Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Mɛɛ shishinumɔ naa jajelɔ lɛ na “nuu kome yɛ [“mɛi,” NW] akpe teŋ” shi enaaa “yoo kome yɛ mɛnɛɛmɛi fɛɛ ateŋ” lɛ?—Jajelɔ 7:28.

Kɛ́ wɔɔnu sane ni Nyɔŋmɔ tsɔ emumɔ lɛ nɔ eha aŋma nɛɛ shishi jogbaŋŋ lɛ, no lɛ klɛŋklɛŋ lɛ ebaabi ni wɔle bɔ ni Nyɔŋmɔ buɔ yei ehaa. Biblia lɛ wieɔ Rut ni ji yoo okulafo Naomi shaayoo lɛ he akɛ “yoo kpakpa.” (Rut 3:11) Abɛi 31:10 lɛ haa wɔleɔ akɛ, ŋa kpakpa lɛ, “ejara wa fe tɛŋɛlɛo.” Belɛ, te Maŋtsɛ Salomo ni hi shi yɛ blema Israel lɛ tsɔɔ tɛŋŋ beni ekɛɛ akɛ: “Mina . . . nuu anɔkwafo kome yɛ mɛi akpe teŋ, shi minaaa yoo anɔkwafo kome folo yɛ amɛteŋ” lɛ?—Moffatt.

Nibii ahe ni awieɔ ni ŋmalɛ nɛɛ baje mli lɛ haa wɔnaa akɛ yei ni hi shi yɛ Salomo beaŋ lɛ ajeŋba egbee shi. (Jajelɔ 7:26) Eeenyɛ efee akɛ enɛ jɛ hewalɛ fɔŋ ni maŋsɛɛ yei ni jáa Baal lɛ ná yɛ amɛnɔ lɛ hewɔ. Maŋtsɛ Salomo po nyɛɛɛ adamɔ nɔnyɛɛ ni eŋamɛi ni jɛ maŋsɛɛ lɛ kɛba enɔ lɛ naa, ni efee nɔ ni amɛtaoɔ lɛ. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Eyɛ ŋamɛi abladei ohai kpawo kɛ hemɛi ohai etɛ; ni eŋamɛi lɛ dɔ etsui” kɛyajá apasa nyɔŋmɔi. (1 Maŋtsɛmɛi 11:1-4) Hii ni hi shi yɛ ebeaŋ lɛ hu ajeŋba egbee shi—ejaakɛ kɛ́ nuu anɔkwafo kome pɛ ana yɛ mɛi akpe teŋ lɛ, no tsɔɔ akɛ ewa waa kɛha amɛ akɛ amɛaaba amɛjeŋ jogbaŋŋ. Salomo mu sane lɛ naa akɛ: “Naa, enɛ kɛkɛ ji nɔ ni mina, ákɛ Nyɔŋmɔ fee gbɔmɔ bɔ ni ja pɛ, shi amɛ lɛ amɛtaoɔ ŋaai babaoo.” (Jajelɔ 7:29) Sane naamuu nɛɛ kɔɔ adesai aweku muu lɛ fɛɛ he—gbɔmɔ he ni awieɔ yɛ biɛ lɛ damɔ shi kɛha adesai fɛɛ. No hewɔ lɛ, esa akɛ wɔnu shishi akɛ beni Salomo wie sane ni yɔɔ Jajelɔ 7:28 lɛ, no mli lɛ eewie bɔ ni gbɔmɛi ni hi shi yɛ ebeaŋ lɛ ajeŋba yɔɔ ha lɛ he.

Shi kɛlɛ, ŋmalɛ kuku nɛɛ baanyɛ ahiɛ shishinumɔ kroko. Eeenyɛ efee gbalɛ, ejaakɛ yoo ko boko Yehowa toi yɛ nibii fɛɛ amli pɛŋ. Shi nuu ko nyɛ efee nakai, lɛ ji Yesu Kristo.—Romabii 5:15-17.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 31]

“Nuu kome yɛ mɛi akpe teŋ”