Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mɛni Hewɔ Esa akɛ Owie Anɔkwale?

Mɛni Hewɔ Esa akɛ Owie Anɔkwale?

Mɛni Hewɔ Esa akɛ Owie Anɔkwale?

BENI Manfred ye afii 18 lɛ, no mli lɛ aatsɔse lɛ kɛha ɔfis nitsumɔ yɛ nitsumɔhe ko. * Nitsumɔhe lɛ to gbɛjianɔ koni lɛ kɛ mɛi krokomɛi hu ni miikase nitsumɔ yɛ jɛmɛ lɛ ayakase nii yɛ skul ko ni atsɔɔ mɔ ninenaa nitsumɔ yɛ jɛmɛ lɛ gbii enyɔ yɛ otsi mli. Gbi ko lɛ, akpa skul lɛ mra fe be ni akpaa amɛ daa nɛɛ. Yɛ nitsumɔhe lɛ mla naa lɛ, esa akɛ mɛi ni kaseɔ nitsumɔ lɛ aku amɛsɛɛ kɛya nitsumɔhe lɛ ni amɛyatsu nii. Manfred pɛ ji mɔ ni ku esɛɛ kɛtee nitsumɔhe lɛ, shi mɛi ni eshwɛ lɛ fɛɛ tee he ko ni amɛyaná amɛhewɔŋ miishɛɛ. Nitsumɔhe lɛ onukpa ni kwɛɔ nikaselɔi nɛɛ anɔ lɛ ba jɛi trukaa, ni beni ena Manfred lɛ ebi lɛ akɛ: “Mɛni hewɔ ŋmɛnɛ lɛ oyaaa skul lɛ? Ni nɛgbɛ nikaselɔi krokomɛi lɛ yɔɔ?” Mɛni esa akɛ Manfred akɛɛ?

Mɛi kɛ naagba ni Manfred kɛkpe lɛ fɔɔ kpee. Ani esa akɛ ewie anɔkwale, aloo etsimɔ enanemɛi nikaselɔi lɛ anɔ? Kɛ́ ewie anɔkwale lɛ, ekɛ mɛi krokomɛi lɛ baawo haomɔ mli, ni amɛbasumɔŋ esane. Ani eja akɛ aaato abla yɛ shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ mli? Eji bo ni kulɛ, mɛni obaafee? Wɔbaasusu Manfred sane lɛ he yɛ sɛɛ mli, shi ha wɔsusu nɔ ni esa akɛ wɔfee kɛ ebalɛ akɛ wɔwie anɔkwale aloo wɔkawie anɔkwale lɛ he dã.

Anɔkwale kɛ Amale—Amɛkɛ Amɛhe Kpãaa Gbee Kɛjɛ Blema

Beni abɔ adesai lɛ, anɔkwale ji nɔ ni yeɔ lumɔ yɛ amɛnifeemɔi fɛɛ amli. Atsakeee sane hiɛ, ashishiuuu mɔ, ni atsɔɔɔ anɔkwale hiɛ abuuu shi. Yehowa ni ji Bɔlɔ lɛ, “Nyɔŋmɔ anɔkwafo” ni. E-wiemɔ lɛ anɔkwale ni; enyɛŋ emale, ni eehi amale kɛ amalelɔi.—Lala 31:6; Yohane 17:17; Tito 1:2.

Kɛ́ nɛkɛ ji sane, belɛ nɛgbɛ amale jɛ kɛba mɔ? Yesu Kristo ha sane nɛɛ hetoo fee faŋŋ beni ekɛɛ mɛi ni teɔ shi woɔ lɛ, ní taoɔ lɛ amɛgbe lɛ akɛ: “Nyɛ lɛ nyɛtsɛ ni nyɛjɛ emli ji abonsam, ni nyɛtsɛ lɛ tsinebaa nii nyɛsumɔɔ akɛ nyɛfee. Lɛ lɛ gbɔmɔgbelɔ ji lɛ kɛjɛ teteete, ni edamɔɔɔ anɔkwale lɛ mli, ejaakɛ anɔkwale bɛ emli. Kɛ́ eemale lɛ, lɛ diɛŋtsɛ enii ahe ewieɔ, ejaakɛ amalelɔ kɛ malemɔ tsɛ ji lɛ.” (Yohane 8:44) Yɛ anɔkwale mli lɛ, Yesu miiwie nɔ ni tee nɔ yɛ Eden abɔɔ lɛ mli lɛ he, beni Satan ha klɛŋklɛŋ adesai enyɔ lɛ gbo Nyɔŋmɔ nɔ toi ní amɛbatsɔmɔ eshafeelɔi ní amɛgboi lɛ.—1 Mose 3:1-5; Romabii 5:12.

