Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Tsɔ Bɔ Ni Ohiɔ Shi Ohaa lɛ Nɔ Oha Ana Akɛ Oyɛ hemɔkɛyeli

Tsɔ Bɔ Ni Ohiɔ Shi Ohaa lɛ Nɔ Oha Ana Akɛ Oyɛ hemɔkɛyeli

Tsɔ Bɔ Ni Ohiɔ Shi Ohaa lɛ Nɔ Oha Ana Akɛ Oyɛ hemɔkɛyeli

“Hemɔkɛyeli . . . kɛ nitsumɔi bɛ he lɛ, eji hemɔkɛyeli gbonyo.”—YAKOBO 2:17.

1. Mɛni hewɔ Kristofoi ni hi shi yɛ blema lɛ kɛ amɛjwɛŋmɔ ma hemɔkɛyeli kɛ nitsumɔi fɛɛ anɔ lɛ?

KƐ́ WƆƆKƐƐ lɛ, Kristofoi ni hi shi yɛ blema lɛ tsɔ bɔ ni amɛhi shi amɛha lɛ nɔ amɛtsɔɔ akɛ amɛyɛ hemɔkɛyeli diɛŋtsɛ. Kaselɔ Yakobo wo Kristofoi fɛɛ hewalɛ akɛ: “Nyɛtsɔ̃mɔa wiemɔ lɛ nɔyelɔi, ni jeee wiemɔ lɛ nulɔi kɛkɛ.” Ekɛfata he akɛ: “Taakɛ bɔ ni gbɔmɔtso ni mumɔ bɛ mli lɛ ji gbonyo lɛ, nakai nɔŋŋ hemɔkɛyeli ni nitsumɔi bɛ he lɛ ji hemɔkɛyeli gbonyo.” (Yakobo 1:22; 2:26) Aaafee afii 35 sɛɛ beni eŋma sane nɛɛ lɛ, Kristofoi tee nɔ amɛjie hemɔkɛyeli ni amɛyɔɔ lɛ kpo kɛtsɔ nitsumɔi ni sa nɔ. Shi dɔlɛ sane ji akɛ, jeee amɛ fɛɛ amɛfee nakai. Yesu jie Smirna asafo lɛ yi; shi, ekɛɛ Sarde asafo lɛ mlibii lɛ ateŋ mɛi babaoo akɛ: “Mile onitsumɔi lɛ akɛ ohiɛ gbɛi akɛ ohiɛ kã, shi ogbo.”—Kpojiemɔ 2:8-11; 3:1.

2. Kɛ́ aawie hemɔkɛyeli he lɛ, mɛni sane esa akɛ Kristofonyo fɛɛ Kristofonyo abi ehe?

2 No hewɔ lɛ, Yesu wo Sarde asafo lɛ mlibii lɛ—kɛ kɛ́ wɔɔkɛɛ lɛ, mɛi ni sɛɛ mli lɛ amɛbaakane sane ni ekɛ nakai asafo lɛ wie lɛ hewalɛ—koni amɛtsɔɔ akɛ suɔmɔ ni amɛná amɛha Kristofoi anɔkwale lɛ he ejɔko, ni asaŋ amɛhiɛ atsĩɛ yɛ mumɔŋ. (Kpojiemɔ 3:2, 3) Wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ abi ehe akɛ: ‘Mɛni abaanyɛ akɛɛ yɛ minifeemɔi ahe? Ani minifeemɔi haa anaa faŋŋ akɛ miyɛ hemɔkɛyeli, ni ákɛ miibɔ mɔdɛŋ fɛɛ ni manyɛ koni maha enɛ aje kpo yɛ nibii fɛɛ ni mifeɔ ní ekolɛ ekɔɔɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ kɛ asafoŋ kpeei po ahe lɛ amli?’ (Luka 16:10) Nifeemɔi ni wɔkɛ wɔhe woɔ mli ni wɔbaanyɛ wɔkɛpɛi wɔmli wɔkwɛ akɛ wɔhemɔkɛyeli lɛ hiɛ kã lo lɛ fa, shi nyɛhaa wɔsusua emli ekometoo he wɔkwɛa, no ji: henaabuamɔi, ni ekɔɔ henaabuamɔi ni yaa nɔ yɛ Kristofoi ayookpeemɔ sɛɛ lɛ hu ahe.

