Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Tsɔɔmɔ Mɛi Nɔ Ni Biblia lɛ Tsɔɔ Diɛŋtsɛ

Tsɔɔmɔ Mɛi Nɔ Ni Biblia lɛ Tsɔɔ Diɛŋtsɛ

Tsɔɔmɔ Mɛi Nɔ Ni Biblia lɛ Tsɔɔ Diɛŋtsɛ

“Nyɛyafea jeŋmaji fɛɛ mikaselɔi, . . . ni nyɛtsɔɔ amɛ . . . nii.”—MATEO 28:19, 20.

1. Mɛni abaanyɛ akɛɛ yɛ Biblia lɛ he?

ŊMALƐ KRƆŊKRƆŊ lɛ ni ji Yehowa Wiemɔ lɛ fata woji ni etsɛ ní asaŋ aja fe woji krokomɛi fɛɛ ni yɔɔ je lɛŋ lɛ ahe. Kɛ́ hooo kwraa lɛ, atsɔɔ efãi komɛi ashishi kɛtee wiemɔi ni fe 2,300 amli. Gbɔmɛi ni yɔɔ je lɛŋ lɛ 100 mlijaa 90 yɛ eko yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛmaŋ wiemɔ mli.

2, 3. (a) Mɛni hewɔ mɛi ayiŋ efutu amɛ yɛ Biblia tsɔɔmɔi lɛ ahe lɛ? (b) Mɛɛ sanebimɔi wɔbaasusu he?

2 Gbɔmɛi akpekpei abɔ kaneɔ Biblia lɛ fã ko daa gbi. Mɛi komɛi ekane Biblia muu lɛ fɛɛ shii abɔ. Eyɛ mli akɛ sɔlemɔi babaoo kɛɔ akɛ amɛtsɔɔmɔi lɛ damɔ Biblia lɛ nɔ moŋ, shi kɛlɛ nibii ni amɛtsɔɔ lɛ kɛ amɛhe kpãaa gbee. Nɔ ni fiteɔ sane lɛ fe fɛɛ ji akɛ, obaana sɔlemɔ kometoo mlibii ni amɛkɛ amɛhe kpãaa gbee kwraa yɛ tsɔɔmɔ ko he. Mɛi komɛi hu ayiŋ etɛ̃ɛɛ amɛ yɛ Biblia lɛ he, yɛ mɔ ni ŋma, kɛ sɛɛnamɔ ni yɔɔ he lɛ he. Mɛi pii buɔ lɛ akɛ eji wolo krɔŋkrɔŋ ni akɛkãa kitã yɛ nifeemɔ srɔtoi amli aloo yɛ kojomɔhe akɛ abaawie anɔkwale.

3 Yɛ anɔkwale mli lɛ, Nyɔŋmɔ wiemɔ ni yɔɔ hewalɛ loo shɛɛ sane kɛha adesai yɔɔ Biblia lɛ mli. (Hebribii 4:12) No hewɔ lɛ, ákɛ Yehowa Odasefoi lɛ, wɔmiisumɔ koni mɛi ale nɔ ni Biblia lɛ tsɔɔ. Wɔkɛ miishɛɛ tsuɔ nitsumɔ ni Yesu Kristo kɛwo esɛɛnyiɛlɔi lɛ adɛŋ lɛ he nii. Ekɛɛ amɛ akɛ: “Nyɛyafea jeŋmaji fɛɛ mikaselɔi, . . . ni nyɛtsɔɔ amɛ . . . nii.” (Mateo 28:19, 20) Kɛ́ wɔnyiɛ shiɛmɔ nɔ lɛ, wɔkɛ mɛi ni hiɛ tsuijurɔ ní amɛhao yɛ bɔ ni mɛi ni yɔɔ je lɛŋ lɛ ateŋ mɛi babaoo ayiŋ efutu amɛ yɛ jamɔ he lɛ kpeɔ. Amɛmiisumɔ koni amɛle anɔkwale ni kɔɔ wɔ-Bɔlɔ lɛ he, kɛ agbɛnɛ hu nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ yɛ nɔ̃ hewɔ ni wɔyɔɔ wala mli lɛ he. Nyɛhaa wɔsusua sanebimɔi etɛ komɛi ni mɛi babaoo biɔ lɛ ahe wɔkwɛa. Yɛ sanebimɔi lɛ eko fɛɛ eko he susumɔ mli lɛ, wɔbaakwɛ hetooi ni ejaaa ni osɔfoi lɛ kɛhaa, ni no sɛɛ lɛ, wɔbaasusu nɔ ni Biblia lɛ tsɔɔ diɛŋtsɛ yɛ nakai sane lɛ he. Sanebimɔi lɛ ji: (1) Ani Nyɔŋmɔ susuɔ wɔhe? (2) Mɛni hewɔ wɔyɔɔ shikpɔŋ nɔ? (3) Mɛni baa mɛi ni gboiɔ lɛ anɔ?