Yesu wiemɔ lɛ jieɔ Satan kpo faŋŋ akɛ lɛ ji “malemɔ tsɛ” ni je apasa kɛ malemɔ shishi. Satan kã he eji mɔ titri ni woɔ amale he hewalɛ, ni yɛ anɔkwale mli lɛ, ‘eeshishiu jeŋ muu lɛ fɛɛ.’ Lɛ ji mɔ titri ni eha malemɔ ni egbɛ eshwa lɛ yeɔ adesai awui ŋmɛnɛ lɛ.—Kpojiemɔ 12:9.

Bɔ ni amale ni Satan Abonsam je shishi kɛjɛ blema lɛ kɛ anɔkwale kpãaa gbee lɛ kã he eeya nɔ lolo ŋmɛnɛ. Egbɛ eshwa adesai fɛɛ ateŋ, ni esaa mɔ fɛɛ mɔ he. Bɔ ni mɔ ko hiɔ shi ehaa lɛ haa efiɔ anɔkwale loo amale sɛɛ. Mɛi ni fĩɔ Nyɔŋmɔ sɛɛ lɛ hiɔ shi yɛ anɔkwalei ni yɔɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni ji Biblia lɛ mli lɛ anaa. Akɛni “jeŋ muu lɛ fɛɛ kã mɔ fɔŋ lɛ mli” hewɔ lɛ, mɔ fɛɛ mɔ ni enyiɛɛɛ anɔkwale lɛ mli lɛ kɛ ehe ŋmɛɔ shi ehaa Abonsam, kɛji mɔ lɛ le jio, eleee jio.—1 Yohane 5:19; Mateo 7:13, 14.

Mɛni Hewɔ Mɛi Sumɔɔ ni Amɛmale?

Anɔkwale ni eji akɛ “jeŋ muu lɛ fɛɛ” kã Satan hewalɛ mli lɛ haa wɔnaa nɔ hewɔ ni mɛi pii maleɔ lɛ. Shi ekolɛ wɔbaabi akɛ, ‘Mɛni hewɔ Satan ni ji “malemɔ tsɛ” lɛ fee nakai lɛ?’ Satan le akɛ Yehowa ji mɔ ni sa jogbaŋŋ akɛ eye E-bɔɔ nii fɛɛ ní klɛŋklɛŋ adesai enyɔ lɛ fata he lɛ anɔ. Ni kɛlɛ, Satan hiɛ kɔ̃ hegbɛ krɛdɛɛ ni nɔ kwɔ nɛɛ nɔ. Yɛ hiɛkɔ̃ɔ kɛ yaka hiɛnyam taomɔ hewɔ lɛ, etsɔ̃ ŋaa koni eshɔ̃ Yehowa hegbɛ lɛ. Satan tsɔ malemɔ kɛ lakamɔ nɔ koni enine ashɛ hegbɛ nɛɛ nɔ.—1 Timoteo 3:6.