Henaabuamɔi Bibii

3. Mɛni Biblia lɛ wieɔ yɛ henaabuamɔi ashishi ni aaaya lɛ he?

3 Wɔteŋ mɛi kpotoo náa he miishɛɛ akɛ aaafɔ̃ wɔ nine kɛya Kristofoi ahenaabuamɔi ni yɔɔ miishɛɛ ashishi. Yehowa ji “miishɛɛ Nyɔŋmɔ,” ni esumɔɔ ni etsuji aná miishɛɛ. (1 Timoteo 1:11, NW) Eha Salomo ŋma anɔkwa sane nɛɛ ewo Biblia lɛ mli. Eŋma akɛ: “Mikafo miishɛɛ; ejaakɛ ekpakpa ko bɛ ha gbɔmɔ yɛ hulu shishi nɛɛ fe nɔ ni eeeye nii ni enu ní ená miishɛɛ; ni enɛ nɔŋŋ baaka ehe yɛ edeŋme ní egbo lɛ mli, yɛ ewala gbii fɛɛ . . . mli.” (Jajelɔ 3:1, 4, 13; 8:15) Abaanyɛ aná miishɛɛ ni atsɔɔ nɛɛ yɛ weku niyeli shishi aloo yɛ henaabuamɔi bibii ni anɔkwa jálɔi toɔ he gbɛjianɔ lɛ ashishi.—Hiob 1:4, 5, 18; Luka 10:38-42; 14:12-14.

4. Kɛ́ mɔ ko miito henaabuamɔ he gbɛjianɔ lɛ, mɛɛ nibii esa akɛ esusu he?

4 Kɛ́ ooto henaabuamɔ ni tamɔ nakai he gbɛjianɔ lɛ, bo onɔ nifeemɔ lɛ he sɔ̃ kã, ni no hewɔ lɛ, esa akɛ osusu bɔ ni nifeemɔ lɛ baaya nɔ aha lɛ he jogbaŋŋ, ekɔɔɔ he eko kɛ́ eji nanemɛi heyelilɔi enyɔoo ko ni oofɔ̃ amɛ nine kɛha niyeli kɛ sanegbaa. (Romabii 12:13) Esa akɛ okwɛ ni “afee nii fɛɛ bɔ ni yɔɔ fɛo,” ni “nilee ni jɛ ŋwɛi lɛ” akudɔ nɔ fɛɛ nɔ. (1 Korintobii 14:40; Yakobo 3:17) Bɔfo Paulo ŋma akɛ: “Kɛ́ nii nyɛyeɔ jio, nii nyɛnuɔ jio, aloo nɔ kroko ni nyɛfeɔ jio, nyɛfea fɛɛ nyɛkɛwoa Nyɔŋmɔ hiɛ nyam. Nyɛkatsɔmɔa pampii.” (1 Korintobii 10:31, 32) Mɛni ji nibii titrii komɛi ni he hiaa ni osusu he? Nibii nɛɛ ahe ni ooosusu kɛtsɔ hiɛ lɛ baanyɛ aye abua bo kɛ mɛi ni ofɔ̃ amɛ nine lɛ koni nyɛnifeemɔ yɛ henaabuamɔ lɛ shishi lɛ kɛ nibii ni nyɛheɔ nyɛyeɔ lɛ akpãa gbee.—Romabii 12:2.

Te Henaabuamɔ lɛ Baaya Nɔ Aha Tɛŋŋ?

5. Kɛ́ mɔ miito henaabuamɔ he gbɛjianɔ ni eesumɔ koni ekɛ dãa ni naa wa aba shishi ni asaŋ atswa lala yɛ shishi lɛ, mɛni hewɔ esa akɛ eta shi ni esusu nibii nɛɛ ahe jogbaŋŋ lɛ?

5 Mɛi babaoo ni toɔ henaabuamɔi ahe gbɛjianɔ lɛ ayiŋ etɛ̃ɛɛ amɛ kɛji esa akɛ amɛkɛ dãa ni naa wa aba nifeemɔ lɛ shishi loo esaaa. Ehe ehiaaa ni aná dãa ni naa wa yɛ henaabuamɔ shishi dani nakai henaabuamɔ lɛ afee nɔ ni woɔ mɔ hewalɛ. Kɛ́ obaakai lɛ, Yesu fee ni abolooi kɛ looi fa babaoo ni ekɛlɛ̀ gbɔmɛi babaoo ko ni ba eŋɔɔ lɛ. Sane nɛɛ he amaniɛbɔɔ lɛ ewieee akɛ etsɔ naakpɛɛ gbɛ nɔ eha amɛ wein, tsɛbelɛ wɔle akɛ ebaanyɛ efee nakai. (Mateo 14:14-21) Kɛ́ ooto henaabuamɔ ko he gbɛjianɔ ni oosumɔ ni okɛ dãai ni naa wa aba shishi lɛ, no lɛ kwɛmɔ ni ekafa tsɔ, ni asaŋ kwɛmɔ koni dãai tamɔ lamle ahi shishi bɔni afee ni mɛi ni nyaa nomɛi ahe lɛ kɛfee nakai. (1 Timoteo 3:2, 3, 8; 5:23; 1 Petro 4:3) Ekaba kɔkɔɔkɔ akɛ bɔ ni obaato he gbɛjianɔ oha lɛ baaha mɔ ko anu he akɛ aanyɛ enɔ koni enu nɔ ko ni baanyɛ ‘akɔ̃ lɛ tamɔ onufu.’ (Abɛi 23:29-32) Ni lalai ni abaatswa loo abaalá yɛ nifeemɔ lɛ shishi hu? Kɛ́ abaatswa lalai loo abaalá yɛ henaabuamɔ ni otoɔ he gbɛjianɔ lɛ shishi lɛ, no lɛ ekã shi faŋŋ akɛ obaakwɛ jogbaŋŋ ni ohala lalai ni sa, ni ji lalai ni emli gbɛɛmɔi kɛ wiemɔi lɛ yɔɔ hiŋmɛi nɔ. (Kolosebii 3:8; Yakobo 1:21) Kristofoi babaoo ena akɛ kɛ́ atswa asafo lɛ lalai ni ji Kingdom Melodies lɛ yɛ nifeemɔi ni tamɔ nakai ashishi aloo afee ekome kɛlá lalai nɛɛ lɛ, ehaa nifeemɔ lɛ shishi feɔ miishɛɛ jogbaŋŋ. (Efesobii 5:19, 20) Kɛfata he lɛ, kwɛmɔ koni lala lɛ akafee hoo ni no haaa mɛi anyɛ amɛkɛ amɛhe agba sane kɛ miishɛɛ loo eetsimɔ mɛi atoi yɛ akutso lɛ mli.—Mateo 7:12.

