, titri kɛ́ amɛye amɛbua lɛ kɛwo yookpeemɔ lɛ sɛɛ henaabuamɔ ni akɛ nibii bibii saraa mɛi ni bakwɛ amɛyisɛɛ lɛ anaa lɛ he nyɔmɔ. Ekolɛ, amɛbaatsɔɔ bɔ ni esa akɛ nibii aya nɔ aha yɛ yookpeemɔ lɛ kɛ esɛɛ henaabuamɔ lɛ shishi. Enɛ baanyɛ aba nifeemɔ lɛ he sɔ̃ ni Ŋmalɛ lɛ kɛfɔ̃ɔ ayemforowu lɛ nɔ lɛ shi.”

Beni Max ní kɛ nɔ ni fe afii 35 ekwɛ yookpeemɔi anɔ lɛ tsɔɔ nɔ ko ni eyɔse yɛ nifeemɔ nɛɛ he lɛ, ekɛɛ akɛ: “Nɔ ko ni miiya nɔ ni miyɔse ji akɛ, ayemforo lɛ ni tsɔɔ bɔ ni nibii baaya nɔ aha yɛ yookpeemɔ lɛ kɛ esɛɛ henaabuamɔ lɛ shishi, ni nɔ ko fioo pɛ ayemforowu lɛ nyɛɔ ekɛɔ yɛ he.” David, ní lɛ hu ekwɛ yookpeemɔi babaoo anɔ lɛ wie akɛ: “Anyɛɔ atsĩɔ ayemforowu lɛ naa ákɛ eeenyiɛ hiɛ yɛ yookpeemɔ lɛ he gbɛjianɔtoo mli, ni bei pii lɛ, amɛnáaa nifeemɔ lɛ he gbɛjianɔtoo lɛ mli gbɛfaŋnɔ kɛmɔɔɔ shi.” Mɛɛ gbɛ nɔ ayemforowu aaatsɔ etsu sɔ̃ ni kã enɔ lɛ he nii kɛmɔ shi?

Sanegbaa Kɛ Miishɛɛ Babaoo Baa

Kɛ́ ayemforowu baanyɛ etsu yookpeemɔ gbɛjianɔtoo he sɔ̃ ni kã enɔ lɛ he nii jogbaŋŋ lɛ, no lɛ esa akɛ ekɛ mɛi agba he sane jogbaŋŋ. Biblia lɛ feɔ lɛ faŋŋ akɛ: “Kɛ́ ajinatoo bɛ lɛ, yiŋtoi feɔ yaka.” (Abɛi 15:22) Kɛlɛ, ayemforowu lɛ baaye ehe kɛjɛ nijiaŋwujee babaoo he kɛji klɛŋklɛŋ lɛ, ekɛ ayemforo lɛ, ewekumɛi, kɛ mɛi krokomɛi ni baanyɛ amɛjɛ Biblia lɛ mli amɛwo lɛ ŋaa susu gbɛjianɔtoo kɛha yookpeemɔ lɛ he.

Hɛɛ, ehe miihia ni nuu kɛ yoo ni ewo amɛhe shi akɛ amɛbaabote gbalashihilɛ mli lɛ tsutsu ata shi ni amɛto gbɛjianɔ ni amɛkwɛ nibii ni he nitsumɔ yɔɔ amɛhewalɛ mli kɛ he ni mɛi krokomɛi ayelikɛbuamɔ he baahia amɛ yɛ. Mɛni hewɔ? Bo-ɛ bó Ivan kɛ eŋa Delwyn ni amɛjɛɛɛ maŋ kome mli shi amɛkɛ miishɛɛ ehi shi afii babaoo akɛ wu kɛ ŋa lɛ toi. Beni Ivan wieɔ gbɛjianɔ ni amɛto kɛha amɛgbalashihilɛ mlibotemɔ lɛ he lɛ, ekɛɛ akɛ: “No mli lɛ mikpɛ miyiŋ yɛ bɔ ni masumɔ ni yookpeemɔ lɛ aya nɔ aha lɛ he, ni bɔ ni mito ni mafee ji akɛ, mafɔ̃ minanemɛi fɛɛ nine kɛba no kɛ esɛɛ henaabuamɔ lɛ shishi, maha afee yookpeemɔ keeki, ni miyemforo lɛ baawo ayemforo atade yɛŋ. Shi no mli lɛ, Delwyn hu hiɛ susumɔ kroko kwraa. Esumɔɔɔ ni wɔfɔ̃ɔ mɛi babaoo nine, ni esumɔɔɔ hu ni wɔfeɔ lɛ haŋtsii, ni asaŋ ekɛɛ esumɔɔɔ yookpeemɔ keeki. Ewie po akɛ, ebaasumɔ ni ewo atade ko ni yɔɔ hiŋmɛi nɔ kɛkɛ, moŋ fe nɔ ni eeewo ayemforo atade.”