Ani Nyɔŋmɔ Susuɔ Wɔhe?

4, 5. Mɛni hewɔ mɛi susuɔ akɛ Nyɔŋmɔ susuuu wɔhe lɛ?

4 Nyɛhaa wɔsusua sanebimɔ ni ji, Ani Nyɔŋmɔ susuɔ wɔhe? lɛ he klɛŋklɛŋ. Dɔlɛ sane ji akɛ, mɛi babaoo susuɔ akɛ sanebimɔ nɛɛ hetoo ji dabi. Mɛni haa amɛmuɔ sane naa nakai? Yiŋtoi ahewɔ ni amɛkɛɔ nakai lɛ ateŋ ekome ji akɛ, jeŋ ni wɔyɔɔ mli lɛ eyi tɔ kɛ hetsɛ̃, tai, kɛ amanehului. Nɔ ni amɛkɛɔ ji akɛ, ‘Eji Nyɔŋmɔ susuɔ wɔhe diɛŋtsɛ kulɛ, eŋmɛŋ gbɛ ni nibii ni tamɔ nakai aya nɔ.’

5 Yiŋtoo kroko hewɔ ni mɛi susuɔ akɛ Nyɔŋmɔ susuuu wɔhe lɛ jɛ saji ni jɛɔ osɔfoi lɛ anaa. Mɛni osɔfoi lɛ kɛɔ kɛ́ oshara ba? Beni tsɔne ko ná oshara ni yoo ko bii enyɔ ni darako lɛ gboi yɛ mli lɛ, esɔfo lɛ kɛɛ lɛ akɛ: “Eji Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii akɛ ebalɛ nakai. Nyɔŋmɔ miitao ŋwɛibɔfoi enyɔ krokomɛi abafata ehe.” Yɛ anɔkwale mli lɛ, saji ni tamɔ nɛkɛ ni jɛɔ osɔfoi anaa lɛ tsɔɔ akɛ amɛmiishwa Nyɔŋmɔ yɛ nibii gbohii ni yaa nɔ lɛ ahe. Kɛlɛ, kaselɔ Yakobo ŋma akɛ: “Kɛji aaka mɔ ko lɛ, ekakɛɛ akɛ: Nyɔŋmɔ ŋɔɔ ajɛ aka mi. Ejaakɛ Nyɔŋmɔ lɛ akaaa lɛ yɛ nifɔji agbɛfaŋ, ni lɛ diɛŋtsɛ hu ekaaa mɔ ko.” (Yakobo 1:13) Yehowa Nyɔŋmɔ kɛ nɔ̃ fɔŋ baaa mɔ nɔ. “Enɛ akagbale Mawu akɛ eeefee nɔ̃ fɔŋ” kɔkɔɔkɔ.—Hiob 34:10.

6. Namɔ hɔ efɔŋfeemɔ kɛ nɔnaai ni yaa nɔ yɛ je lɛŋ lɛ sɛɛ?

6 Kɛ́ nakai ji sane lɛ, belɛ, mɛni hewɔ efɔŋfeemɔ kɛ nɔnaa efa nakai lɛ? Nɔ kome ji akɛ, mɛi babaoo ekpoo Nyɔŋmɔ akɛ Nɔyelɔ, ni amɛsumɔɔɔ ni amɛhiɔ shi yɛ ejalɛ mlai kɛ shishitoo mlai lɛ anaa. “Jeŋ muu lɛ fɛɛ kã mɔ fɔŋ lɛ mli,” ni no hewɔ lɛ, adesai miifee Nyɔŋmɔ Henyɛlɔ ni ji Satan suɔmɔnaa nii ní amɛleee. (1 Yohane 5:19) Kɛ́ wɔle anɔkwa sane nɛɛ lɛ, no lɛ ewaŋ kɛhaŋ wɔ akɛ wɔɔnu nɔ̃ hewɔ ni nibii fɔji yaa nɔ lɛ shishi. Satan ji mɔ fɔŋ, henyɛlɔ, amalelɔ, kɛ yiwalɔ. No hewɔ lɛ, esa akɛ wɔkpa gbɛ akɛ jeŋ ni eyeɔ nɔ lɛ mlibii lɛ baafee amɛnii tamɔ lɛ. Ebɛ naakpɛɛ akɛ efɔŋfeemɔ efa babaoo!

