Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

“Yehowa Gbi Wulu Lɛ Ebɛŋkɛ”

“Yehowa Gbi Wulu Lɛ Ebɛŋkɛ”

“Yehowa Gbi Wulu Lɛ Ebɛŋkɛ”

“Yehowa gbi wulu lɛ ebɛŋkɛ, ebɛŋkɛ, ni eeye oyai naakpa.”—ZEFANIA 1:14.

1, 2. (a) Mɛɛ gbi krɛdɛɛ Kristofoi kwɛɔ lɛ gbɛ? (b) Mɛɛ sanebimɔi esa akɛ wɔtao amɛhetooi, ni mɛni hewɔ?

OBLAYOO ni eje nɔ kɛ mlifilimɔ kwɛɔ gbi ni abaakpee lɛ lɛ gbɛ. Yoo ni musu eda kɛ miishɛɛ mɛɔ gbi ni ebaafɔ́. Nitsulɔ ni etsu nii nyɔji saŋŋ ni etɔ lɛ lɛ ná ni gbi ni ebaaje ehejɔɔmɔ shishi lɛ eshɛ. Mɛni abaanyɛ awie yɛ gbɔmɛi etɛ ni wɔwie amɛhe nɛɛ ahe? No ji akɛ, amɛ fɛɛ amɛmiimɛ gbi krɛdɛɛ ko—gbi ko ni baasa amɛshihilɛ he diɛŋtsɛ. Eyɛ mli akɛ amɛkɛ miishɛɛ babaoo kwɛɔ nakai gbi lɛ gbɛ moŋ, shi esoro bɔ ni amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ nuɔ he ehaa. Gbi ni amɛmɛɔ lɛ baaba kɛ̃, ni amɛgbɛkpamɔ ji ebatiŋ amɛ shi trukaa.

2 Anɔkwa Kristofoi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ hu kɛ miishɛɛ miikwɛ gbi krɛdɛɛ ko gbɛ. No ji “Yehowa gbi” wulu lɛ. (Yesaia 13:9; Yoel 2:1; 2 Petro 3:12) Mɛni ji “Yehowa gbi” ni baa lɛ, ni te ebaasa adesai aweku lɛ he aha tɛŋŋ? Kɛfata he lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔsaa wɔhe wɔto nakai gbi lɛ? Ehe miihia ni wɔtao sanebimɔi nɛɛ ahetoo amrɔ nɛɛ ejaakɛ nibii yɛ ni maa nɔ mi akɛ nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ akɛ, “Yehowa gbi wulu lɛ ebɛŋkɛ, ebɛŋkɛ, ni eeye oyai naakpa” lɛ ji anɔkwale.—Zefania 1:14.

“Yehowa Gbi Wulu Lɛ”

3. Mɛni ji “Yehowa gbi wulu lɛ”?

3 Mɛni ji “Yehowa gbi wulu lɛ”? Wiemɔ ni ji “Yehowa gbi wulu lɛ” ni awie he yɛ Ŋmalɛi lɛ amli fɛɛ lɛ kɔɔ bei krɛdɛɛi komɛi ni Yehowa kɛ fɔbuu kojomɔ ba ehenyɛlɔi lɛ anɔ, ni ewo egbɛi kpeteŋkpele lɛ hiɛ nyam lɛ ahe. Yudabii kɛ Yerusalembii ni yeee anɔkwa, kɛ agbɛnɛ hu Babilonbii kɛ Mizraimbii ni yitseiaŋ wala lɛ fɛɛ kɛ ‘Yehowa gbii’ kpe beni Yehowa kɛ fɔbuu kojomɔi ba amɛnɔ lɛ. (Yesaia 2:1, 10-12; 13:1-6; Yeremia 46:7-10) Kɛlɛ, “Yehowa gbi” ni fe fɛɛ lɛ nyiɛ gbɛ kɛmiiba. Eji “gbi” ni Yehowa kɛ fɔbuu kojomɔ baaba mɛi ni gbeɔ egbɛi lɛ he guɔ lɛ anɔ. Enɛ baaje shishi kɛ “Babilon Kpeteŋkpele lɛ” ni ji apasa jamɔi fɛɛ ni yɔɔ je lɛŋ lɛ hiɛkpatamɔ, ni ebaaba naagbee kɛ yiwalɛ je nɛɛ he nibii krokomɛi ni eshwɛ lɛ ahiɛkpatamɔ yɛ Harmagedon ta lɛ mli.—Kpojiemɔ 16:14, 16; 17:5, 15-17; 19:11-21.