Mɛɛ gbɛ nɔ mɛi enyɔ nɛɛ tsɔ amɛtsu sane lɛ he nii? Nɔ ni amɛfee ji akɛ, amɛkɛ mlihilɛ kɛ tsui krɔŋŋ susu nibii ahe. (Abɛi 12:18) Ivan kɛfata he akɛ: “Wɔkane yookpeemɔ he saji ni ajɛ Biblia lɛ mli aŋmala, tamɔ nɔ ni je kpo yɛ blɔfo Buu-Mɔɔ ni ji April 15, 1984 lɛ mli lɛ. * Nakai sane lɛ ye bua wɔ ni wɔsusu yookpeemɔ lɛ he yɛ bɔ ni Nyɔŋmɔ buɔ lɛ ehaa lɛ naa. Akɛni wɔjɛ hei srɔtoi hewɔ lɛ, ehe bahia ni wɔŋmɛɛ nibii ni wɔsumɔɔ akɛ aŋkroaŋkro lɛ babaoo ahe kɛsaa. Wɔnaa bote flɔtɔ kome mli.”

Aret kɛ Penny hu tsu saji ahe nii yɛ gbɛ ni tamɔ nakai nɔ. Beni Aret wieɔ gbi ni amɛbote gbalashihilɛ mli lɛ he lɛ, ekɛɛ akɛ: “Mikɛ Penny hé sɛi ni wɔsusu susumɔi srɔtoi ni wɔhiɛ kɛha yookpeemɔ lɛ he, ni wɔba gbeekpamɔ. Wɔsɔle wɔbi Yehowa koni eha nɔ fɛɛ nɔ aya nɔ jogbaŋŋ nakai gbi lɛ. Kɛfata he lɛ, miyabi wɔfɔlɔi kɛ gbalashihilɛ hefatalɔi ni kɛ afii babaoo ehi shi ní yɔɔ wɔsafo lɛ mli lɛ adɛŋ ŋaawoo. Ŋaa ni amɛwo mi lɛ ye bua wɔ babaoo. Enɛɛmɛi ha gbi ni wɔbote gbalashihilɛ mli lɛ sɔ jogbaŋŋ.”

Ní Wɔɔha Wɔtadewoo kɛ Hesaamɔ Afee Nɔ ni Yɔɔ Nyam

Shishinumɔ yɛ he akɛ ayemforowu lɛ kɛ ayemforo lɛ baasumɔ ni amɛsaa amɛhe jogbaŋŋ yɛ yookpeemɔ gbi lɛ nɔ. (Lala 45:9-16) Ekolɛ, amɛbaafite be, hewalɛ, kɛ shika kɛkpɛ atadei ni sa. Mɛɛ Biblia shishitoo mlai baanyɛ aye abua amɛ ni amɛkpɛ loo amɛyahe atadei ni yɔɔ fɛo ni asaŋ eyɔɔ nyam?