7. Mɛni ji yiŋtoi komɛi ahewɔ ni wɔnaa amanehulu?

7 Emuu ni adesai yeee lɛ hu fata he ni wɔnaa nɔ̃ lɛ. Adesai eshafeelɔi sumɔɔ koni amɛye mɛi krokomɛi anɔ, ni enɛ haa amɛkɛ amɛhe tswaa, ni bei babaoo lɛ, enɛ kɛ tai, yiwalɛ nifeemɔi, kɛ nɔnaai baa. No hewɔ lɛ, Jajelɔ 8:9 wieɔ yɛ gbɛ ni ja nɔ akɛ: “Gbɔmɔ yeɔ enaanyo gbɔmɔ nɔ ni ekɛyeɔ ehe awui.” Kɛfata he lɛ, “be kɛ nibii ni aleee ni baa trukaa” lɛ hu haa mɛi naa amanehulu. (Jajelɔ 9:11, NW) Bei pii lɛ, mɛi piŋɔ yɛ oshara ko ni miiba ní amɛyajeɔ jɛmɛ trukaa yɛ nakai be lɛ nɔŋŋ mli ni oshara lɛ ninaa amɛ lɛ hewɔ.

8, 9. Te wɔfeɔ tɛŋŋ wɔleɔ akɛ Yehowa susuɔ wɔhe lɛɛlɛŋ?

8 Eji miishɛɛ sane akɛ wɔɔle akɛ Yehowa kɛ amanehulu baaa wɔnɔ. Shi ani eji anɔkwale akɛ Nyɔŋmɔ susuɔ nibii ni yaa nɔ yɛ wɔshihilɛ mli lɛ ahe? Hetoo lɛ ji hɛɛ! Wɔle akɛ Yehowa susuɔ wɔhe ejaakɛ e-Wiemɔ ni etsɔ emumɔ lɛ nɔ eha aŋma lɛ kɛɔ wɔ nɔ̃ hewɔ ni eŋmɛ adesai agbɛ ni amɛnyiɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ. Nɔ̃ hewɔ ni Nyɔŋmɔ efooo adesai adaaŋ lɛ jɛ saji enyɔ komɛi ni kɔɔ: jeŋ muu fɛɛ maŋtsɛ ni eji kɛ anɔkwa ni adesai yeɔ lɛ ahe lɛ he. Akɛni Yehowa ji Bɔlɔ ofe hewɔ lɛ, sɔ̃ ko kãaa enɔ akɛ ekɛɛ wɔ nɔ̃ hewɔ ni eŋmɛ efɔŋfeemɔ gbɛ. Kɛlɛ, akɛni esusuɔ wɔhe hewɔ lɛ, ehaa wɔleɔ nɔ̃ hewɔ ni efee nakai.

9 Nyɛhaa wɔsusua nibii krokomɛi ni tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ susuɔ wɔhe lɛ ahe wɔkwɛa. Yɛ Noa gbii lɛ amli beni efɔŋfeemɔ yi shikpɔŋ nɔ lɛ, “edɔ [Nyɔŋmɔ] lɛ yɛ etsui mli.” (1 Mose 6:5, 6) Ani Nyɔŋmɔ nuuu he nakai nɔŋŋ ŋmɛnɛ? Enuɔ he, ejaakɛ etsakeee. (Maleaki 3:6) Enyɛ̃ɔ jalɛsane ni ayeee, ni esumɔɔɔ akɛ ebaana ni mɛi miina amanehulu. Biblia lɛ tsɔɔ akɛ, etsɛŋ ni Nyɔŋmɔ baajie haomɔi fɛɛ ni ejɛ adesai anɔyeli kɛ hewalɛ fɔŋ ni Abonsam ená yɛ mɛi anɔ lɛ mli kɛba lɛ kɛya. Ani enɛ emaaa nɔ mi akɛ Nyɔŋmɔ susuɔ wɔhe?