4. Mɛni hewɔ esa akɛ adesai babaoo ashe Yehowa gbi ni baa kɛfoi lɛ gbeyei lɛ?

4 Esa akɛ adesai babaoo ashe gbi ni baa kɛ foi nɛɛ gbeyei ekɔɔɔ he eko kɛji amɛyɔse enɛ loo amɛyɔseko. Mɛni hewɔ? Yehowa tsɔ gbalɔ Zefania nɔ eha hetoo akɛ: “Mlifu gbi ji nakai gbi lɛ, fĩmɔ kɛ amanehulu gbi ni, amaŋfɔ kɛ amaŋfɔfeemɔ gbi ni, duŋ kɛ jeŋ tuutuufeemɔ gbi ni, atatu kɛ oblɔtu kpii gbi hu ni.” Eji gbi ni yɔɔ gbeyei lɛɛlɛŋ! Gbalɔ lɛ tee nɔ ewie akɛ: “Mahao gbɔmɛi lɛ . . . ejaakɛ amɛfee esha amɛshi Yehowa.”—Zefania 1:15, 17.

5. Mɛni hewɔ mɛi akpekpei abɔ kɛ miishɛɛ kwɛɔ Yehowa gbi lɛ gbɛ lɛ?

5 Kɛlɛ, mɛi akpekpei abɔ kɛ miishɛɛ miikwɛ Yehowa gbi lɛ gbɛ. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ amɛle akɛ eji be ni abaahere jalɔi lɛ ayiwala, ni asaŋ eji gbi ni abaawó Yehowa nɔ gojoo ni atse egbɛi krɔŋkrɔŋ lɛ he. (Yoel 3:16, 17; Zefania 3:12-17) Bɔ ni mɔ hiɔ shi ehaa amrɔ nɛɛ ni baatsɔɔ kɛji ebaashe nakai gbi lɛ gbeyei loo ekɛ miishɛɛ baakwɛ lɛ gbɛ. Te onuɔ he ohaa tɛŋŋ yɛ gbi ni baa lɛ he? Ani osaa ohe kɛha nakai gbi lɛ? Ani anɔkwale ni eji akɛ Yehowa gbi lɛ eshɛ shi etã lɛ miiná bɔ ni ohiɔ shi ohaa amrɔ nɛɛ nɔ hewalɛ?

“Hefɛoyelɔi Aaaba Kɛ Hefɛoyeli”

