Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Yiwalɛ Jeŋ ní Wɔyɔɔ Mli Ŋmɛnɛ

Yiwalɛ Jeŋ ní Wɔyɔɔ Mli Ŋmɛnɛ

Yiwalɛ Jeŋ ní Wɔyɔɔ Mli Ŋmɛnɛ

MARÍA eye afii 64 ni ekome eyɔɔ. Be ko lɛ ayana lɛ ni agbe lɛ afɔ̃ eshĩa lɛ mli. Mɛi ni gbe lɛ lɛ kɛ ilɛtrik kpãa yi lɛ ni amɛkɛmia esɛ̃.

Gbɔmɛi babaoo ko kɛ mlila ké amɛshwie polisifoi etɛ komɛi anɔ ni amɛyi amɛ kɛ naafolɔmɔ akɛ polisifoi lɛ emɔmɔ gbekɛbii enyɔ komɛi kɛmiijo foi. Amɛtsɔ pɛtro amɛshwie polisifoi lɛ enyɔ anɔ ni amɛshã amɛ. Polisifonyo kome ni shwɛ lɛ je amɛdɛŋ.

Mɔ ko ni ejieee ehe shi tswa tɛlifon kɛtee nitsumɔhe ko ni kwɛɔ awuiyeli saji anɔ kɛwó amɛtoi nɔ yɛ awui ko ni aye lɛ he, ni nɔ ni amɛtee amɛyana lɛ ha amɛnaa kpɛ amɛhe. Amɛyana ni afũ hii ejwɛ komɛi ni eba hejɔɔmɔ yɛ nakai kpokpaa lɛ nɔ lɛ yɛ abɔɔ ko mli. Beni amɛtsa amɛgbohii lɛ, amɛna akɛ afimɔ amɛhiɛ kɛ amɛniji. Beni akɛ amɛ tee helatsamɔhe koni akwɛ nɔ ni gbe amɛ lɛ, datrɛfoi lɛ na akɛ afũ amɛ hiɛkalɔi.

Awuiyelii srɔtoi ni wɔwie he nɛɛ jeee vidio loo sini mli nifeemɔi, shi moŋ amɛji saji ni tee nɔ diɛŋtsɛ yɛ maŋ ko ni yɔɔ Amerika Wuoyigbɛ lɛ mli, ni abɔ he amaniɛ yɛ adafitswaa woji amli. Kɛlɛ, jeee nakai maŋ lɛ mli pɛ awuiyeli nifeemɔi ni tamɔ nɛkɛ yaa nɔ yɛ je lɛ mli ŋmɛnɛ.

Awuiyeli nifeemɔi yaa nɔ daa. Awuiyeli nifeemɔi fa, ni amɛteŋ ekomɛi ji okplɛmii ní atswiaa kɛkpataa nibii ahiɛ, yiwalɛ ni akɛtutuaa mɛi, mɛi ni agbeɔ, awui ni ayeɔ mɛi, tui ni atswiaa mɛi, kɛ kabonaa ni atoɔ mɛi. Akɛni awuiyeli nifeemɔi ahe mfonirii jeɔ kpo shii abɔ yɛ adafitswaa woji amli ní afɔɔ jiemɔ hu yɛ tɛlivishiŋ nɔ hewɔ lɛ, amrɔ nɛɛ mɛi babaoo yɛ ni kɛ́ amɛna nifeemɔi ni tamɔ nakai loo amɛnu he saji lɛ efeee amɛ naakpɛɛ.

Ekolɛ ooobi akɛ: ‘Mɛni yaa nɔ yɛ jeŋ ni wɔyɔɔ mli amrɔ nɛɛ? Ani mɛi nuuu nii ahe amɛhaaa mɛi krokomɛi ni amɛbɛ bulɛ dɔŋŋ kɛha wala?’ Mɛni hewɔ esa akɛ wɔhi jeŋ ni tamɔ nɛkɛ mli?

Agbɛnɛ, susumɔ Harry ni eye afii 69 ni kansa emɔ lɛ lɛ sane lɛ he okwɛ. Eŋa miiye hela ko ni haa mɔ gbɔmɔtso lɛ he nii komɛi gboɔ, kɛlɛ ekutsoŋbii kɛ enanemɛi jɛɔ amɛsuɔmɔ mli amɛbayeɔ amɛbuaa amɛ. Harry kɛɛ akɛ: “Kɛ́ jeee mɛi nɛɛ ni yeɔ buaa wɔ kulɛ te wɔbaafee tɛŋŋ.” Niiamlipɛimɔ ko ni afee yɛ Canada he ni eyɔɔ lɛ ha ana akɛ mɛi ni kwɛɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ amli fã kwɛɔ mɛi ni amɛjeee amɛwekumɛi. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ ole aŋkroaŋkroi komɛi ni fɔɔ mlihilɛ kpojiemɔ ni asaŋ amɛji akutsoŋbii kpakpai. Hɛɛ, adesai baanyɛ ajie musuŋtsɔlɛ kɛ mlihilɛ kpo, moŋ fe nɔ ni amɛyi aaawa yɛ mɛi anɔ.

Belɛ mɛni hewɔ awuiyeli nifeemɔi yaa nɔ? Mɛni hewɔ mɛi kɛ amɛhe woɔ awuiyeli nifeemɔi amli? Ani mɛi ni feɔ mɛi yiwalɛ nii lɛ baanyɛ atsake? Ani yiwalɛ sɛɛ baafo gbi ko? Kɛ́ esɛɛ baafo lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ abaatsɔ afo sɛɛ, ni mɛɛ be abaafee nakai?

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 3 lɛ Jɛ]

Oketeke: CORDON PRESS