Susumɔ ayemforo lɛ yookpeemɔ atade lɛ he okwɛ. Eyɛ mli akɛ, esoro bɔ ni mɔ fɛɛ mɔ baasumɔ ni ekpɛ enɔ̃ eha aloo esoro bɔ ni akpɛɔ lɛ ahaa yɛ maŋ fɛɛ maŋ nɔ moŋ, shi anyɛɔ akɛ ŋaawoo ni Biblia lɛ kɛhaa lɛ tsuɔ nii yɛ he fɛɛ he. Ewoɔ yei ŋaa koni “amɛkɛ atade ni sa kɛ hiɛ ni gboɔ nɔ̃ kɛ jwɛŋmɔ ni sa awula amɛhe.” Esa akɛ Kristofoi yei kɛ ŋaawoo nɛɛ atsu nii yɛ shihilɛi fɛɛ amli, ni yookpeemɔ gbi lɛ hu fata he. Eji anɔkwale akɛ, jeee “atade ni jara wa” ni awoɔ haa yookpeemɔ sɔɔ. (1 Timoteo 2:9; 1 Petro 3:3, 4) Kwɛ bɔ ni ŋaawoo nɛɛ kɛ nitsumɔ haa mɔ tsui nyɔɔ emli!

David, ní atsĩ etã kɛtsɔ hiɛ lɛ wie akɛ: “Mɛi ni boteɔ gbalashihilɛ mli lɛ ateŋ mɛi pii bɔɔ mɔdɛŋ amɛkɛ Biblia shishitoo mlai tsuɔ nii, ni amɛsa yijiemɔ. Shi bei komɛi lɛ, atadei ni ayemforo lɛ kɛ ehemɛi lɛ woɔ lɛ bɛ hiŋmɛi nɔ, ekomɛi yɛ kuku tsɔ bɔ ni ehaa amɛtsitsi nɔ kãa aloo eyɛ haŋŋ.” Beni Kristofonyo asafoŋ onukpa ko kɛ mɛi enyɔ komɛi ni yaabote gbalashihilɛ mli lɛ ná shitamɔ dani yookpeemɔ gbi lɛ shɛ lɛ, eye ebua amɛ ni amɛsusu nifeemɔ lɛ he yɛ bɔ ni Nyɔŋmɔ buɔ lɛ ehaa lɛ naa. Te etsu enɛ he nii eha tɛŋŋ? Bɔ ni efee lɛ ji akɛ, ebi amɛ kɛji atade ni amɛbaawo lɛ yɛ hiŋmɛi nɔ bɔ ni amɛbaanyɛ amɛkɛba Kristofoi akpee. Eji anɔkwale akɛ, srɔtofeemɔ baanyɛ ahi ayemforo atade lɛ kɛ atadei ni abaanyɛ awo kɛya kpee lɛ amli, ni asaŋ eeenyɛ ebalɛ akɛ he ni mɔ yɔɔ lɛ, ayɛ atade ni kɛ́ aakpee yoo ní ayemforo lɛ woɔ moŋ, shi esa akɛ yɛ fɛɛ mli lɛ, atade lɛ afee nɔ ni yɔɔ hiŋmɛi nɔ ní kɛ Biblia shishitoo mlai ni nɔ bɛ lɛ kpãa gbee. Kɛ́ mɛi ni yɔɔ je lɛŋ lɛ ateŋ mɛi komɛi po aaabu jeŋba he tɛi ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ akɛ eyɛ kpɛŋŋ tsɔ lɛ, anɔkwa Kristofoi yɛ he miishɛɛ akɛ amɛaatsĩ mɛi ni yɔɔ je lɛŋ lɛ anaa ni amɛkakudɔ amɛshihilɛ.—Romabii 12:2; 1 Petro 4:4.

Penny wie akɛ: “Mikɛ Aret ebuuu atadei ni wɔbaawo aloo yookpeemɔ lɛ sɛɛ henaabuamɔ lɛ akɛ nɔ ni he hiaa titri. Yɛ no najiaŋ lɛ, wɔsusu bɔ ni nifeemɔ lɛ kɔɔ Nyɔŋmɔ he ehaa lɛ he. No ji nɔ ni he hiaa fe fɛɛ yɛ nifeemɔ ni baaya nɔ nakai gbi lɛ mli. Nibii ni sa kadimɔ ni mikaiɔ yɛ mikpeemɔ gbi lɛ nɔ lɛ kɔɔɔ atade ni miwo loo nii ni miye lɛ ahe, shi moŋ ekɔɔ mɔ ni mikɛhi shi kɛ miishɛɛ ni miná akɛ mikɛ nuu ni misumɔɔ lɛ hi shi lɛ ahe.” Kristofoi ni ewo amɛhe shi akɛ amɛbaabote gbalashihilɛ mli lɛ baafee jogbaŋŋ akɛ amɛaaha saji nɛɛ ahi amɛjwɛŋmɔ mli kɛ́ amɛmiito amɛgbalashihilɛ mlibotemɔ lɛ he gbɛjianɔ.