6. Te mɛi babaoo feɔ amɛnii yɛ “Yehowa gbi” lɛ he amɛhaa tɛŋŋ, ni mɛni hewɔ enɛ efeee anɔkwa Kristofoi naakpɛɛ lɛ?

6 Eyɛ mli akɛ “Yehowa gbi” ni baa lɛ ji hiɛdɔɔ sane moŋ, shi adesai babaoo yɛ ni jeee amɛhe sane ko. Amɛŋmɔɔ mɛi ni bɔɔ amɛ kɔkɔ akɛ nakai gbi lɛ ebɛŋkɛ lɛ, ni amɛyeɔ amɛhe fɛo. Kɛlɛ, enɛ efeee anɔkwa Kristofoi naakpɛɛ. Amɛkaiɔ bɔfo Petro kɔkɔbɔɔ lɛ. Eŋma amɛ akɛ: “Nyɛle enɛ tsutsu, akɛ naagbee gbii lɛ anɔ lɛ hefɛoyelɔi aaaba kɛ hefɛoyeli, mɛi ní aaanyiɛ yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛkɔnɔi lɛ anaa, ni amɛaakɛɛ: Nɛgbɛ ebaa lɛ he shiwoo lɛ yɔɔ? ejaakɛ kɛjɛ beyinɔ ní tsɛmɛi lɛ tee yawɔwɔi nɛɛ, bɔ ni nibii yɔɔ kɛjɛ jeŋbɔɔ shishijee mli lɛ, nakai nɔŋŋ amɛyɔɔ nɛɛ.”—2 Petro 3:3, 4.

7. Mɛni baaye abua wɔ koni wɔya nɔ wɔkɛ hiɛdɔɔ atsu saji ahe nii?

7 Mɛni baaye abua wɔ ni wɔkaná susumɔ ni ejaaa ni tamɔ nakai shi moŋ wɔya nɔ wɔkɛ hiɛdɔɔ atsu saji ahe nii? Petro kɛɔ wɔ akɛ: “Mikɛ kaimɔ tsĩɛɔ nyɛjwɛŋmɔ krɔŋŋ lɛ hiɛ, ní nyɛkai gbalɔi krɔŋkrɔŋi lɛ awiemɔi ni amɛwie sá lɛ, kɛ Nuŋtsɔ kɛ yiwalaherelɔ lɛ kitã ni bɔfoi ni atsu nyɛŋɔɔ lɛ kɛha nyɛ lɛ.” (2 Petro 3:1, 2) Kɛ́ wɔbo gbalɔi lɛ akɔkɔbɔɔ lɛ toi lɛ, no baaye abua wɔ ni ‘wɔtsĩɛ wɔjwɛŋmɔ nyɛmɔi ni yɔɔ krɔŋŋ lɛ hiɛ.’ Ekolɛ, wɔnu kaimɔi nɛɛ aahu, shi kɛlɛ, amrɔ nɛɛ ji be ni ehe hiaa fe fɛɛ akɛ wɔya nɔ wɔbo kɔkɔbɔɔi nɛɛ atoi.—Yesaia 34:1-4; Luka 21:34-36.

8. Mɛni hewɔ mɛi babaoo booo kaimɔi ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ toi lɛ?

8 Mɛni hewɔ mɛi komɛi booo kaimɔi nɛɛ atoi lɛ? Petro tee nɔ etsɔɔ mli akɛ: ‘Kwa amɛkwaa amɛjieɔ amɛhiɛ yɛ enɛ nɔ akɛ ŋwɛi yɛ kɛjɛ blema beebe, ni shikpɔŋ hu jɛ nu mli, ni etsɔ nu mli ebama shi yɛ Nyɔŋmɔ wiemɔ naa; nomɛi nɔŋŋ nɔ etsɔ ni nu ŋɔ no be lɛŋ je lɛ ni ehiɛ kpata lɛ.’ (2 Petro 3:5, 6) Hɛɛ, mɛi komɛi yɛ ni amɛsumɔɔɔ ni Yehowa gbi lɛ baa. Amɛsumɔɔɔ ni nɔ ko haa amɛtsakeɔ bɔ ni amɛhiɔ shi amɛhaa lɛ. Amɛsumɔɔɔ ni amɛbuɔ pɛsɛmkunya gbɛ ni amɛkɔ lɛ he akɔntaa amɛhaa Yehowa! Taakɛ Petro tsɔɔ mli lɛ, amɛnyiɛɔ yɛ “amɛ diɛŋtsɛ amɛkɔnɔi lɛ anaa.”

