Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Yiwalɛ Sɛɛ Baafo Gbi Ko?

Ani Yiwalɛ Sɛɛ Baafo Gbi Ko?

Ani Yiwalɛ Sɛɛ Baafo Gbi Ko?

MƐI babaoo baakpɛlɛ nɔ akɛ pɛsɛmkunya ji nɔ titri ni eha yiwalɛ nifeemɔi yaa nɔ yɛ je lɛ mli ŋmɛnɛ. Bɔ ni ajieɔ pɛsɛmkunya shihilɛ yi lɛ eha mɛi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ ateŋ mɛi babaoo foɔ amɛ pɛ amɛnɔ̃ mli. Mɛi babaoo feɔ nɔ fɛɛ nɔ ni amɛaanyɛ koni amɛnine ashɛ nɔ ni amɛtaoɔ nɔ, ni enɛ haa bei babaoo lɛ amɛkɛ amɛhe woɔ yiwalɛ nifeemɔi amli. Jeee aŋkroaŋkroi pɛ feɔ nakai shi moŋ majimaji hu feɔ nakai.

Mɛi ebuuu mɛi krokomɛi awala dɔŋŋ. Mɛi komɛi po náa miishɛɛ kɛ́ amɛkɛ amɛhe wo yiwalɛ nifeemɔ mli. Ebatsɔ amɛhiɛtserɛjiemɔ nii taakɛ bɔ ni awuiyelɔi komɛi kɛɔ akɛ kɛ́ amɛye mɛi awui lɛ, no haa amɛnáa miishɛɛ lɛ. Mɛi akpekpei abɔ nyaa sinii ní awuiyeli kɛ yiwalɛ nifeemɔi yɔɔ mli lɛ ahe, ni no eha mɛi ni feɔ sinii ni tamɔ nakai lɛ ajara esɔ ni amɛná nii babaoo. Mɛni abaanyɛ akɛɛ yɛ mɛi ni tamɔ nakai lɛ hu ahe? Awuiyeli kɛ yiwalɛ nifeemɔi ni mɛi fɔɔ kwɛmɔ kɛjieɔ amɛhiɛtserɛ kɛ amɛhe mfonirii ni amɛfɔɔ kwɛmɔ yɛ adafitswaa woji amli kɛ tɛlivishiŋ nɔ lɛ eha amɛteŋ mɛi babaoo nuuu nii ahe amɛhaaa mɔ.

Kɛ́ afee mɛi yiwalɛ nii lɛ, bei pii lɛ egbaa amɛnaa, ni no haa amɛ hu amɛkɛ mɛi krokomɛi yeɔ yɛ gbɛ ni tamɔ nakai nɔ. Beni Noemí Díaz Marroquín ni tsɔɔ nii (yɛ National Autonomous University) yɛ Mexico lɛ wieɔ awui ni mɛi yeɔ yɛ yiwalɛ nii ni afee amɛ lɛ hewɔ lɛ he lɛ, ekɛɛ akɛ: “Akaseɔ awuiyeli, efata nibii ni wɔfeɔ yɛ shihilɛ mli lɛ ahe . . . Wɔkaseɔ bɔ ni afeɔ nii kɛ yiwalɛ kɛ́ nibii ni yaa nɔ lɛ bi ni wɔfee nakai.” Ni tsɔɔ akɛ, eeenyɛ eba akɛ mɛi ni afeɔ amɛ niseniianii lɛ hu baafee mɛi krokomɛi niseniianii, ni ekolɛ niseniianii ni afee amɛ lɛ nɔŋŋ amɛ hu amɛbaafee mɛi.

Bei komɛi hu lɛ, mɛi ni tɔrɔɔ dãa loo amɛkɔlɔɔ tsofai yɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ hu baanyɛ afee nii kɛ yiwalɛ. Aŋkroaŋkroi ni bɛ amɛnɔyelii lɛ ahe miishɛɛ akɛni amɛnyɛɛɛ amɛfee nibii ni he hiaa maŋbii lɛ aha amɛ lɛ hewɔ lɛ hu baanyɛ amɛkɛ amɛhe awo yiwalɛ nifeemɔi amli. Amɛteaŋ mɛi ni tswaa amɛfai shi akɛ amɛbaaha anu amɛgbee lɛ kɛ amɛhe woɔ yiwalɛ nifeemɔi amli, ni amɛwoɔ mɛi hewalɛ koni amɛkɛ yiwalɛ atutua mɛi, ni bei pii lɛ enɛ kɛ amanehulu baa mɛi ni efeko nɔ ko lɛ anɔ.