6. Yɛ nɔ ni kɔɔ sanegbaa kɛ nibii krokomɛi ni yaa nɔ yɛ henaabuamɔ shishi he lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ mɔ ni to henaabuamɔ lɛ he gbɛjianɔ lɛ baatsɔ etsɔɔ akɛ ehemɔkɛyeli lɛ hiɛ kã?

6 Yɛ Kristofoi ahenaabuamɔ kɛha hiɛtserɛjiemɔ ashishi lɛ, amɛbaanyɛ amɛwie saji srɔtoi ahe, amɛbaanyɛ amɛkane woji ni mɛi ni eba lɛ abo toi, aloo amɛgba niiashikpamɔi ni yɔɔ miishɛɛ. Kɛ́ mɔ ni to nifeemɔ lɛ he gbɛjianɔ lɛ na akɛ he ni akɛ sanegbaa lɛ etsɔ lɛ ehiii lɛ, ebaanyɛ etsɔ ŋaa gbɛ nɔ eha afo nakai sanegbaa lɛ nɔ koni agba sane ni he tse. Esa akɛ ehiɛ ahi ehe nɔ hu koni mɔ kome akahé sanegbaa lɛ eha ehe. Kɛ́ eyɔse nɔ ko tamɔ nakai lɛ, ebaanyɛ etsɔ ŋaa gbɛ nɔ ekɛ ehe awo sanegbaa lɛ mli koni egbala mɛi krokomɛi ewo mli. Ebaanyɛ efee enɛ kɛtsɔ gbekɛbii ni yɔɔ mli lɛ ní ebaabi amɛ saji bɔni afee ni amɛ hu amɛkɛ amɛhe awo sanegbaa lɛ mli, aloo ebaanyɛ etée sane ko ni mɛi pii baasumɔ koni amɛtsɔɔ amɛjwɛŋmɔ yɛ he shi. Onukpai kɛ gbekɛbii fɛɛ ni eba henaabuamɔ lɛ shishi lɛ baaná sanegbaa nɛɛ he miishɛɛ. Ákɛ mɔ ni to nifeemɔ lɛ he gbɛjianɔ lɛ, kɛ́ okɛ nilee kɛ ŋaa kudɔ nibii jogbaŋŋ lɛ, mɛi ni eba nifeemɔ lɛ shishi lɛ baana akɛ ‘ohiɛ kã shi.’ (Filipibii 4:5) Amɛbaana akɛ ohemɔkɛyeli lɛ hiɛ kã, ni ejeɔ kpo yɛ nibii fɛɛ ni ofeɔ yɛ shihilɛ mli lɛ amli.

Yookpeemɔ kɛ Esɛɛ Henaabuamɔi

7. Mɛni hewɔ esa akɛ ahé sɛi kɛsusu bɔ ni abaato yookpeemɔ kɛ esɛɛ henaabuamɔi ahe gbɛjianɔ aha lɛ he lɛ?

7 Kristofoi ayookpeemɔ ji nifeemɔ ko ni haa mɔ mii shɛɔ ehe. Nyɔŋmɔ tsuji ni hi shi yɛ blema ní Yesu kɛ ekaselɔi lɛ fata he lɛ tee nifeemɔi ni yɔɔ miishɛɛ tamɔ nakai kɛ ehe okpɔlɔi ni aŋmɛɔ lɛ ashishi. (1 Mose 29:21, 22; Yohane 2:1, 2) Shi sɛɛkpee nɛɛ, niiashikpamɔ eha ana faŋŋ akɛ ebiɔ mɔdɛŋbɔɔ diɛŋtsɛ dani Kristofoi nyɛɔ amɛkɛ hiɛshikamɔ toɔ yookpeemɔ he henaabuamɔi ahe gbɛjianɔ ní amɛjeee amɛŋɛlɛ nɔ. Kɛlɛ, henaabuamɔi nɛɛ ji nifeemɔi komɛi ni yaa nɔ yɛ adesai ashihilɛ mli, ni Kristofonyo baanyɛ atsɔɔ hemɔkɛyeli ni eyɔɔ yɛ nifeemɔi nɛɛ ashishi.