10. Te Yehowa nuɔ he yɛ amanehului ni adesai kɛkpeɔ lɛ ahe ehaa tɛŋŋ?

10 Kɛ́ osɔfoi kɛɛ haomɔi ni wɔkɛkpeɔ lɛ ji Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii lɛ, amɛkɛ nakai feemɔ ewieee ehe yɛ gbɛ ni ja nɔ. Nɔ ni tamɔɔɔ saji ni osɔfoi lɛ kɛɔ lɛ, Yehowa miisumɔ koni efo amanehului ni adesai kɛkpeɔ lɛ asɛɛ. Petro Klɛŋklɛŋ Wolo 5:7 lɛ kɛɔ akɛ: “Ejwɛŋɔ nyɛnɔ.” Enɛ ji nɔ ni Biblia lɛ tsɔɔ diɛŋtsɛ!

Mɛni Hewɔ Wɔyɔɔ Shikpɔŋ Nɔ?

11. Mɛni ji nɔ ni sɔlemɔi ni yɔɔ je lɛŋ lɛ fɔɔ kɛɛmɔ yɛ nɔ̃ hewɔ ni adesai yɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ he?

11 Agbɛnɛ, nyɛhaa wɔsusua sane ni ji enyɔ ni mɛi babaoo biɔ lɛ he. No ji, Mɛni hewɔ wɔyɔɔ shikpɔŋ nɔ? Bei pii lɛ sɔlemɔi ni yɔɔ je lɛŋ lɛ haa sanebimɔ nɛɛ hetoo akɛ be kukuoo pɛ adesai baaye yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ. Amɛbuɔ wɔshikpɔŋ lɛ akɛ eji he ko ni adesai tsɔɔ kɛyaa shihilɛhe kroko. Osɔfoi komɛi tsɔɔ apasa tsɔɔmɔ akɛ Nyɔŋmɔ baakpata shikpɔŋ nɛɛ hiɛ gbi ko. Tsɔɔmɔi ni tamɔ nɛkɛ eha mɛi pii emu sane naa akɛ belɛ ni amɛhiɛ kã nɛɛ, ehi akɛ amɛaashwɛ amɛhiɛ jogbaŋŋ ejaakɛ nɔ̃ pɛ ni mɛɔ amɛ ji gbele. Kɛlɛ, mɛni ji nɔ ni Biblia lɛ tsɔɔ diɛŋtsɛ yɛ nɔ̃ hewɔ ni wɔyɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ he?

12-14. Mɛni ji nɔ ni Biblia lɛ haa wɔleɔ yɛ nɔ̃ hewɔ ni Nyɔŋmɔ bɔ shikpɔŋ lɛ kɛ adesai lɛ he?

12 Nyɔŋmɔ yɛ yiŋtoo kpakpa hewɔ ni ebɔ shikpɔŋ lɛ kɛ adesai. “Ebɔɔɔ [shikpɔŋ] lɛ efolo, shi eshɔ̃ lɛ ni ahi nɔ.” (Yesaia 45:18) Kɛfata he lɛ, Yehowa “[e]ŋɔ shikpɔŋ lɛ [e]to eshishitoo nii lɛ anɔ, koni ekahoso gbi ko gbi ko.” (Lala 104:5) Saji ni tamɔ enɛɛmɛi ni kɔɔ nɔ̃ hewɔ ni Nyɔŋmɔ bɔ shikpɔŋ lɛ kɛ adesai lɛ he lɛ ní wɔɔle lɛ baanyɛ aye abua wɔ koni wɔna nɔ̃ hewɔ ni wɔyɔɔ shikpɔŋ nɔ.