9. Te gbɔmɛi ni hi shi yɛ Noa kɛ Lot gbii lɛ amli lɛ fee amɛnii amɛha tɛŋŋ?

9 Hefɛoyelɔi nɛɛ ‘kwaa’ amɛkuɔ amɛhiɛ amɛshwieɔ nɔ akɛ be ni eho lɛ, Yehowa kɛ ehe wo adesai asaji amli. Yesu Kristo kɛ bɔfo Petro fɛɛ wie bei enyɔ komɛi ni Yehowa fee nakai lɛ ahe, amɛtsĩ “Noa gbii lɛ” kɛ “Lot gbii lɛ” atã. (Luka 17:26-30; 2 Petro 2:5-9) Dani Nu Afua lɛ baaba lɛ, Noa bɔ he kɔkɔ, shi mɛi booo toi. Nakai nɔŋŋ dani abaakpata Sodom kɛ Gomora maji lɛ ahiɛ lɛ, Lot shaahii lɛ na lɛ akɛ “etamɔ mɔ ni yeɔ fɛo.”—1 Mose 19:14.

10. Mɛni Yehowa kɛɔ mɛi ni booo kɔkɔbɔɔ ni akɛhaa lɛ toi lɛ?

10 Nakai nɔŋŋ mɛi feɔ amɛnii ŋmɛnɛ. Kɛlɛ, susumɔ nɔ ni Yehowa kɛɔ mɛi ni booo kɔkɔbɔɔ ni akɛhaa lɛ toi lɛ he okwɛ. Ekɛɔ amɛ akɛ: “Mawo gbɔmɛi ni jwere amɛshishi atutru lɛ hiɛ lɛ anyɔmɔ, mɛi ni kɛɔ yɛ amɛtsui mli akɛ: ‘Yehowa efeŋ ekpakpa, ni esaa efeŋ efɔŋ hu!’ lɛ. Ni amɛnii lɛ aaatsɔmɔ hàa nii, ni amɛwei lɛ hu aaatsɔmɔ amaŋfɔ; amɛaamamɔ tsũi, shi amɛhiŋ mli, ni amɛaafee weintromi, shi amɛnuŋ mli wein lɛ eko.” (Zefania 1:12, 13) Mɛi baaya nɔ atsu “nibii ni amɛtsuɔ daa” lɛ ahe nii, shi amɛdeŋmegbomɔ lɛ he baŋ sɛɛnamɔ kpakpa ko kɛhaŋ amɛ. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ Yehowa gbi lɛ baaba abati amɛ shi trukaa, ni heloonaa nibii ni amɛbua naa lɛ nyɛŋ amɛyiwala ahere.—Zefania 1:18.

“Mɛɛ Lɛ”

11. Mɛɛ ŋaawoo esaaa akɛ wɔhiɛ kpaa nɔ?

11 Ákɛ mɛi ni tamɔɔɔ efɔŋfeelɔi ni ebɔle wɔ lɛ, esaaa akɛ wɔhiɛ kpaa ŋaawoo ni aha Habakuk ŋma efɔ̃ shi lɛ nɔ. Eŋma akɛ: “Ninaa lɛ yɛ ha be ní ato lɛ kɛ̃, ni eeye oyai ní eshɛ naagbee, ni emaleŋ; kɛ́ eshashao shi hu jiŋŋ, mɛɛ lɛ kɛ̃; ejaakɛ ebaaba lɛɛlɛŋ, ekpeŋ sɛɛ!” (Habakuk 2:3) Kɛ́ emuu ni wɔyeee lɛ ha wɔsusu akɛ gbi lɛ miikpe sɛɛ lɛ, esa akɛ wɔkai akɛ Yehowa bɛ shɔ̃ɔ. Egbi lɛ baaba yɛ ebe naa pɛpɛɛpɛ, yɛ ŋmɛlɛtswaa ni adesai kpaaa gbɛ lɛ nɔ.—Marko 13:33; 2 Petro 3:9, 10.