Maŋtsɛyeli Asa Lɛ—Eji He ko ni Yɔɔ Nyam

Kristofoi ni ewo amɛhe shi akɛ amɛbaabote gbalashihilɛ mli lɛ ateŋ mɛi pii baasumɔ ni amɛyookpeemɔ lɛ aya nɔ yɛ Maŋtsɛyeli Asa nɔ, kɛ́ eko yɛ he ni amɛyɔɔ lɛ. Mɛni hewɔ amɛsumɔɔ jɛmɛ lɛ? Mɔ kɛ eŋa ko tsɔɔ mli akɛ: “Wɔle akɛ gbalashihilɛ yɛ krɔŋkrɔŋ, ni Yehowa ni to he gbɛjianɔ. No hewɔ lɛ, gbalashihilɛ mli ni wɔbote yɛ wɔjamɔhe ni ji Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ ha kɛjɛ gbi ni wɔbote gbalashihilɛ mli lɛ tɔ̃ɔ wɔna akɛ Yehowa yelikɛbuamɔ he miihia wɔ yɛ gbalashihilɛ lɛ mli. Sɛɛnamɔ kroko ni jɛ yookpeemɔ lɛ ni wɔkɛtee Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ mli kɛba ji akɛ, no ha wɔwekumɛi ni bakwɛ wɔyisɛɛ ni amɛjeee Odasefoi lɛ na akɛ wɔkɛ Yehowa jamɔ shwɛɛɛ.”

Kɛ́ asafoŋ onukpai ni kwɛɔ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ kpɛlɛ koni akpee yoo yɛ jɛmɛ lɛ, no lɛ esa akɛ mɛi ni boteɔ gbalashihilɛ mli lɛ aje mra amɛha amɛle amɛgbɛjianɔtoo. Nɔ ko ni ayemforowu lɛ kɛ ayemforo lɛ fɛɛ baanyɛ afee kɛtsɔɔ akɛ amɛbuɔ mɛi ni amɛfɔ̃ amɛ nine koni amɛbakwɛ amɛyisɛɛ lɛ ji amɛfai shi ni amɛbaatswa koni amɛbashɛ shi ni aje yookpeemɔ lɛ shishi yɛ be ni ato lɛ naa. Ni esa akɛ amɛkwɛ koni nɔ fɛɛ nɔ aya nɔ fɛfɛo. * (1 Korintobii 14:40) Enɛ feemɔ haŋ hiɛgbejianii ni afɔɔ namɔ yɛ jeŋbii ayookpeemɔi ashishi lɛ eko awó eyitso nɔ yɛ nifeemɔ lɛ shishi.—1 Yohane 2:15, 16.