Ni ŋmɛnɛ hu? Ani okpɛlɛɛɛ nɔ akɛ hiɛkɔ̃ɔ kɛ yaka hiɛnyam taomɔ kã he eji nɔ titri ni kanyaa mɛi babaoo koni amale? Lakamɔ, amale, shishiumɔ, kɛ ojotswaa eyi hiɛjoomɔ nitsumɔi, maŋkwramɔŋ gbɛjianɔtoi ni ekpɔtɔ, kɛ apasa jamɔ mli obɔ̃. Mɛni hewɔ? Bei pii lɛ, ani jeee hiɛjoomɔ kɛ shwelɛ ni mɛi náa akɛ amɛhé gbɛi loo amɛná nii kpɔtɔɔ, amɛná mɛi anɔ hewalɛ, loo amɛná hegbɛ ni jeee amɛnɔ̃ lɛ hewɔ ebaa lɛ nakai? Maŋtsɛ Salomo, ni eji blema Israel nɔyelɔ ni le nii lɛ bɔ kɔkɔ akɛ: “Mɔ ni yeɔ oyai aná nii lɛ, eyeŋ ehe.” (Abɛi 28:20) Ni bɔfo Paulo hu ŋma akɛ: “Nibii fɔji fɛɛ ashishifã ji shika suɔmɔ.” (1 Timoteo 6:10) Nakai nɔŋŋ eji yɛ shwelɛ ni mli wa ni mɛi náa akɛ amɛaatao hegbɛ ni amɛye mɛi krokomɛi anɔ lɛ gbɛfaŋ.

Nɔ kroko hu ni haa mɛi maleɔ ji gbeyeishemɔ—ni ji gbeyei ni asheɔ yɛ nɔ ni baajɛ anɔkwale ni aaawie lɛ mli kɛba, aloo nɔ ni mɛi krokomɛi baasusu yɛ anɔkwale ni aaawie lɛ he. Ejeee tɔmɔ akɛ mɛi aaaha asumɔ amɛsane loo akpɛlɛ amɛnɔ. Nɛkɛ shwelɛ nɛɛ baanyɛ atsirɛ mɛi koni eha amɛtsake anɔkwale hiɛ, kɛ́ amɛaafee nakai yɛ gbɛ bibioo po nɔ, koni amɛkɛtsimɔ amɛfãtɔɔi anɔ, amɛkɛhà saji otii komɛi ni he hiaa lɛ anɔ, loo koni eha amɛsa mɛi ahiɛ kɛkɛ. Salomo ŋma yɛ gbɛ ni ja nɔ akɛ: “Gbɔmɔ shemɔ tsɔɔ tsɔne; shi mɔ ni ŋɔɔ ehiɛ efɔ̃ɔ Yehowa nɔ lɛ, aaabu ehe.”—Abɛi 29:25.

Anɔkwa ni Aaaye Nyɔŋmɔ Anɔkwafo Lɛ

Beni nitsumɔhe nukpa lɛ bi Manfred sane lɛ, mɛni ekɛɛ? Manfred wie anɔkwale. Ekɛɛ akɛ: “Tsɔɔlɔ lɛ kpa wɔ mra ŋmɛnɛ, no hewɔ lɛ miku misɛɛ kɛba nitsumɔhe lɛ. Shi mɛi ni eshwɛ lɛ, minyɛŋ mawie maha amɛ. Kɛ́ oosumɔ lɛ obaanyɛ obi amɛ diɛŋtsɛ.”

Kulɛ Manfred baanyɛ etsɔ ŋaa gbɛ nɔ emale koni eha mɛi krokomɛi lɛ asumɔ esane. Shi eyɛ yiŋtoi kpakpai ahewɔ ni eesumɔ akɛ ewie anɔkwale lɛ. Manfred ji Yehowa Odasefonyo. Enɔkwayeli lɛ ha etee nɔ ehiɛ henilee kpakpa mli. Eha enitsumɔtsɛ lɛ ná hekɛnɔfɔɔ hu yɛ emli. Eyɛ mli akɛ bei pii lɛ ahaaa nitsulɔi ni atsɔseɔ amɛ lɛ ayatsu nii yɛ he ni atsuɔ jwinei ahe nii yɛ lɛ moŋ, shi aha Manfred yatsu nii yɛ jɛmɛ kɛfata etsɔsemɔ lɛ he. Aaafee afii 15 sɛɛ beni Manfred ená gbɛnaa yɛ nitsumɔ lɛ mli lɛ, nakai onukpa ni bi lɛ sane lɛ nɔŋŋ tswa lɛ tɛlifoŋ kɛjie eyi ni ewie nakai anɔkwa ni eye lɛ he.