Ekolɛ obaabi akɛ: ‘Ani adesai diɛŋtsɛ ni sumɔɔ ni amɛkɛ amɛhe woɔ yiwalɛ nifeemɔi amli, aloo mɔ ko tsirɛɔ amɛ ni amɛkɛ amɛhe woɔ mli? Mɛni kɛ shihilɛ ni yaa nɔ ŋmɛnɛ lɛ ba?’

Namɔ Hɔ Yiwalɛ Nifeemɔi Asɛɛ?

Biblia lɛ tsɛɔ Satan Abonsam akɛ “je nɛŋ nyɔŋmɔ,” ni ekɛ no feemɔ haa wɔleɔ akɛ eyɛ hewalɛ kpele yɛ je lɛ nɔ. (2 Korintobii 4:4) Eji pɛsɛmkunyatsɛ kɛ yiwalɔ ni fe fɛɛ yɛ je lɛŋ. Yesu tsɛ́ lɛ yɛ gbɛ ni ja nɔ akɛ “gbɔmɔgbelɔ” kɛ “malemɔ tsɛ.”—Yohane 8:44.

Kɛjɛ be ni Adam kɛ Hawa tse atũa ni Satan nifeemɔi ni náa mɔ nɔ hewalɛ waa lɛ bɔi adesai anɔ hewalɛnamɔ. (1 Mose 3:1-7, 16-19) Aaafee afii 1500 beni klɛŋklɛŋ adesai enyɔ lɛ gbo Yehowa nɔ toi sɛɛ lɛ, ŋwɛibɔfoi atuatselɔi komɛi tsake amɛgbɔmɔtsei ni amɛkɛ yei baná bɔlɛ, ni amɛfɔ́ bii komɛi ni atsɛ́ɔ amɛ Nefilim. Mɛɛ nifeemɔ akɛkadiɔ amɛ? Amɛgbɛi haa wɔnáa sanebimɔ nɛɛ hetoo. Amɛgbɛi lɛ shishi ji “mɛi ni tsirɛɔ mɛi krokomɛi amɛgbeɔ shi.” Eyɛ faŋŋ akɛ, amɛji yiwalɔi, ni nu afua ni Nyɔŋmɔ kɛba lɛ pɛ nyɛ efo yiwalɛ nifeemɔ kɛ jeŋba shara ni amɛkɛ amɛhe wo mli lɛ sɛɛ. (1 Mose 6:4, 5, 17) Eyɛ mli akɛ akpata Nefilim lɛ ahiɛ yɛ Nu Afua lɛ mli moŋ, shi amɛtsɛmɛi lɛ ku amɛsɛɛ kɛtee mumɔi ashihilɛhe lɛ yɛ ŋwɛi akɛ daimonioi ni anaaa amɛ.—1 Petro 3:19, 20.

Gbekɛ nuu ko ni no mli lɛ daimonio mumɔ yɔɔ emli ni hi shi yɛ Yesu gbii lɛ amli lɛ sane lɛ haa wɔnaa bɔ ni ŋwɛibɔfoi atuatselɔi lɛ ayitseiaŋ wala ha. Daimonio lɛ haa gbekɛ lɛ shɔ̃ɔ ni eshɛɔ lɛ efɔ̃ɔ la kɛ nui amli koni ekpata ehiɛ. (Marko 9:17-22) Eyɛ faŋŋ akɛ, “mumɔi fɔji asafo” lɛ ekɔ amɛhiɛnyiɛlɔ yiwalɔ ni ji Satan Abonsam subaŋ.—Efesobii 6:12.