13 Mose Klɛŋklɛŋ Wolo yitso 1 kɛ 2 lɛ haa wɔleɔ akɛ Yehowa je gbɛ esaa shikpɔŋ lɛ nɔ jogbaŋŋ koni adesai ahi nɔ. Beni abɔ nibii ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ agbe naa lɛ, no mli lɛ, fɛɛ ‘hi naakpa.’ (1 Mose 1:31) Nyɔŋmɔ kɛ klɛŋklɛŋ nuu kɛ yoo ni ji Adam kɛ Hawa yawo Eden abɔɔ fɛfɛo lɛ mli, ni eha amɛ niyenii kpakpai srɔtoi babaoo. Akɛɛ klɛŋklɛŋ nuu kɛ yoo lɛ akɛ: “Nyɛfɔa ni nyɛyi afáa ni nyɛyia shikpɔŋ lɛ nɔ obɔ, ni nyɛnaanaa nɔ.” Kulɛ amɛbaafɔ́ bii ni eye emuu, ni amɛbaalɛɛ abɔɔ ni amɛyɔɔ mli lɛ mli kɛkpele jeŋ fɛɛ, ni amɛkɛ suɔmɔ baakwɛ kooloi lɛ anɔ.—1 Mose 1:26-28.

14 Yehowa yiŋtoo ji adesai ni eye emuu ahi shikpɔŋ lɛ nɔ kɛya naanɔ. Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛɔ akɛ: “Jalɔi lɛ, shikpɔŋ lɛ aaatsɔ amɛnɔ̃ ni amɛaahi nɔ daa.” (Lala 37:29) Hɛɛ, abɔ adesai koni amɛhi shi yɛ Paradeiso mli yɛ shikpɔŋ nɔ kɛya naanɔ. Enɛ ji yiŋtoo ni Nyɔŋmɔ kɛbɔ shikpɔŋ lɛ kɛ adesai, ni no ji nɔ ni Biblia lɛ tsɔɔ diɛŋtsɛ!

Mɛni Baa Mɛi ni Gboiɔ lɛ Anɔ?

15. Mɛni sɔlemɔi ni yɔɔ je lɛŋ lɛ babaoo tsɔɔ mɛi yɛ nɔ ni baa mɔ nɔ kɛ́ egbo lɛ he?

15 Agbɛnɛ, nyɛhaa wɔsusua sane ni ji etɛ ni mɛi babaoo biɔ ni ji: Mɛni baa mɛi ni gboiɔ lɛ anɔ? lɛ he. Sɔlemɔi ni yɔɔ je lɛŋ lɛ babaoo tsɔɔ mɛi akɛ, nɔ ko yɛ gbɔmɔ mli ni yaa nɔ ehiɔ shi yɛ mɔ lɛ gbele sɛɛ. Sɔlemɔi komɛi kã he amɛheɔ amɛyeɔ akɛ Nyɔŋmɔ kɛ mɛi fɔji woɔ hɛl la ko mli kɛgbalaa amɛtoi, ni ákɛ abaagbala amɛtoi kɛya naanɔ. Shi ani anɔkwale ni? Mɛni Biblia lɛ tsɔɔ diɛŋtsɛ yɛ gbele he?

16, 17. Taakɛ Biblia lɛ tsɔɔ lɛ, mɛɛ shihilɛ mli gbohii lɛ yɔɔ?

16 Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛɔ akɛ: “Hiɛkalɔi le akɛ amɛbaagboi; shi gbohii lɛ, amɛleee nɔ ko nɔ ko, ni amɛbɛ nyɔmɔwoo ko dɔŋŋ.” Akɛni gbohii lɛ ‘leee nɔ ko nɔ ko’ hewɔ lɛ, amɛnuuu nii, amɛnaaa nii, amɛwieee, amɛnuuu nii ahe, ni asaŋ amɛsusuuu nii ahe. Amɛbɛ nyɔmɔwoo ko dɔŋŋ. Anyɛŋ awo amɛ nyɔmɔ ejaakɛ amɛtsuuu nɔ ko nɔ ko! Kɛfata he lɛ, “amɛsuɔmɔ jio, amɛnyɛ̃ɛ jio, amɛwuŋayeli jio, fɛɛ eho etee jeeŋmɔ beebe” ejaakɛ amɛnyɛɛɛ amɛjie amɛhenumɔi akpo dɔŋŋ.—Jajelɔ 9:5, 6, 10.