12. Namɛi Yesu bɔ kɔkɔ yɛ amɛhe, ni esoro Yesu anɔkwa sɛɛnyiɛlɔi lɛ anifeemɔ yɛ nakai mɛi lɛ ahe yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

12 Beni Yesu maa bɔ ni ehe hiaa ni aya nɔ amɛ Yehowa gbi lɛ nɔ mi lɛ, ebɔ kɔkɔ akɛ esɛɛnyiɛlɔi lɛ ateŋ mɛi komɛi po kɛ hiɛdɔɔ tsuŋ saji ahe nii dɔŋŋ. Egba yɛ amɛhe akɛ: “Kɛji nakai tsulɔ fɔŋ lɛ aaakɛɛ yɛ etsui mli akɛ: Minuŋtsɔ lɛ miitsi ebaa be lɛ eeto; ni eeebɔi enanemɛi tsuji lɛ yii, ni ekɛ dãatɔlɔi lɛ aaaye ni ekɛ amɛ aaanu lɛ: nakai tsulɔ lɛ nuŋtsɔ lɛ aaaba yɛ gbi nɔ ní ekwɛɛɛ lɛ gbɛ kɛ ŋmɛlɛtswaa nɔ ní eleee, ni eeetserɛ emli.” (Mateo 24:48-51) Ákɛ mɔ ni tamɔɔɔ nakai tsulɔ fɔŋ lɛ, tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ kuu lɛ kã he ekɛ hiɛdɔɔ miitsu saji ahe nii. Tsulɔ kuu lɛ kã he eeshi kpe, ni esaa ehe eto. Yesu eŋɔ lɛ “eto enii fɛɛ kwa” ni yɔɔ shikpɔŋ nɛɛ nɔ lɛ anɔ.—Mateo 24:42-47.

Ehe Miihia ni Wɔkɛ Hiɛdɔɔ Atsu Saji Ahe Nii

13. Yesu ma bɔ ni ehe hiaa ni akɛ hiɛdɔɔ atsu saji ahe nii lɛ nɔ mi yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

13 Ehe bahia waa ni Kristofoi ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ aya nɔ amɛkɛ hiɛdɔɔ atsu saji ahe nii. Kɛ́ amɛna ni “abɔ ŋsara awo” Yerusalem he lɛ, ebaabi ni amɛjo foi kɛshi maŋ lɛ mli amrɔ nɔŋŋ. (Luka 21:20, 21) Abɔ ŋsara awo maŋ lɛ he yɛ afi 66 Ŋ.B. Bo nɔ ni Yesu kɛɛ beni emaa bɔ ni ehe hiaa ni Kristofoi ni hi shi yɛ nakai beaŋ lɛ kɛ hiɛdɔɔ atsu saji ahe nii lɛ toi. Ekɛɛ akɛ: “Mɔ ni yɔɔ tsũ yiteŋ lɛ, ekakpeleke shi eyakɔ nɔ ko kɛjɛ eshĩa; ni mɔ ni yɔɔ ŋmɔshi lɛ, ekakũ esɛɛ eyakɔlɔ etadei.” (Mateo 24:17, 18) Yɛ anɔkwale mli lɛ, yinɔsane tsɔɔ akɛ beni abɔ ŋsara awo Yerusalem he lɛ, afii ejwɛ ho ni afeee maŋ lɛ nɔ ko, ni kɛ́ nakai ji sane lɛ, belɛ mɛni hewɔ ehe bahia koni Kristofoi lɛ kɛ hiɛdɔɔ atsu sane ni Yesu kɛɛ amɛ lɛ he nii yɛ afi 66 Ŋ.B. tɔ̃ɔ?

14, 15. Beni asraafoi bɔ ŋsara amɛwo Yerusalem he lɛ, mɛni hewɔ ehe bahia koni Kristofoi ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ kɛ oyaiyeli ajo foi kɛshi maŋ lɛ mli lɛ?