8, 9. Nifeemɔi ni yaa nɔ yɛ yookpeemɔi pii ashishi lɛ maa sane ni wɔkaneɔ yɛ 1 Yohane 2:16, 17 lɛ nɔ mi yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

8 Mɛi pii ni leee Nyɔŋmɔ shishitoo mlai lɛ aloo jeee amɛhe sane ko ji nakai mlai lɛ buɔ yookpeemɔi akɛ eji nifeemɔi ni mɔ baanyɛ aná ehewɔ miishɛɛ kɛteke nɔ aloo ekɛfee naajiemɔ ni ekɛ ehe awo nifeemɔi komɛi amli kɛteke nɔ. Adafitswaa wolo ko ni akalaa yɛ Europa lɛ wie yoo ko ni akpee lɛ etsɛko lɛ he, ni etsɔɔ mli akɛ beni yoo nɛɛ wieɔ ekpeemɔ ni afee yɛ “odehei” amli lɛ he lɛ, ekɛɛ akɛ: ‘Wɔta shwiili ni okpɔŋɔi ejwɛ gbalaa mli kɛfo shi, ni shwiilii bibii 12 ni okpɔŋɔi gbalaa kɛ emli agbo ko hu ni joo shwɛlɔi miishwɛ joo yɛ mli nyiɛ wɔsɛɛ. No sɛɛ lɛ, wɔyaye nii ko kɛ ŋɔɔmɔ, ni agbee wɔ lalai komɛi ni ŋɔɔ; ehenɔ bɛ. Taakɛ mishweɔ lɛ, miye maŋnyɛ nakai gbi lɛ.’

9 Eyɛ mli akɛ esoro maŋ fɛɛ maŋ kɛ enifeemɔ moŋ, shi yoo nɛɛ sane lɛ maa nɔ ni bɔfo Yohane ŋma lɛ nɔ mi. Eŋma akɛ: “Nɔ fɛɛ nɔ ni yɔɔ je lɛŋ lɛ, heloo lɛ sɛɛdii nii lɛ kɛ hiŋmɛii lɛ asɛɛdii nii lɛ kɛ shihilɛ lɛ mli hewoo lɛ, ejɛɛɛ tsɛ lɛ mli, shi moŋ je lɛ mli ejɛ.” Ani osusuɔ akɛ Kristofoi ni edara yɛ Nyɔŋmɔ he nilee gbɛfaŋ ní ewo amɛhe shi akɛ amɛbaabote gbalashihilɛ mli lɛ baasumɔ koni amɛfee amɛyookpeemɔ lɛ “odehei” amli ní afee esɛɛ henaabuamɔ lɛ agboi amli? Amɛfeŋ nɔ ko tamɔ nakai. Yɛ no najiaŋ lɛ, bɔ ni amɛbaato amɛkpeemɔ lɛ he gbɛjianɔ amɛha lɛ baaha ana akɛ amɛbo ŋaawoo akɛ “mɔ ni feɔ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii lɛ hiɔ shi kɛyaa naanɔ” lɛ toi.—1 Yohane 2:16, 17.

10. (a) Yookpeemɔ ni yɔɔ hiŋmɛi nɔ biɔ gbɛjianɔtoo yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? (b) Te esa akɛ atsu mɛi ni abaafɔ̃ amɛ nine lɛ he nii aha tɛŋŋ?