17 Nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ yɛ sane nɛɛ he lɛ yɛ kuku, ni eyɛ faŋŋ hu, ni no ji akɛ gbohii lɛ eyatsaaa shihilɛ nɔ yɛ he ko he ko. Mɛi ni heɔ yeɔ akɛ kɛ́ mɔ gbo lɛ, akuɔ sɛɛ afɔ́ɔ lɛ ekoŋŋ lɛ kɛɔ akɛ, nɔ ko yɛ adesai amli ní kɛ́ mɔ gbo lɛ, efãa yɛ emli ni eyaa nɔ ehiɔ shi bɔni afee ni afɔ́ mɔ lɛ ekoŋŋ kɛ gbɔmɔtso kroko, shi sane lɛ ji, nɔ ko nɔ ko bɛ adesai amli ní kɛ́ mɔ gbo lɛ, efãa yɛ emli. Wɔbaanyɛ wɔkɛ nɔkwɛmɔnɔ ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ atsɔɔ nɔ ni baa mɔ nɔ kɛ́ egbo lɛ mli: Wala mli ni wɔyɔɔ lɛ tamɔ kɛnɛrɛ ni asũ. Kɛ́ agbe lɛ, la ni etsoɔ lɛ eyaaa he ko he ko fe akɛ elaajeɔ kwraa.

18. Kɛ́ Biblia kaselɔ ko nále akɛ gbohii lɛ leee nɔ ko nɔ ko lɛ, te no baanyɛ aha emu sane naa eha tɛŋŋ?

18 Susumɔ hewalɛ kpakpa ni anɔkwa sane ni mli kã shi ní náa mɔ nɔ hewalɛ nɛɛ baanyɛ aná yɛ mɛi anɔ lɛ he okwɛ. Kɛ́ Biblia kaselɔ ko nále akɛ gbohii lɛ leee nɔ ko nɔ ko lɛ, ewaŋ kɛhaŋ lɛ akɛ eeemu sane naa akɛ eblematsɛmɛi ni amɛgboi lɛ nyɛŋ ahao lɛ ekɔɔɔ he eko bɔ ni amɛyitseiaŋ wala ha beni amɛyɔɔ wala mli. Kɛfata he lɛ, ewaŋ kɛhaŋ lɛ akɛ eeenu shishi akɛ esuɔlɔi ni egboi lɛ nuuu nii, amɛnaaa nii, amɛwieee, amɛnuuu nii ahe, ni asaŋ amɛsusuuu nii ahe dɔŋŋ. No hewɔ lɛ, enyɛŋ ebalɛ akɛ amɛhe efee shoo yɛ hetsuumɔhe ko aloo ákɛ amɛmiipiŋ yɛ hɛl la ko mli. Shi kɛlɛ, Biblia lɛ tsɔɔ akɛ abaatee gbohii ni yɔɔ Nyɔŋmɔ kaimɔ mli lɛ ashi. Mɛɛ hiɛnɔkamɔ ni yɔɔ miishɛɛ po nɛ!—Yohane 5:28, 29.

Wolo Hee ni Wɔkɛbaatsu Nii

19, 20. Ákɛ Kristofoi lɛ, mɛɛ sɔ̃ kã wɔnɔ, ni mɛɛ Biblia kasemɔ wolo aje gbɛ afee aha wɔ koni wɔkɛtsu nii yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli?

19 Wɔsusu sanebimɔi ni mɛi babaoo biɔ lɛ amli etɛ pɛ ahe. Nɔ ni Biblia lɛ tsɔɔ wɔ yɛ saji nɛɛ eko fɛɛ eko he lɛ mli kã shi ni eshishinumɔ waaa. Kwɛ bɔ ni eyɔɔ miishɛɛ akɛ wɔɔha mɛi ni taoɔ amɛle nɔ ni Biblia lɛ tsɔɔ lɛ ale anɔkwalei nɛɛ! Kɛlɛ, sanebimɔi babaoo ni he hiaa yɛ ni esa akɛ mɛi ni hiɛ tsuijurɔ lɛ ale amɛhetooi. Ákɛ Kristofoi lɛ, sɔ̃ kã wɔnɔ akɛ wɔye wɔbua amɛ kɛtao sanebimɔi nɛɛ ahetooi.

20 Ebɛ mlɛo akɛ aaatsɔɔ mɛi Ŋmalɛi amli anɔkwalei lɛ yɛ gbɛ ni mli kã shi ní taa mɔ tsuiŋ nɔ. Bɔni afee ni wɔnyɛ wɔfee nakai lɛ, “tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ” lɛ efee wolo ko ni baaye abua wɔ, ni amɛje gbɛ amɛfee wolo nɛɛ koni wɔkɛtsu nii yɛ wɔ-Kristofoi ashiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli. (Mateo 24:45-47) Wolo lɛ gbɛi ji Mɛni Biblia lɛ Tsɔɔ Diɛŋtsɛ?, ni ehiɛ baafai 224.