Akɛni Yehowa ji Nyɔŋmɔ anɔkwafo hewɔ lɛ, esa akɛ mɔ fɛɛ mɔ ni miisumɔ akɛ ekɛlɛ aná wekukpaa ni yɔɔ gbagbalii lɛ ‘ashɛ́ amale efɔ̃,’ ní ‘ewie anɔkwale.’ Esa akɛ Nyɔŋmɔ tsulɔ asumɔ anɔkwale. Nilelɔ lɛ ŋma akɛ: “Odasefonyo anɔkwafo lɛ emaleee.” Mɛni kwraa ji malemɔ?—Efesobii 4:25; Abɛi 14:5.

Mɛni Ji Malemɔ?

Amale fɛɛ amale ji wiemɔ ni bɛ mli, shi jeee wiemɔ fɛɛ wiemɔ ni bɛ mli ji amale. Mɛni hewɔ? Wiemɔ komekomei ashishitsɔɔmɔ wolo ko tsɔɔ amale shishi akɛ “nɔ ko ni mɔ ni wieɔ lɛ le akɛ ebɛ mli, shi eeewie koni ekɛshishiu mɔ.” Hɛɛ, nɔ ni fata malemɔ he ji gbɛ ni ajeɔ awieɔ nɔ ko kɛshishiuɔ mɔ kroko. No hewɔ lɛ, kɛ́ mɔ ko ejeee gbɛ ewie nɔ ko ni bɛ mli—tamɔ ekolɛ ejeee gbɛ ni ekɛ sane ko loo yibɔ ko ní ejaaa ha—lɛ, no etsɔɔɔ akɛ mɔ lɛ emale.

Kɛfata he lɛ, ehe miihia ni wɔkwɛ akɛ mɔ ni biɔ wɔ sane lɛ ji mɔ ko ni esa akɛ wɔkɛɛ lɛ nɔ fɛɛ nɔ lo. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ŋɔɔ lɛ akɛ onukpa kroko ni jɛ nitsumɔhe kroko bi Manfred nakai sane lɛ nɔŋŋ. Ani ehe baahia ni Manfred akɛɛ lɛ nɔ fɛɛ nɔ? Jeee doo. Akɛni nakai onukpa lɛ bɛ hegbɛ akɛ eleɔ nakai saji hewɔ lɛ, ehe ebahiaŋ ni Manfred akɛɛ lɛ nɔ fɛɛ nɔ. Shi kɛlɛ, esaaa akɛ emaleɔ hu yɛ sane nɛɛ mli.

Mɛɛ nɔkwɛmɔnɔ Yesu Kristo fee yɛ enɛ gbɛfaŋ? Be ko lɛ, Yesu kɛ mɛi komɛi ni amɛjeee ekaselɔi shi amɛmiisumɔ ni amɛle he ni ebaafã gbɛ kɛya lɛ miigba sane. Amɛwo lɛ ŋaa akɛ: “Jee biɛ ni oya Yudea.” Te Yesu here nɔ eha tɛŋŋ? “Nyɛ lɛ nyɛyaa gbi jurɔ nɛɛ yeli [yɛ Yerusalem]; shi mi lɛ minako maya, ejaakɛ mi be lɛ nako ashɛ.” Shi no sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, Yesu tee Yerusalem koni eyaye gbi jurɔ lɛ. Mɛni hewɔ ekɛɛ amɛ nakai lɛ? Ejaakɛ amɛbɛ hegbɛ akɛ amɛleɔ he tuuŋtu ni eyɔɔ yɛ be pɔtɛɛ ko mli. No hewɔ lɛ, eyɛ mli akɛ nɔ ni Yesu wie lɛ etsɔɔɔ akɛ eemale moŋ, shi ekɛɛɛ amɛ nɔ fɛɛ nɔ bɔni afee ni akaye lɛ loo ekaselɔi lɛ awui. Nɔ ni ewie lɛ etsɔɔɔ akɛ eemale ejaakɛ bɔfo Petro ŋma yɛ Kristo he akɛ: “Efeee esha, ni asaŋ anaaa apasa yɛ edaaŋ.”—Yohane 7:1-13; 1 Petro 2:22.