Taakɛ Biblia lɛ egba efɔ̃ shi lɛ, daimonioi kãhe amɛmiiwo mɛi hewalɛ ŋmɛnɛ, ni amɛkɛ amɛhe miiwo yiwalɛ nifeemɔi amli. Nakai gbalɛ lɛ kɛɔ akɛ: “Naagbee gbii lɛ anɔ lɛ jaramɔ bei baaba. Ejaakɛ gbɔmɛi aaatsɔmɔ hesuɔlɔi, . . . shwãlɔi, hewolɔi, . . . trumui, mɛi ni he tseee, mɛi ni edɔɔɔ mɔ he, kpaŋmɔ mlikulɔi, oshekuyelɔi, mɛi ni nyɛɛɛ amɛkɔnɔ nɔ amɛye, mɛi ni hiɛ yɔɔ la, mɛi ni sumɔɔɔ ekpakpa, sɛɛgbɛtsɔɔlɔi, yiwalɔi, henɔwolɔi, mɛi ni sumɔɔ shwɛmɔ kɛ ŋɔɔmɔ fe Nyɔŋmɔ, mɛi ni hiɛ Nyɔŋmɔ jamɔ su, shi amɛkwa emli hewalɛ lɛ.”—2 Timoteo 3:1-5.

Biblia gbalɛi haa wɔleɔ akɛ wɔbe nɛɛ ji jaramɔ be, ejaakɛ beni ato Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli ni enɔyelɔ ji Yesu Kristo lɛ shishi yɛ afi 1914 lɛ, ashwie Satan kɛ edaimonioi babaoo lɛ kɛjɛ ŋwɛi. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Kpóo ha mɛi ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ kɛ ŋshɔ hiɛ lɛ! ejaakɛ abonsam lɛ ekpeleke shi kɛba nyɛŋɔɔ, egiri naakpa, ni ele akɛ be fioo kɛkɛ eyɔɔ.”—Kpojiemɔ 12:5-9, 12.

Ani enɛ tsɔɔ akɛ anyɛŋ afee nɔ ko yɛ nɔ ni yaa nɔ lɛ he? Díaz Marroquín, ni wɔtsĩ etã kɛtsɔ hiɛ lɛ tsɔɔ mli akɛ, “gbɔmɛi baanyɛ ajie” subaŋi gbohii ni yɔɔ amɛhe lɛ “amɛshwie.” Kɛlɛ, akɛni Satan nifeemɔi ená mɛi anɔ hewalɛ yɛ jeŋ fɛɛ ŋmɛnɛ hewɔ lɛ, dani mɔ ko baaná he miishɛɛ akɛ ebaakpa yiwalɛ nifeemɔ lɛ, ja eha mumɔ ko ni yɔɔ hewalɛ fe Satan ená esusumɔi kɛ enifeemɔi anɔ hewalɛ. Mɛɛ mumɔ he awieɔ lɛ?

Abaanyɛ Afee Tsakemɔi—Shi Mɛɛ Gbɛ Nɔ Aaatsɔ Afee Nakai?

Miishɛɛ sane ji akɛ, Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ji mumɔ ni yɔɔ hewalɛ fe fɛɛ yɛ shihilɛ mli, ni ebaanyɛ eye daimonioi anifeemɔi fɛɛ ni náa mɔ nɔ hewalɛ lɛ anɔ kunim. Ehaa adesai kɛ amɛhe hiɔ shi yɛ suɔmɔ mli ni amɛsusuɔ amɛhilɛ-kɛhamɔ he. Esa akɛ mɔ fɛɛ mɔ ni sumɔɔ akɛ esa Yehowa Nyɔŋmɔ hiɛ koni eduro lɛ emumɔ lɛ eko lɛ atsi ehe kɛjɛ nifeemɔi fɛɛ ni abaanyɛ awie he akɛ eji yiwalɛ nii lɛ ahe. Ebiɔ ni mɔ atsake esubaŋ koni ekɛ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii akpã gbee. Shi mɛni ji Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii? No ji ni wɔkase lɛ bɔ ni wɔnyɛmɔ baaŋmɛ wɔ gbɛ. Enɛ biɔ ni wɔbu mɛi krokomɛi taakɛ bɔ ni Nyɔŋmɔ buɔ amɛ lɛ.—Efesobii 5:1, 2; Kolosebii 3:7-10.