10 Kristofoi ni miibote gbalashihilɛ mli lɛ miisumɔ koni he ni amɛnine shɛɔ lɛ, jɛmɛ nii amɛkɔ, ni agbɛnɛ hu amɛkɛ hiɛshikamɔ atsu nii, ni Biblia lɛ baanyɛ aye abua amɛ kɛha enɛ feemɔ. Eyɛ mli akɛ yookpeemɔ gbi lɛ ji gbi ko ni he hiaa moŋ, shi amɛle akɛ Kristofoi enyɔ ni yɔɔ hiɛnɔkamɔ akɛ amɛbaahi shi kɛya naanɔ lɛ agbalashihilɛ shishijee kɛkɛ ji no. Sɔ̃ ko kãaa amɛnɔ akɛ amɛŋmɛ yookpeemɔ he okpɔlɔ ni amɛfɔ̃ mɛi babaoo nine kɛba shishi. Kɛ́ amɛmiisumɔ ni amɛŋmɛ okpɔlɔ lɛ, no lɛ ebaabi ni amɛhé sɛi ni amɛbu henaabuamɔ lɛ kɛ bɔ ni nibii baaya nɔ yɛ jɛmɛ aha lɛ he akɔntaa. (Luka 14:28) Yɛ amɛshihilɛ mli ákɛ Kristofoi lɛ, nuu lɛ ji mɔ ni baafee yitso taakɛ Ŋmalɛi lɛ tsɔɔ lɛ. (1 Korintobii 11:3; Efesobii 5:22, 23) No hewɔ lɛ, mɔ ni kpeeɔ yoo lɛ ji mɔ titri ni yookpeemɔ he okpɔlɔŋmɛɛ he sɔ̃ lɛ kã enɔ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, ebaajɛ suɔmɔ mli ekɛ yoo ni baatsɔ eŋa lɛ asusu saji tamɔ mɛi ni esa akɛ amɛfɔ̃ amɛ nine kɛba yookpeemɔ he okpɔlɔŋmɛɛ lɛ shishi, kɛ mɛi afalɛ ni amɛbaanyɛ amɛfɔ̃ amɛ nine lɛ he. Ekolɛ, amɛnyɛŋ loo efeŋ nɔ ni nilee yɔɔ mli akɛ amɛaafɔ̃ amɛnanemɛi kɛ amɛwekui fɛɛ anine; no hewɔ lɛ, amɛkɛ hiɛshikamɔ baakwɛ nɔ ni ebaabi ni amɛfee. Esa akɛ nuu kɛ yoo ni boteɔ gbalashihilɛ mli lɛ aná nɔmimaa akɛ kɛ́ amɛnyɛɛɛ amɛfɔ̃ amɛnanemɛi Kristofoi lɛ fɛɛ anine lɛ, amɛbaanu amɛ shishi ni ákɛ edɔŋ amɛ.—Jajelɔ 7:9.

‘Mɔ ni Kwɛɔ Okpɔlɔŋmɛɛ lɛ Nɔ’

11. Mɛɛ gbɛfaŋnɔ ‘mɔ ni kwɛɔ okpɔlɔŋmɛɛ nɔ’ lɛ tsuɔ yɛ yookpeemɔ mli?

11 Kɛ́ mɛi ni boteɔ gbalashihilɛ mli lɛ hala akɛ amɛbaatsɛ́ yookpeemɔ sɛɛ henaabuamɔ kɛwo nifeemɔ lɛ he sɔlɛ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ amɛaatsɔ amɛha efee nɔ ni yɔɔ nyam? Beni awieɔ henaabuamɔ ni Yesu tee yɛ Kana lɛ he lɛ, atsĩ mɔ ko tã yɛ nakai sane lɛ mli, ni afii saŋŋ nɛ ni Yehowa Odasefoi na akɛ nilee yɛ mli akɛ kɛ́ amɛmiito gbɛjianɔ kɛha henaabuamɔ lɛ, amɛkɛ mɔ ko ni tamɔ nakai aaawo mli. Yɛ nakai yookpeemɔ lɛ mli lɛ, atsĩ “piafonyo” ni ji mɔ ni kwɛ okpɔlɔŋmɛɛ lɛ nɔ lɛ tã, ni ŋwanejee bɛ he akɛ lɛ hu eji heyelilɔ ni baa ejeŋ jogbaŋŋ. (Yohane 2:9, 10) Nakai nɔŋŋ ayemforowu ni hiɛ kã shi lɛ baahala Kristofonyo nyɛminuu ni eda yɛ Nyɔŋmɔ he nilee gbɛfaŋ koni etsu nii ni he hiaa waa nɛɛ. Mɔ ni baakwɛ okpɔlɔŋmɛɛ lɛ nɔ lɛ baatsɔ hiɛ ekɛ ayemforowu lɛ asusu bɔ ni ebaasumɔ koni nibii aya nɔ aha yɛ okpɔlɔŋmɛɛ lɛ shishi lɛ he, ni no hewɔ lɛ, ebaakwɛ koni bɔ ni esa akɛ nibii aya nɔ aha dani nifeemɔ lɛ aje shishi lɛ aya nɔ nakai, ni ebaafee nakai nɔŋŋ beni nifeemɔ lɛ yaa nɔ.