14 Eyɛ mli akɛ eji anɔkwale akɛ Roma asraafoi lɛ mɛ kɛyashi afi 70 Ŋ.B. dani amɛkpata Yerusalem hiɛ moŋ, shi nakai afii ejwɛ ni fo mli lɛ kɛ toiŋjɔlɛ ko ebahaaa maŋbii lɛ. Kɔkɔɔkɔ! Aye awui ni ashwie lá shi babaoo yɛ nakai afii lɛ amli. Beni yinɔsaneŋmalɔ ko wieɔ nibii ni tee nɔ yɛ Yerusalem yɛ nakai beaŋ lɛ ahe lɛ, etsɔɔ mli akɛ “maŋ ta gbeyeigbeyei ko te shi, ni ashwie lá shi babaoo yɛ mli, ni mɛi kɛ amɛhe wo yiwalɛ nifeemɔi ni yɔɔ gbeyei amli.” Bɔni afee ni aná mɛi babaoo afã maŋ lɛ he lɛ, aloo oblahii babaoo awo asraafoi anitsumɔ lɛ mli ni aha amɛ tu. Daa gbi lɛ, ayatsɔseɔ amɛ koni amɛhe asa akɛ asraafoi. Abu mɛi fɛɛ ni kɛ amɛhe wooo nifeemɔi ni bɛ hiŋmɛi nɔ amli lɛ akɛ amɛji sɛɛgbɛtsɔɔlɔi. Eji Kristofoi lɛ shashao shi akɛ amɛaajo foi kɛjɛ maŋ lɛ mli kulɛ, sane fɔŋ ye amɛ.—Mateo 26:52; Marko 12:17.

15 Nɔ ko ni sa kadimɔ ji akɛ, Yesu ekɛɛɛ akɛ mɛi ni yɔɔ Yerusalem lɛ kɛkɛ ajo foi, shi moŋ ekɛɛ “mɛi ni yɔɔ Yudea” lɛ hu afee nakai. Ehe miihia ni amɛfee nakai ejaakɛ beni Roma asraafoi lɛ gbala amɛhe shi kɛjɛ Yerusalem nyɔji fioo komɛi asɛɛ lɛ, amɛku amɛsɛɛ amɛyatsa amɛkawoo nifeemɔi lɛ anɔ. Klɛŋklɛŋ lɛ, amɛŋɔ Galilea maŋ lɛ yɛ afi 67 Ŋ.B., ni enɔ afi lɛ, amɛto naa amɛye Yudea maŋ lɛ nɔ kunim. Enɛ ha maŋbii ni bɛ maŋtiase lɛ mli lɛ ahe fĩ amɛ waa. Kɛfata he lɛ, ebawa kɛha Yudafoi lɛ akɛ amɛaajo foi kɛshi Yerusalem. Abu maŋ lɛ agbói lɛ anaa, ni mɔ fɛɛ mɔ ni bɔɔ mɔdɛŋ akɛ eeejo foi kɛshi maŋ lɛ mli lɛ, abuɔ lɛ akɛ eefĩ Romabii lɛ asɛɛ.

16. Mɛni ehe bahia koni Kristofoi ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ afee bɔni afee ni amɛje amanehulu ni ba yɛ nakai beaŋ lɛ mli shweshweeshwe?

16 Saji nɛɛ fɛɛ haa wɔnaa nɔ̃ hewɔ ni Yesu ma nɔ mi akɛ ehe miihia ni akɛ hiɛdɔɔ atsu saji ahe nii lɛ. Ehe bahia koni Kristofoi lɛ kɛ nibii ashã afɔle ní amɛkaha heloonaa nibii miiha amɛkpalaŋ. Yɛ Yesu kɔkɔbɔɔ lɛ toiboo mli lɛ, esa akɛ ‘amɛkwa nibii fɛɛ ni amɛyɔɔ lɛ.’ (Luka 14:33) Mɛi ni shashaooo shi akɛ amɛaatsu kɔkɔbɔɔ lɛ he nii ní amɛjo foi kɛtee Yordan faa lɛ sɛɛ lɛ ayi ná wala.