Kɛ́ okase bɔ ni Nyɔŋmɔ tsuɔ saji ahe nii ehaa lɛ, obaakpɛlɛ nɔ akɛ Yehowa susuɔ mɛi ahe be fɛɛ be, ni ákɛ ekɛ adesa ko loo kɛ́ wɔɔkɛɛ lɛ kooloo ko po yeko yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ pɛŋ. * (5 Mose 22:10; Lala 36:8; Abɛi 12:10) Eehi yiwalɛ nifeemɔ kɛ mɛi fɛɛ ni kɛ amɛhe woɔ mli lɛ. (Abɛi 3:31, 32) Subaŋ hee ni Yehowa kpaa gbɛ akɛ Kristofoi ajie lɛ kpo lɛ yeɔ buaa amɛ ni amɛbuɔ mɛi krokomɛi akɛ amɛnɔ kwɔ fe amɛ ni amɛkɛ bulɛ haa amɛ. (Filipibii 2:2-4) Subaŋ hee ni Kristofoi jieɔ lɛ kpo lɛ ekomɛi ji “musuŋtsɔlɛ, mlihilɛ, heshibaa jwɛŋmɔ, mlijɔlɛ, tsuishitoo.” Esaaa akɛ akuɔ hiɛ ashwieɔ suɔmɔ, “ni ji emuuyeli kpãa” lɛ nɔ. (Kolosebii 3:12-14) Ani okpɛlɛɛɛ nɔ akɛ eji mɛi babaoo jieɔ sui nɛɛ akpo kulɛ bɔ ni nibii yaa nɔ lɛ baŋ lɛ nakai?

Shi ekolɛ obaasusu he kɛji mɔ baanyɛ atsake esubaŋ kwraa ni ekuuu esɛɛ kɛyaaa esá jeŋba lɛ he. Bo-ɛ susumɔ sane ko ni ba mli diɛŋtsɛ lɛ he okwɛ. Kulɛ Martín * bolɔɔ ewoɔ eŋa ni ejeɔ gbɛ etsoɔ lɛ yɛ amɛbii lɛ ahiɛ. Be ko lɛ, bɔ ni eyiɔ eŋa lɛ mɔbɔmɔbɔ lɛ ha amɛbii lɛ yatsɛ́ amɛkutsoŋbii komɛi koni amɛbakpata amɛ. Afii komɛi asɛɛ lɛ, Yehowa Odasefoi kɛ weku lɛ bɔi Biblia lɛ kasemɔ. Martín nále bɔ ni esa akɛ eba ejeŋ eha kɛ bɔ ni esa akɛ ekɛ mɛi krokomɛi aye aha. Ani enyɛ etsake? Eŋa tsɔɔ mli akɛ: “Tsutsu ko lɛ, kɛ́ miwu mlifu lɛ ehiii kwraa. Enɛ ha wɔshihilɛ fee basaa yɛ be saŋŋ mli. Mileee bɔ ni mada Yehowa shi maha yɛ bɔ ni eye ebua Martín ní etsake lɛ hewɔ. Amrɔ nɛɛ eji tsɛ kɛ wu kpakpa.”

Nɔkwɛmɔnii babaoo ni yɔɔ ni tsɔɔ akɛ mɛi baanyɛ atsake lɛ ateŋ ekome kɛkɛ nɛ. Mɛi akpekpei abɔ ni Yehowa Odasefoi kɛ amɛ ekase Biblia lɛ yɛ jeŋ fɛɛ lɛ ekpa yiwalɛ nifeemɔ. Hɛɛ, abaanyɛ atsake.