12. Mɛni esa akɛ ayemforowu lɛ aha ehi ejwɛŋmɔ mli yɛ dãa ni naa wa he?

12 Yɛ sane ni asusu he yɛ kuku 5 lɛ kɛ gbeekpamɔ naa lɛ, mɛi komɛi ni boteɔ gbalashihilɛ mli lɛ kɛ dãa ni naa wa baaa yookpeemɔ he okpɔlɔŋmɛɛ lɛ shishi koni ekabalɛ akɛ mɔ ko baanu ni etɔ ni ekɛfite mɛi amiishɛɛ aloo nifeemɔ lɛ. (Romabii 13:13; 1 Korintobii 5:11) Kɛlɛ, kɛ́ amɛmiisumɔ ni amɛkɛ dãa ni naa wa aba nifeemɔ lɛ shishi lɛ, no lɛ esa akɛ ayemforowu lɛ akwɛ koni akɛ babaoo tsɔ akaba aloo mɛi akanu fe nine. Akɛ wein tee yookpeemɔ ni Yesu tee yɛ Kana lɛ shishi, ni lɛ hu efee wein kpakpa yɛ nifeemɔ lɛ shishi. Naakpɛɛ sane ji akɛ, mɔ ni kwɛɔ okpɔlɔŋmɛɛ lɛ nɔ lɛ wie akɛ: “Mɔ fɛɛ mɔ lɛ, wein kpakpa ekɛmaa shi klɛŋklɛŋ, ni beni mɛi lɛ etɔrɔ lɛ, no dani amɛkɛ nɔ ni eŋɔɔɔ lɛ baa; shi bo lɛ oŋɔ wein kpakpa lɛ moŋ oto kɛbashi be nɛ.” (Yohane 2:10) Yɛ anɔkwale mli lɛ, Yesu efeee wein lɛ bɔni afee ni mɛi anu ni amɛtɔrɔ ejaakɛ ebuɔ dãatɔɔ akɛ eji tɔmɔ. (Luka 12:45, 46) Beni mɔ ni kwɛɔ nifeemɔ lɛ nɔ lɛ wieɔ bɔ ni enaa ekpɛ ehe yɛ wein kpakpa lɛ he lɛ, efee lɛ faŋŋ akɛ ena mɛi etɔrɔ dãa yɛ yookpeemɔi komɛi ashishi. (Bɔfoi lɛ Asaji 2:15; 1 Tesalonikabii 5:7) No hewɔ lɛ, esa akɛ ayemforowu lɛ kɛ Kristofonyo ni ekɛ nitsumɔ ewo edɛŋ akɛ ekwɛ okpɔlɔŋmɛɛ lɛ nɔ lɛ akwɛ koni mɛi fɛɛ ni eba nifeemɔ lɛ shishi lɛ kɛ gbɛtsɔɔmɔ ni yɔɔ faŋŋ ni ji: “Nyɛkatɔrɔa dãa, nɔ̃ mli ni sakasakafeemɔ yɔɔ lɛ” lɛ atsu nii.—Efesobii 5:18; Abɛi 20:1; Hoshea 4:11.

13. Kɛ́ mɛi ni boteɔ gbalashihilɛ mli lɛ miisumɔ koni atswa lala yɛ yookpeemɔ he okpɔlɔŋmɛɛ lɛ shishi lɛ, mɛni ebaabi ni ehi amɛjwɛŋmɔ mli, ni mɛni hewɔ?

13 Taakɛ afeɔ yɛ henaabuamɔi krokomɛi ashishi lɛ, kɛ́ abaatswa lala yɛ okpɔlɔŋmɛɛ lɛ shishi lɛ, no lɛ esa akɛ akwɛ koni egbɛɛ bɔ ni sa bɔni afee ni kɛ́ mɛi miigba sane lɛ amɛnu. Asafoŋ onukpa ko wie akɛ: “Beni je naa ní sanegbaa lɛ ŋɔɔ aloo akɛ joo woɔ mli lɛ, bei komɛi lɛ, atsiɔ lala lɛ mli hoo. Lala ni kulɛ aatswa lɛ blɛoo lɛ bafeɔ hoo ni efiteɔ sanegbaa. Yookpeemɔ sɛɛ henaabuamɔ lɛ haa anaa hegbɛ akɛ mɛi gbaa sane kɛ niiashikpamɔi ni yɔɔ miishɛɛ. Kwɛ bɔ ni ebaadɔ mɔ aha kɛ́ atsi lala mli hoo kɛfite hegbɛ nɛɛ!” Yɛ enɛ hu gbɛfaŋ lɛ, esaaa ni ayemforowu lɛ kɛ mɔ ni baakwɛ nifeemɔ lɛ nɔ lɛ shiɔ lala ni abaatswa kɛ bɔ ni abaatsi mli aha lɛ amɛhaa mɛi ni baatswa lala lɛ ekɔɔɔ he eko kɛ́ ayahai amɛ. Paulo ŋma akɛ: “Nɔ fɛɛ nɔ ni nyɛfeɔ yɛ wiemɔ loo nitsumɔ gbɛfaŋ lɛ, nyɛfea fɛɛ yɛ Yesu Kristo gbɛi amli.” (Kolosebii 3:17) Kɛ́ mɛi ni ba yookpeemɔ okpɔlɔŋmɛɛ (loo esɛɛ henaabuamɔ), lɛ shishi lɛ shi amɛtee shĩa ni amɛmiisusu lala ni atswa yɛ nifeemɔ lɛ shishi lɛ he lɛ, ani no baaha amɛna akɛ mɛi ni bote gbalashihilɛ mli lɛ fee nibii fɛɛ yɛ Yesu gbɛi amli? Nakai esa akɛ ebalɛ.