Nyɛhaa Wɔyaa Nɔ Wɔkɛ Hiɛdɔɔ Atsua Saji Ahe Nii

17. Mɛni hewɔ esa akɛ wɔkɛ hiɛdɔɔ babaoo atsu saji ahe nii lɛ?

17 Biblia gbalɛi haa wɔnaa faŋŋ akɛ eshwɛ fioo ni naagbee gbii ni wɔyɔɔ mli nɛɛ baaba naagbee. Amrɔ nɛɛ ji be ni esa akɛ wɔkɛ hiɛdɔɔ babaoo atsu saji ahe nii fe be fɛɛ ni eho. Yɛ toiŋjɔlɛ beaŋ lɛ, asraafonyo tsui yeee yɛ ta he aloo ni ebaashe gbeyei akɛ ebaanyɛ enyɔ̃ yɛ ta mli. Kɛlɛ, kɛ́ enɛ ha enu he akɛ ehe ehiaaa ni ekɛ hiɛdɔɔ asaa ehe ato ní ebalɛ ákɛ akɛ lɛ yadamɔ ta naa lɛ, ebaafee oshara babaoo kɛha lɛ ejaakɛ esako ehe. Nakai nɔŋŋ eji yɛ mumɔŋ ta ni wɔwuɔ lɛ gbɛfaŋ. Kɛ́ wɔyaaa nɔ wɔkɛ hiɛdɔɔ atsu saji ahe nii lɛ, no lɛ akɛni wɔsako wɔhe hewɔ lɛ, wɔnyɛŋ wɔdamɔ tutuamɔi ni wɔkɛkpeɔ lɛ anaa, ni Yehowa gbi lɛ baaba abati wɔ shi trukaa. (Luka 21:36; 1 Tesalonikabii 5:4) Amrɔ nɛɛ ji be ni esa akɛ mɛi ni ‘ekpale kɛjɛ Yehowa sɛɛ’ lɛ atao esɛɛgbɛ ekoŋŋ.—Zefania 1:3-6; 2 Tesalonikabii 1:8, 9.

18, 19. Mɛni baaye abua wɔ koni wɔkwɛ “Yehowa gbi lɛ baa lɛ” gbɛ?

18 Ebɛ naakpɛɛ akɛ bɔfo Petro woɔ wɔ ŋaa koni wɔkwɛ “Nyɔŋmɔ gbi lɛ baa lɛ” gbɛ! Mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔfee enɛ? Gbɛ kome ni wɔɔtsɔ nɔ wɔfee enɛ ji ní ‘wɔɔba jeŋba ni yɔɔ krɔŋŋ ni wɔtu wɔhe wɔha Nyɔŋmɔjamɔ.’ (2 Petro 3:11, 12) Kɛ́ wɔkɛ wɔhe wo nifeemɔi ni tamɔ nakai amli lɛ, no baaha wɔkɛ miishɛɛ akwɛ “Yehowa gbi lɛ” gbɛ. Hela wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ “kwɛɔ gbɛ” lɛ shishi diɛŋtsɛ ji “awo nifeemɔ ko foi.” Yɛ anɔkwale mli lɛ, wɔnyɛŋ wɔwo Yehowa gbi lɛ diɛŋtsɛ foi ni eba oya. Shi kɛlɛ, kɛ́ wɔhiɛ dɔɔ yɛ Nyɔŋmɔ sɔɔmɔ mli lɛ, no lɛ kɛha wɔ lɛ, be ni wɔkɛmɛɔ nakai gbi lɛ baaho oyayaayai.—1 Korintobii 15:58.