Ni Petro diɛŋtsɛ hu? Ani gbi gbɛkɛ ni amɔ Yesu lɛ, Petro maleee shii etɛ akɛ eleee Yesu? Hɛɛ, Petro yashe gbɔmɔ gbeyei ni emale. Shi amrɔ nɔŋŋ lɛ, ‘efó aaahu’ ni eshwa ehe, ni akɛ ehe esha lɛ fa lɛ. Agbɛnɛ hu, ekase nii kɛjɛ etɔmɔ lɛ mli. Yɛ gbii komɛi asɛɛ lɛ, ekɛ ekãa wie Yesu he yɛ faŋŋ, ni beni Yudafoi ahiɛnyiɛlɔi ni yɔɔ Yerusalem lɛ wo ehe gbeyei ni efɔ̃ɔ Yesu he wiemɔ lɛ, eŋmɔ eyiŋ kpɔ akɛ ekpaŋ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, akɛni ewaaa akɛ gbɔjɔmɔ yɛ be kukuoo ko mli lɛ baanyɛ aha wɔtɔ̃ yɛ wiemɔ loo nifeemɔ mli hewɔ lɛ, esa akɛ bɔ ni Petro je eŋɛlɛ nɔ yɛ be kukuoo mli ni eshwa ehe oya nɔŋŋ lɛ awo wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ hewalɛ.—Mateo 26:69-75; Bɔfoi lɛ Asaji 4:18-20; 5:27-32; Yakobo 3:2.

Anɔkwale Aaadamɔ Shi Shiŋŋ Kɛaatee Naanɔ

Abɛi 12:19 lɛ tsɔɔ akɛ: “Anɔkwa naabu aaadamɔ shi shiŋŋ kɛaatee naanɔ; shi apasa lilɛi lɛ, hiŋmɛitswaa kɛkɛ ehiɔ shi.” Eji anɔkwale akɛ anɔkwa wiemɔ tsakeee, ni ehiɔ shi kɛyaa naanɔ. Kɛ́ mɔ fɛɛ mɔ tswa efai shi akɛ eeewie anɔkwale ní ehi shi yɛ naa lɛ, ehaa toiŋjɔlɛ hiɔ shi ni anáa miishɛɛ. Lɛɛlɛŋ, anáa anɔkwale ni awieɔ lɛ he sɛɛ amrɔ nɔŋŋ. Ehaa anáa henilee kpakpa kɛ gbɛi kpakpa, ni ehaa wekukpaa ni mli wa hiɔ gbalashihilɛ, weku, nanemɛi, kɛ nitsulɔi po ateŋ.

Ákɛ nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, amale nyɛŋ ahi shi kɛya naanɔ. Amalelɔ baanyɛ elaka mɛi kɛyashi be ko, shi bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ anɔkwale lɛ baaje kpo. Kɛfata he lɛ, Yehowa ni ji Nyɔŋmɔ anɔkwafo lɛ eto be ni kɛ́ nakai be lɛ shɛ lɛ eŋmɛŋ malemɔ kɛ mɛi ni maleɔ lɛ agbɛ. Biblia lɛ ewo shi akɛ Yehowa baafo hewalɛ ni Satan Abonsam ni ji malemɔtsɛ ni shishiuɔ jeŋ muu lɛ fɛɛ náa yɛ mɛi anɔ lɛ sɛɛ. Etsɛŋ ni Yehowa baafo amalei fɛɛ asɛɛ ni ebaakpata amalelɔi fɛɛ ahiɛ.—Kpojiemɔ 21:8.

Mɛɛ heyeli po eeeji nɛkɛ beni “anɔkwa naabu” aaadamɔ shi shiŋŋ kɛaatee naanɔ agbɛnɛ lɛ!

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 2 Jeee egbɛi diɛŋtsɛ nɛ.

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 5]

Hiɛkɔ̃ɔ kɛ yaka hiɛnyam taomɔ ji nɔ ni kanyaa mɛi pii ni amɛmaleɔ

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 6]

Amale fɛɛ amale ji wiemɔ ni bɛ mli, shi jeee wiemɔ fɛɛ wiemɔ ni bɛ mli ji amale.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 6]

Mɛni wɔkaseɔ kɛjɛɔ kwamɔ ni Petro kwa Kristo lɛ mli?

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 7]

Anɔkwale ni gbalashihilɛ mli hefatalɔi kɛ amɛhe wieɔ lɛ haa amɛnáa toiŋjɔlɛ kɛ miishɛɛ