14. Mɛni esa akɛ Kristofoi kɛ miishɛɛ akai yɛ yookpeemɔ he?

14 Hɛɛ, akɛ miishɛɛ kaiɔ yookpeemɔi ni atoɔ he gbɛjianɔ jogbaŋŋ lɛ. Beni Adam kɛ Edyta ni afii 30 nɛ ni amɛbote gbalashihilɛ mli lɛ wieɔ yookpeemɔ ko he lɛ, amɛkɛɛ akɛ: “Hɛɛ, onuɔ he akɛ Kristofoi ni feɔ nii lɛ. Atswa lalai kɛjie Yehowa yi, ni afee nibii krokomɛi ni sa kɛjie mɛi ahiɛtserɛ. Ahaaa joo kɛ lalatswaa ahé nifeemɔ lɛ. Nifeemɔ lɛ yɛ miishɛɛ ni etswaa mɔ emaa shi, ni afee nɔ fɛɛ nɔ yɛ Biblia shishitoo mlai anaa.” Ŋwanejee bɛ he akɛ, nibii babaoo yɛ ni ayemforo lɛ kɛ ewu lɛ baanyɛ afee kɛjie hemɔkɛyeli ni amɛyɔɔ lɛ kpo.

Nibii ni Akeɔ yɛ Yookpeemɔ Shishi

15. Mɛɛ Biblia mli ŋaawoo mɔ baanyɛ ekɛtsu nii kɛ́ eetao eke nɔ ko yɛ yookpeemɔ shishi?

15 Nɔ ni afɔɔ feemɔ yɛ maji babaoo anɔ ji akɛ, mɛi ni boteɔ gbalashihilɛ mli lɛ ananemɛi kɛ amɛwekumɛi keɔ amɛ nii. Kɛ́ oosumɔ ni ofee nɔ ko ni tamɔ nakai lɛ, mɛni ebaabi ni oha ehi ojwɛŋmɔ mli? Ohiɛ akakpa nɔ ni bɔfo Yohane wie yɛ “shihilɛ lɛ mli hewoo” ni ji nii ni mɔ yɔɔ lɛ ni ekɛtsɔɔ ehe lɛ he lɛ nɔ. Ewie akɛ mɛi ni yɔɔ ‘je lɛ ni hoɔ eyaa lɛ’ mli lɛ ni tsɔɔ amɛhe yɛ gbɛ ni tamɔ nakai nɔ, shi Kristofoi ni kɛ amɛnifeemɔi jieɔ amɛhemɔkɛyeli kpo lɛ efeee nakai. (1 Yohane 2:16, 17) Yɛ nɔ ni akɛ Nyɔŋmɔ mumɔ ye bua Yohane ni eyɔse ni eŋma nɛɛ naa lɛ, ani esa akɛ mɛi ni boteɔ gbalashihilɛ mli lɛ atsĩ mɔ fɛɛ mɔ ni bakeɔ amɛ nɔ ko lɛ gbɛi tã atsɔɔ mɛi ni eba nifeemɔ lɛ shishi lɛ? Kristofoi ni hi shi yɛ Makedonia kɛ Akaia lɛ tsu onia amɛyaha amɛ nyɛmimɛi ni yɔɔ Yerusalem lɛ, ni kɛlɛ nɔ ko etsɔɔɔ akɛ atsĩtsĩi amɛgbɛii atã atsɔɔ. (Romabii 15:26) Kristofoi babaoo ni keɔ nii yɛ yookpeemɔi ashishi lɛ sumɔɔɔ ni mɛi leɔ, ní no ha amɛgbala amɛjwɛŋmɔ kɛba amɛnɔ yɛ gbɛ ni esaaa nɔ.Kanemɔ ŋaa ni Yesu wo yɛ enɛ he yɛ Mateo 6:1-4 lɛ.

16. Mɛɛ gbɛ nɔ mɛi ni boteɔ gbalashihilɛ mli aaatsɔ amɛkawo mɔ ko hiɛgbele yɛ nibii ni akeɔ yɛ yookpeemɔi ashishi lɛ ahe?