19 Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ nɔ ní wɔɔjwɛŋ kɛ kaimɔi ni yɔɔ mli lɛ ni wɔkɛaatsu nii lɛ hu baaye abua wɔ koni wɔkɛ “hiɛdɔɔ ashwe gbi lɛ baa (wɔkwɛ lɛ gbɛ ni asaŋ wɔwo lɛ foi) lɛ,” koni yɛ anɔkwale mli lɛ, “wɔya nɔ wɔkwɛ lɛ gbɛ.” (2  Petro 3:12, The Amplified Bible; The New Testament, ni William Barclay ŋma) Kaimɔi nɛɛ ateŋ ekomɛi kɔɔ gbalɛi srɔtoi ni wieɔ Yehowa gbi ni baa lɛ kɛ jɔɔmɔi babaoo ni mɛi ni ‘kwɛɔ Yehowa gbɛ’ lɛ baaná lɛ ahe lɛ ahe.—Zefania 3:8.

20. Mɛɛ ŋaawoo esa akɛ wɔbo toi?

20 Yɛ anɔkwale mli lɛ, amrɔ nɛɛ ji be ni esa akɛ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ abo ŋaawoo ni atsɔ gbalɔ Zefania nɔ akɛha lɛ toi. Eŋma akɛ: “Dani Yehowa mlifu ni naa wa lɛ aba nyɛnɔ, dani Yehowa mlifu gbi lɛ aba nyɛnɔ! Nyɛtaoa Yehowa sɛɛ gbɛ, nyɛ shikpɔŋ lɛ nɔ heshibalɔi fɛɛ ni nyɛyeɔ emla lɛ nɔ lɛ! Nyɛtaoa jalɛ sɛɛ gbɛ, nyɛtaoa heshibaa sɛɛ gbɛ: ekolɛ aaaŋɔ nyɛ atee yɛ Yehowa mlifu gbi lɛ nɔ!”—Zefania 2:2, 3.

21. Mɛni Nyɔŋmɔ webii etswa amɛfai shi akɛ amɛbaafee yɛ afi 2007 mli?

21 Belɛ kwɛ bɔ ni afi ŋmalɛ ni ahala kɛha afi 2007 lɛ sa jogbaŋŋ. No ji: “Yehowa gbi wulu lɛ ebɛŋkɛ.” Nyɔŋmɔ webii heɔ yeɔ akɛ nakai gbi lɛ “ebɛŋkɛ, ni eeye oyai naakpa.” (Zefania 1:14) “Ekpeŋ sɛɛ!” (Habakuk 2:3) Belɛ, eba akɛ yɛ be mli ni wɔmɛɔ nakai gbi lɛ, wɔbaaha wɔhiɛ ahi wɔhe nɔ be fɛɛ be yɛ be ni wɔyɔɔ mli nɛɛ he akɛni wɔle akɛ eshwɛ fioo kɛkɛ ni gbalɛi nɛɛ baaba mli lɛ hewɔ!

Ani Obaanyɛ Oha Hetoo?

• Mɛni ji “Yehowa gbi wulu lɛ”?

• Mɛni hewɔ mɛi babaoo kuɔ amɛhiɛ amɛshwieɔ bei ni wɔyɔɔ mli nɛɛ nɔ akɛ eji be ni esa ákɛ akɛ hiɛdɔɔ atsu saji ahe nii lɛ?

• Mɛni hewɔ ehe bahia koni Kristofoi ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ kɛ hiɛdɔɔ atsu saji ahe nii lɛ?

• Mɛni baaye abua wɔ koni wɔkɛ hiɛdɔɔ babaoo atsu saji ahe nii?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 19]

Afi ŋmalɛ kɛha afi 2007 lɛ ji: “Yehowa gbi wulu lɛ ebɛŋkɛ.” —Zefania 1:14.

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 16, 17]

Taakɛ ebalɛ yɛ Noa gbii lɛ amli lɛ, hiɛkpatamɔ ni Yehowa kɛbaa lɛ baati hefɛoyelɔi ashi trukaa

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 18]

Beni “abɔ ŋsara awo” Yerusalem he lɛ, ehe bahia ni Kristofoi lɛ kɛ oyaiyeli ashi maŋ lɛ mli