21, 22. Mɛni ji nibii komɛi ni sa kadimɔ yɛ wolo ni ji Mɛni Biblia lɛ Tsɔɔ Diɛŋtsɛ? lɛ he?

21 Ajie wolo nɛɛ kpo yɛ “Nyɔŋmɔ Toi ni Aaabo” Kpokpaa Wulu nɔ Kpeei ni Yehowa Odasefoi fee yɛ afi 2005 kɛ afi 2006 lɛ shishi, ni nibii srɔtoi yɛ wolo nɛɛ mli ni sa kadimɔ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, baafai enumɔ ni akɛkpa wolo lɛ hiɛ lɛ eye ebua jogbaŋŋ ni akɛ mɛi eje Biblia kasemɔ shishi. Obaana akɛ ewaaa akɛ okɛ mɛi aaasusu mfonirii kɛ ŋmalɛi ni yɔɔ baafai ni akɛkpa wolo lɛ hiɛ lɛ amli lɛ ahe. Kɛfata he lɛ, obaanyɛ okɛ nakai baafai lɛ amli saji lɛ atsɔɔ mɛi ni okɛkaseɔ nii lɛ bɔ ni amɛaafee amɛna he ni Biblia mli yitso kɛ kuku ni amɛtao lɛ yɔɔ.

22 Wolo lɛ mli saji lɛ amli kã shi ni amɛshishinumɔ waaa. Bɔni afee ni nikasemɔ lɛ ata nikaselɔ lɛ tsuiŋ lɛ, aŋma wolo lɛ yɛ gbɛ ni baaha nikaselɔ lɛ anu he akɛ nɔ ni ekaseɔ lɛ kɔɔ ehe. Akɛ sanebimɔi saŋŋ ekpa yitso fɛɛ yitso hiɛ, ni ayɛ akrabatsa ni hiɛ saneyitso akɛ “Nɔ ni Biblia lɛ Tsɔɔ” yɛ yitso fɛɛ yitso naagbee. Sanebimɔi ni akɛkpa yitso fɛɛ yitso hiɛ lɛ ahetooi ni ajɛ Ŋmalɛi lɛ amli aha yɔɔ akrabatsai lɛ amli. Mfonirii fɛfɛji kɛ amɛhe niŋmaai kɛ agbɛnɛ hu nɔkwɛmɔnii ni yɔɔ wolo lɛ mli lɛ baaye abua nikaselɔ lɛ ni enu saji heei ni ekaseɔ lɛ shishi. Eyɛ mli akɛ afee wolo lɛ mli saji lɛ kukuji moŋ, shi kɛ́ ebaabi ni akɛ nikaselɔ lɛ asusu nii ahe kɛya shɔŋŋ lɛ, no lɛ ayɛ saji krokomɛi ni wieɔ saneyitsei srɔtoi 14 he yɛ wolo lɛ mli ni baaye abua yɛ nakai feemɔ mli.

23. Mɛɛ ŋaa awoɔ wɔ yɛ bɔ ni akɛ Biblia Tsɔɔ wolo lɛ feɔ Biblia mli nikasemɔ ahaa lɛ he?

23 Afee Biblia Tsɔɔ wolo lɛ koni akɛtsɔɔ mɛi ni le woloŋ kɛ mɛi ni leee woloŋ tsɔ lɛ anii, kɛ agbɛnɛ hu mɛi ni jɛ jamɔi srɔtoi fɛɛ amli lɛ anii. Kɛ́ mɔ ni akɛkaseɔ nii lɛ leee nɔ ko kwraa yɛ Biblia lɛ he lɛ, no lɛ ekolɛ ebaabi ni akɛ lɛ ata shi nɔ ni fe shikome kɛkase yitso kome. Kaawo nikasemɔ lɛ foi, shi moŋ bɔɔ mɔdɛŋ koni nikasemɔ lɛ ata nikaselɔ lɛ tsuiŋ. Kɛ́ enuuu nɔkwɛmɔnii ni yɔɔ wolo lɛ mli lɛ ateŋ eko shishi lɛ, gbalamɔ mli otsɔɔ lɛ, aloo okɛ nɔkwɛmɔnɔ kroko atsɔɔ lɛ mli. Saamɔ ohe jogbaŋŋ kɛha nikasemɔ lɛ, ni obɔ mɔdɛŋ okɛ wolo lɛ atsu nii jogbaŋŋ, ni asaŋ osɔle kɛbi Nyɔŋmɔ dɛŋ yelikɛbuamɔ bɔni afee ni onyɛ ‘oja anɔkwa wiemɔ lɛ mli pɛpɛɛpɛ.’—2 Timoteo 2:15.