16 Ní aaatsĩ mɔ ni bake nii lɛ kɛ nɔ ni ebake lɛ tã atsɔɔ lɛ baaha mɛi kɛ amɛhe ‘ashi akaŋ’ yɛ mɔ ni nikeenii jara wa aloo eyɔɔ hiŋmɛi nɔ he. No hewɔ lɛ, Kristofoi ni hiɛ kã shi ni boteɔ gbalashihilɛ mli lɛ etsĩii mɛi ni bakeɔ amɛ nii lɛ agbɛi atã bɔni afee ni no akawo mɛi ni nyɛɛɛ nɔ ko abake lɛ hiɛgbele. (Galatabii 5:26; 6:10) Yɛ anɔkwale mli lɛ, tɔmɔ bɛ he akɛ ayemforo lɛ kɛ ewu lɛ aaale mɔ tuuntu ni kɛ nikeenii pɔtɛɛ ko ba lɛ. Amɛbaanyɛ amɛle enɛ kɛtsɔ wolo bibioo ni nikelɔ lɛ ŋmaa ewoɔ nikeenii lɛ mli aloo ekɛkpɛtɛɔ he ní akaneee atsɔɔ mɛi lɛ nɔ. Nifeemɔi tamɔ beni wɔheɔ nɔ ko wɔyake yɛ yookpeemɔ shishi, beni wɔkɛ nikeenii lɛ haa, kɛ beni akeɔ wɔ nii yɛ yookpeemɔ shishi lɛ haa wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ náa hegbɛ akɛ wɔɔtsɔɔ bɔ ni wɔhemɔkɛyeli lɛ náa wɔnifeemɔi anɔ hewalɛ ha. *

17. Mɛɛ oti esa akɛ Kristofoi kɛma amɛhiɛ yɛ amɛhemɔkɛyeli kɛ nitsumɔi ahe?

17 Yɛ anɔkwale mli lɛ, ní wɔɔtsɔɔ akɛ wɔyɛ hemɔkɛyeli lɛ biɔ babaoo fe wɔjeŋ ni wɔɔba jogbaŋŋ, Kristofoi akpeei ni wɔɔya, kɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli ni wɔkɛ wɔhe aaawo kɛkɛ. Eba akɛ, wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ aaaná hemɔkɛyeli ni hiɛ kã ní baaje kpo yɛ wɔnifeemɔi fɛɛ amli. Hɛɛ, wɔbaanyɛ wɔkɛ nitsumɔi ni “eye emuu” ní nibii ni wɔsusu he yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ hu fata he lɛ atsɔɔ akɛ wɔyɛ hemɔkɛyeli.—Kpojiemɔ 3:2.

18. Te aaafee tɛŋŋ ni Yohane 13:17 lɛ aba mli yɛ Kristofoi ayookpeemɔi kɛ henaabuamɔi ashishi?

18 Beni Yesu kɛ heshibaa fɔ ebɔfoi anɔkwafoi lɛ anaji ahe ni ekɛfee nɔkwɛmɔnɔ kpakpa eha amɛ lɛ, ekɛɛ amɛ akɛ: “Kɛji nyɛle nii nɛɛ ni nyɛye nɔ lɛ, ajɔɔ nyɛ.” (Yohane 13:4-17) Ekolɛ, ŋmɛnɛ lɛ, afɔɔɔ mɛi tamɔ gbɔi anaji ahe yɛ he ni wɔyɔɔ lɛ aloo ehe ehiaaa ni wɔfee nakai. Shi taakɛ wɔsusu he yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaanyɛ wɔtsɔ nibii krokomɛi tamɔ suɔmɔ nifeemɔi ni tsɔɔ mɔ hesusumɔ, kɛ nifeemɔi ni kɔɔ henaabuamɔ kɛha hiɛtserɛjiemɔ kɛ Kristofoi ayookpeemɔi ahe lɛ nɔ wɔtsɔɔ akɛ wɔyɛ hemɔkɛyeli. Wɔbaanyɛ wɔfee nakai beni wɔboteɔ gbalashihilɛ mli loo wɔtee yookpeemɔ shishi aloo wɔtee Kristofoi ni sumɔɔ ni amɛhemɔkɛyeli lɛ aje kpo yɛ amɛnifeemɔi amli lɛ ahenaabuamɔ ni yɔɔ miishɛɛ ni afeɔ yɛ yookpeemɔ sɛɛ lɛ shishi.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 16 Awie yookpeemɔi kɛ esɛɛ henaabuamɔi lɛ ahe saji babaoo yɛ sane ni nyiɛ nikasemɔ nɛɛ sɛɛ ní yitso ji “Ha Oyookpeemɔ Gbi lɛ Afee Nɔ ni Yɔɔ Miishɛɛ kɛ Nyam Babaoo” lɛ mli.

Te Obaaha Hetoo Oha Tɛŋŋ?

Mɛɛ gbɛ nɔ oootsɔ ojie ohemɔkɛyeli lɛ kpo

• kɛ́ ooto henaabuamɔ kɛha hiɛtserɛjiemɔ he gbɛjianɔ?

• kɛ́ ooto yookpeemɔ loo esɛɛ henaabuamɔ he gbɛjianɔ?

• kɛ́ ooke nii yɛ yookpeemɔ shishi aloo aaake bo eko?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 24]

Kɛ́ mɛi ni obaafɔ̃ amɛ nine lɛ ayi faaa po lɛ, ha “nilee ni jɛ ŋwɛi lɛ” akudɔ bo