Mɛi ni baaya yookpeemɔ lɛ shishi lɛ hu baanyɛ atsɔɔ akɛ amɛbuɔ gbalashihilɛ taakɛ Yehowa buɔ lɛ lɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, amɛbuŋ yookpeemɔ akɛ eji akaŋshii, ni no hewɔ lɛ amɛbaakpa gbɛ akɛ nɔ ni amɛyaa lɛ baasɔ fe ekrokomɛi ni amɛnyɛmimɛi Kristofoi efee. Kɛfata he lɛ, Kristofoi ni edara yɛ Nyɔŋmɔ he nilee gbɛfaŋ lɛ le akɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ ni amɛbaaya koni amɛyabo wiemɔ ni abaajɛ Biblia lɛ mli aha lɛ toi lɛ he hiaa babaoo ni ehe yɛ sɛɛnamɔ hu fe yookpeemɔ lɛ sɛɛ henaabuamɔ ni yaa nɔ loo okpɔlɔ ni aŋmɛɔ lɛ fɛɛ. Kɛ́ be loo shihilɛ komɛi hewɔ lɛ, ebaabi ni Kristofonyo ko ahala Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ ní ebaaya kɛ yookpeemɔ lɛ sɛɛ henaabuamɔ lɛ shishi ni ebaaya lɛ ateŋ ekome lɛ, no lɛ ekã shi faŋŋ akɛ, ebaahi akɛ eya Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ. Asafoŋ onukpa ko ni atsɛ́ɔ lɛ William kɛɛ akɛ: “Kɛ́ nɔ ko etsĩii mɛi ni afɔ̃ amɛ nine lɛ anaa akɛ amɛaaba Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ, ni kɛlɛ amɛbaaa shi moŋ amɛtee henaabuamɔ lɛ shishi lɛ, no tsɔɔ akɛ amɛbuuu nifeemɔ lɛ akɛ eyɛ krɔŋkrɔŋ. Kɛ́ wɔfataaa mɛi ni afɔ̃ amɛ nine kɛha henaabuamɔ lɛ po ahe lɛ, wɔbaanyɛ wɔfi ayemforowu lɛ kɛ ayemforo lɛ sɛɛ kɛtsɔ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ ni wɔbaaya lɛ nɔ, ni wɔkɛ jɛmɛ ni wɔbaaya lɛ hu baaye wɔwekumɛi ni jeee heyelilɔi lɛ odase.”

Miishɛɛ ni Tekeɔ Yookpeemɔ Gbi Lɛ

Jarayeli nitsumɔi kɛ yookpeemɔ miiye jara ni ehiii. Amaniɛbɔɔ ko ni je kpo nyɛsɛɛ nɛɛ tsɔɔ akɛ, kɛ́ abu naa yɛ kwashiai amli lɛ, shika ni mɔ fiteɔ yɛ yookpeemɔ he yɛ United States “ji dɔla 22,000 ni ji [afi] fã nyɔmɔwoo ni weku fɛɛ weku ni yɔɔ Amerika lɛ nine shɛɔ nɔ.” Bɔ ni jarayeli nitsumɔi jieɔ amɛjarayeli nibii lɛ ayi lɛ haa mɛi ni yaabote gbalashihilɛ mli kɛ amɛwekui mɔɔ nyɔmɔ babaoo yɛ nakai gbi kome ni ji yookpeemɔ gbi lɛ hewɔ, ni eheɔ amɛ afii abɔ kɛwoɔ nyɔji nɛɛ. Ani nilee yɛ mli akɛ mɔ aaaje egbalashihilɛ shishi ákɛ nyɔmɔtsɛ? Mɛi ni leee Biblia shishitoo mlai kɛ mɛi ni kuɔ amɛhiɛ amɛshwieɔ nɔ lɛ kɛ amɛhe woɔ agboi anifeemɔ mli, shi jeee nakai kwraa eji yɛ anɔkwa Kristofoi agbɛfaŋ!

Kristofoi ni boteɔ gbalashihilɛ mli lɛ ateŋ mɛi pii fɔ̃ɔ mɛi ayifalɛ ni sa ní haŋ amɛkotokui ashishi agbulɔ anine kɛbaa amɛyookpeemɔi ashishi, ni titri lɛ, amɛhaa amɛjwɛŋmɔ hiɔ bɔ ni nifeemɔ lɛ kɔɔ Nyɔŋmɔ he ehaa lɛ nɔ, ni no feemɔ haa amɛkɛ amɛbe kɛ nii ni amɛyɔɔ lɛ tsuɔ nii ákɛ mɛi ni ejɔɔ amɛhe nɔ amɛha Nyɔŋmɔ. (Mateo 6:33) Bo nɔ ni Lloyd kɛ Alexandra ní amɛkɛ afii 17 ehi be-fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli akɛ wu kɛ ŋa lɛ yɔɔ kɛɛmɔ lɛ toi. Lloyd wie akɛ: “Ekolɛ, mɛi komɛi baanu he akɛ wɔyookpeemɔ lɛ shishi esɔɔɔ, shi mi kɛ Alexandra fɛɛ mii shɛ wɔhe jogbaŋŋ. Wɔnu he akɛ esaaa ni wɔyookpeemɔ lɛ haa wɔmɔɔ nyɔmɔ, shi moŋ esa akɛ efee gbɛjianɔ ni Yehowa eto koni mɛi enyɔ ni batsɔmɔɔ wu kɛ ŋa lɛ aná miishɛɛ lɛ he nyamɔ.”