Eshwɛ Fioo ni Yiwalɛ Nifeemɔi Fɛɛ Asɛɛ Baafo

Etsɛŋ, Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ ni ji nɔyeli ni ato ama shi yɛ ŋwɛi ní enɔ Maŋtsɛ ji Kristo Yesu ni yɔɔ musuŋtsɔlɛ lɛ baaye shikpɔŋ muu lɛ fɛɛ nɔ. Nɔyeli nɛɛ ejie Satan ni hɔ yiwalɛ nifeemɔi fɛɛ asɛɛ lɛ kɛ edaimonioi lɛ kɛjɛ ŋwɛi. Eshwɛ fioo ni Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ baaha eshishibii ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ ní sumɔɔ toiŋjɔlɛ lɛ anine ashɛ nibii ni he hiaa amɛ lɛ anɔ. (Lala 37:10, 11; Yesaia 11:2-5) No pɛ baanyɛ ajie naagbai ni wɔkɛkpeɔ yɛ je lɛŋ lɛ kɛya kwraa. Kɛlɛ, beni omɛɔ Maŋtsɛyeli nɛɛ lɛ, kɛ́ afee bo yiwalɛ nii lɛ, mɛni obaanyɛ ofee?

Efeŋ nɔ ni hi akɛ wɔkɛ yiwalɛ aaato yiwalɛ najiaŋ. Nakai ni wɔɔfee lɛ baawo saji amli wu moŋ. Biblia lɛ woɔ wɔ hewalɛ koni wɔkɛ wɔhe afɔ̃ Yehowa nɔ, mɔ ni kɛ́ be ni eto lɛ shɛ lɛ “[ebaa]ha mɔ fɛɛ mɔ yɛ egbɛ̀i kɛ enifeemɔ nii ayibii lɛ anaa” lɛ. (Yeremia 17:10) (Kwɛmɔ akrabatsa ni hiɛ saneyitso akɛ “Nɔ ni Obaanyɛ Ofee kɛ́ Afee Bo Yiwalɛ Nii” lɛ mli.) Eji anɔkwale akɛ obaanyɛ ona nɔ̃ yɛ yiwalɛ nii ni aaafee bo lɛ hewɔ. (Jajelɔ 9:11) Kɛlɛ, Nyɔŋmɔ baanyɛ ajie amanehului fɛɛ, kɛ gbele tete ni yiwalɛ nifeemɔi baanyɛ ekɛba mɔ nɔ lɛ kɛya. Taakɛ ewo shi lɛ, ebaatee mɛi fɛɛ ni gboi yɛ yiwalɛ nifeemɔ ko hewɔ ní yɔɔ ekaimɔ mli lɛ ashi kɛba wala mli ekoŋŋ.—Yohane 5:28, 29.

Eyɛ mli akɛ wɔyeko wɔhe kɛjɛko yiwalɛ nifeemɔi ahe moŋ, shi wɔbaanyɛ wɔkɛ wekukpãa kpakpa ni kã wɔ kɛ Nyɔŋmɔ teŋ kɛ hemɔkɛyeli ni mli wa ni wɔyɔɔ yɛ eshiwoi lɛ amli lɛ ashɛje wɔmii. Susumɔ Sara ni ekometoo etsɔse ebihii enyɔ jogbaŋŋ, ni ebɔ mɔdɛŋ eha amɛná wolokasemɔ ni sa lɛ sane lɛ he okwɛ. Beni egbɔ lɛ, ebihii lɛ kwɛɛɛ lɛ, ni kɛ́ ehe miiye hu, ejeee amɛhe sane. Kɛlɛ, Sara, ni amrɔ nɛɛ eji Kristofonyo lɛ kɛɛ akɛ: “Eyɛ mli akɛ sane lɛ dɔɔ mi waa moŋ, shi Yehowa shiko mi. Etsɔɔ minyɛmimɛi hii kɛ yei ni mikɛ amɛ sɔmɔɔ Nyɔŋmɔ ní amɛyeɔ amɛbuaa mi daa lɛ anɔ ekwɛɔ mi. Miheɔ miyeɔ diɛŋtsɛ akɛ, etsɛŋ ebaajie mi kɛ mɛi fɛɛ hu ni kɛ amɛhe fɔ̃ɔ hewalɛ ni eyɔɔ lɛ nɔ lɛ anaagbai lɛ kɛya.”