Ohiɛ Asɔ Hegbɛ ni Nɔ̃ Bɛ ni Oná Lɛ

24, 25. Mɛɛ hegbɛi ni nɔ̃ bɛ Yehowa kɛduro ewebii?

24 Yehowa eduro ewebii hegbɛi ni nɔ̃ bɛ. Eye ebua wɔ ni wɔle anɔkwalei ni kɔɔ ehe lɛ. Ekaba kɔkɔɔkɔ akɛ wɔɔbu hegbɛ nɛɛ fɛlɛfɛlɛ! Yɛ anɔkwale mli lɛ, Nyɔŋmɔ eŋɔ eyiŋtoi lɛ etee henɔwolɔi, shi ejie etsɔɔ mɛi ni baa amɛhe shi lɛ. Beni Yesu wieɔ enɛ he lɛ, ekɛɛ akɛ: “Miijie oyi, Ataa, ŋwɛi kɛ shikpɔŋ nuŋtsɔ, akɛ oŋɔ nii nɛɛ otee ŋaalɔi kɛ nilelɔi, ni ojie otsɔɔ abifabii.” (Mateo 11:25) Eji woo diɛŋtsɛ akɛ aaabu wɔ afata heshibalɔi ni sɔmɔɔ Yehowa ni ji Jeŋ Muu Fɛɛ Maŋtsɛ lɛ ahe.

25 Kɛfata he lɛ, Nyɔŋmɔ eduro wɔ hegbɛ koni wɔtsɔɔ mɛi krokomɛi ehe nii. Kaimɔ akɛ apasa tsɔɔmɔi ni mɛi tsɔɔ yɛ Nyɔŋmɔ he lɛ eha mɛi ená jwɛŋmɔ ni ejaaa yɛ ehe. Enɛ eha mɛi babaoo nuɔ he akɛ Yehowa susuuu wɔhe ni ákɛ ebɛ musuŋtsɔlɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, ani oyɛ he miishɛɛ, ni asaŋ oosumɔ ni oye obua kɛjaje susumɔi ni ejaaa nɛɛ? Ani oosumɔ ni mɛi ni hiɛ tsuijurɔ ni yɔɔ jeŋ fɛɛ lɛ ale anɔkwalei ni kɔɔ Nyɔŋmɔ he lɛ? Kɛ́ nakai ni lɛ, no lɛ okɛ ekãa ashiɛ ni otsɔɔ mɛi nɔ ni Ŋmalɛi lɛ kɛɔ yɛ saji ni he hiaa lɛ ahe kɛtsɔɔ akɛ oboɔ Nyɔŋmɔ toi. Esa akɛ mɛi ni taoɔ anɔkwale lɛ ale nɔ ni Biblia lɛ tsɔɔ diɛŋtsɛ.

Te Obaaha Hetoo Oha Tɛŋŋ?

• Te wɔfeɔ tɛŋŋ wɔleɔ akɛ Nyɔŋmɔ susuɔ wɔhe?

• Mɛni hewɔ wɔyɔɔ shikpɔŋ nɔ?

• Mɛni baa mɔ nɔ kɛ́ egbo?

• Te nibii ni yɔɔ Biblia Tsɔɔ wolo lɛ mli lɛ ateŋ nɔ ni onyaa he waa?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 22]

Biblia lɛ tsɔɔ akɛ abaafo amanehului asɛɛ

[He ni Sane lɛ Jɛ]

Ŋwɛigbɛ ninejurɔ, gbekɛyoo: © Bruno Morandi/age fotostock; yoo ni yɔɔ abɛkugbɛ: AP Photo/Gemunu Amarasinghe; shishigbɛ ninejurɔ, abobalɔi: © Sven Torfinn/Panos Pictures

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]

Jalɔi lɛ baahi shi yɛ Paradeiso mli

kɛya naanɔ