Alexandra kɛfata he akɛ: “Miyɛ gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli dani wɔbote gbalashihilɛ mli, ni no mli lɛ misumɔɔɔ akɛ maŋmɛɛ he mafɔ̃ shi koni wɔyadi nibii ni baaha wɔyookpeemɔ lɛ afee sokoo asɛɛ. Gbi ni wɔbote gbalashihilɛ mli lɛ ji gbi krɛdɛɛ. Kɛlɛ eji afii abɔ ni wɔbaahi shi akɛ mɔ kɛ eŋa lɛ shishijee kɛkɛ. Wɔkɛ ŋaa ni awoɔ wɔ akɛ wɔkaha gbalashihilɛ mli ni wɔyaabote lɛ miihe wɔjwɛŋmɔ fɛɛ lɛ tsu nii, ni ákɛ mɛi ni ebote gbalashihilɛ mli lɛ, wɔkwɛɔ Yehowa gbɛ kɛha gbɛtsɔɔmɔ. Enɛ eha Yehowa ejɔɔ wɔ babaoo.” *

Hɛɛ, oyookpeemɔ gbi lɛ ji gbi krɛdɛɛ. Subaŋ ni abaajie lɛ kpo yɛ nakai gbi lɛ nɔ kɛ bɔ ni nibii baaya nɔ aha lɛ baanyɛ ato kpa aha nyɛgbalashihilɛ lɛ wɔsɛɛ. No hewɔ lɛ, okɛ ohiɛ afɔ̃ Yehowa nɔ kɛha gbɛtsɔɔmɔ. (Abɛi 3:5, 6) Ha bɔ ni yookpeemɔ lɛ kɔɔ Nyɔŋmɔ he ehaa lɛ afee nɔ titri ni kã otsui nɔ. Nyɛyea nyɛbuaa nyɛhe kɛtsua gbɛnaanii ni Nyɔŋmɔ kɛfɔ̃ nyɛnɔ lɛ ahe nii. No feemɔ baaha nyɛto nyɛgbalashihilɛ lɛ shishi jogbaŋŋ, ni jɔɔmɔ ni Yehowa baafɔse ashwie nyɛnɔ lɛ baaha nyɛya nɔ nyɛná miishɛɛ yɛ yookpeemɔ gbi lɛ sɛɛ.—Abɛi 18:22.

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 11 Sane nɛɛ ekroko je kpo yɛ Awake! ni ji February 8, 2002 ní Yehowa Odasefoi fee lɛ mli.

^ kk. 20 Kɛ́ mɛi ni baabote gbalashihilɛ mli lɛ baasumɔ ni mɔ ko abasha amɛ mfoniri loo vidio yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ, no lɛ esa akɛ amɛkwɛ akɛ afeŋ nɔ ko ni kɛ heguɔgbee baaba yookpeemɔ lɛ he.

^ kk. 25 Kwɛmɔ wolo ni ji Nɔ Diɛŋtsɛ ni Kɛ Weku Miishɛɛ Baa ni Yehowa Odasefoi fee lɛ baafa 26 lɛ mli.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 29]

Kɛ́ mɛi enyɔ ni ewo amɛhe shi akɛ amɛbaabote gbalashihilɛ mli lɛ miito gbɛjianɔ kɛha yookpeemɔ lɛ, esa akɛ amɛjɛ tsui krɔŋŋ kɛ bulɛ mli amɛsusu nii ahe

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 31]

Ha bɔ ni oyookpeemɔ lɛ kɔɔ Nyɔŋmɔ he ehaa lɛ akã otsui nɔ