Namɛi ji nyɛmimɛi hii kɛ yei ni Sara wieɔ amɛhe lɛ? Amɛji enanemɛi Kristofoi ni ji Yehowa Odasefoi. Amɛji mɛi komɛi ni yɔɔ musuŋtsɔlɛ ní hiɔ shi akɛ nyɛmimɛi yɛ jeŋ fɛɛ, ni amɛheɔ amɛyeɔ akɛ etsɛŋ ni abaafo yiwalɛ nifeemɔi fɛɛ asɛɛ. (1 Petro 2:17) Abaakpata Satan Abonsam ni ji mɔ titri ni hɔ yiwalɛ nifeemɔi asɛɛ lɛ, kɛ mɛi fɛɛ ni feɔ amɛnii tamɔ lɛ lɛ ahiɛ. Wɔgbii nɛɛ ní woloŋmalɔ ko wie he akɛ eji “yinɔ ni feɔ yiwalɛ nii” lɛ baaho aya. Mɛni hewɔ otsiii obɛŋkɛɛɛ Yehowa Odasefoi lɛ ateŋ mɔ ko ní ekɛ bo asusu hiɛnɔkamɔ nɛɛ he jogbaŋŋ?

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 16 Kɛ́ ootao ole Nyɔŋmɔ sui kɛ mɔ ni eji lɛ ahe saji fitsofitso lɛ, no lɛ kwɛmɔ wolo ni ji Tsi Obɛŋkɛ Yehowa ní Yehowa Odasefoi fee lɛ mli.

^ kk. 17 Atsake gbɛi lɛ ekomɛi.

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 6]

Nɔ ni Obaanyɛ Ofee kɛ́ Afee Bo Yiwalɛ Nii

Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛ ŋaawoi kpakpai haa yɛ bɔ ni aaafee adamɔ yiwalɛ nifeemɔi anaa lɛ he. Kwɛmɔ akɛ mɛɛ gbɛ nɔ oootsɔ okɛ nilee wiemɔi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ atsu nii:

“Kaakɛɛ akɛ: Mato efɔŋ najiaŋ! Mɛɛ Yehowa, ni eeehere oyiwala.”—Abɛi 20:22.

“Kɛ́ ona akɛ aawa ohiafo ko yi ni aatsɔ̃ kojomɔ kɛ jalɛ sane hiɛ aabu shi . . .  lɛ, kaaha nakai sane lɛ miifeeo naakpɛɛ; ejaakɛ mɔ ni da lɛ, mɔ ni da fe lɛ lɛ miikwɛ lɛ.”—Jajelɔ 5:7.

“Ajɔɔ mɛi ni he jɔ lɛ; shi amɛaaye shikpɔŋ lɛ nɔ.”—Mateo 5:5.

“No hewɔ lɛ, nɔ fɛɛ nɔ ni nyɛtaoɔ akɛ mɛi aŋɔfee nyɛ lɛ, nyɛ hu nyɛfea amɛ nakai nɔŋŋ.”—Mateo 7:12.

“Nyɛkaŋɔa efɔŋ nyɛtoa mɔ ko mɔ ko efɔŋ najiaŋ; nyɛjwɛŋa nɔ ni yɔɔ fɛo nɔ nyɛtoa yɛ gbɔmɛi fɛɛ hiɛ. Kɛ aaaho lɛ nyɛgbɛfaŋ lɛ, nyɛkɛ gbɔmɛi fɛɛ ahia shi yɛ hejɔlɛ mli. Suɔlɔi, nyɛkatɔa nyɛ diɛŋtsɛ nyɛhe owele, shi moŋ nyɛŋmɛa mlifu lɛ gbɛ; ejaakɛ aŋma akɛ: ‘Minɔ̃ ji oweletɔɔ, ni mato najiaŋ, Nuŋtsɔ lɛ kɛɛ.’”—Romabii 12:17-19.

“Kristo hu na amanehulu eha nyɛ ni ekɛto okadi efɔ̃ shi eha nyɛ, koni nyɛnyiɛ enanemaahei lɛ asɛɛ, . . . mɔ ni beni ajɛɔ lɛ lɛ, ejɛɛɛ mɔ ko etooo najiaŋ, beni enaa amanehulu lɛ, elomɔɔɔ mɔ ko, shi moŋ etu esane ewo mɔ ni kojoɔ jalɛ naa lɛ dɛŋ.”—1 Petro 2:21-23.

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 7]

Yehowa etsɔɔ mɛi babaoo anii ni amɛkpa yiwalɛ nifeemɔi