Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Nɔ̃ Hewɔ Ni Etsɛŋ Ni Nɔnaa Fɛɛ Sɛɛ Baafo

Nɔ̃ Hewɔ Ni Etsɛŋ Ni Nɔnaa Fɛɛ Sɛɛ Baafo

Nɔ̃ Hewɔ Ni Etsɛŋ Ni Nɔnaa Fɛɛ Sɛɛ Baafo

“Tɛsaa ji lɛ, ni enitsumɔi hi pɛ.”—5 MOSE 32:4.

1, 2. (a) Mɛni hewɔ naanɔ wala he hiɛnɔkamɔ lɛ ji nɔ ko ni kã otsui nɔ lɛ? (b) Mɛni haaa mɛi babaoo ahé Nyɔŋmɔ ni ewo shi akɛ ekɛ nibii kpakpai baaduro adesai lɛ nɔ amɛye lɛ?

ANI osumɔɔ ni kɛfee lɛ ofee shihilɛ ni baaya nɔ yɛ Paradeiso lɛ mli lɛ he mfoniri yɛ ojwɛŋmɔ mli? Ekolɛ ofeɔ he mfoniri ni ooshara shi yɛ shikpɔŋ fɛfɛo nɛɛ nɔ kɛmiikwɛ eshikamɔ ni ookase bɔɔ nii srɔtoisrɔtoi akpekpei abɔ ni yɔɔ nɔ lɛ ahe nii aloo ekolɛ osusuɔ miishɛɛ ni obaaná be mli ni ofataa mɛi krokomɛi ahe kɛsaa shikpɔŋ lɛ nɔ fɛɛ koni etsɔ abɔɔ fɛfɛo lɛ he. Eeenyɛ eba hu akɛ osusuɔ nitsumɔi tamɔ nitɛŋmɔ, tsumaa, loo lalafoo ahe ŋaai babaoo ni ooole aloo nitsumɔi krokomɛi ni osumɔɔ ni okase amrɔ nɛɛ shi onáaa be okɛfee nakai lɛ he. Yɛ fɛɛ mli lɛ, eji nɔ ni kã otsui nɔ akɛ oná nɔ ni Biblia lɛ tsɛ́ɔ lɛ “anɔkwa wala lɛ” ni ji naanɔ wala ni Yehowa taoɔ ni wɔná lɛ.—1 Timoteo 6:19.

2 Eyɛ miishɛɛ ni asaŋ eji hegbɛ kpele akɛ wɔha mɛi krokomɛi ale hiɛnɔkamɔ nɛɛ ni Biblia lɛ wieɔ he lɛ, aloo jeee nakai? Shi kɛlɛ, mɛi babaoo sumɔɔɔ ni amɛnuɔ hiɛnɔkamɔ nɛɛ he sane. Amɛkɛɔ akɛ eji yaka hiɛnɔkamɔ kɛ gbɛkpamɔ ko ni baŋ mli, ni ákɛ mɛi ni lakamɔ waaa lɛ akɛshishiuɔ. Ekolɛ ebaawa po kɛha amɛ akɛ amɛaahé Nyɔŋmɔ ni ewo shi akɛ ebaaha ahi shi yɛ Paradeiso mli kɛya naanɔ lɛ nɔ amɛye. Mɛni hewɔ? Yɛ amɛteŋ mɛi komɛi agbɛfaŋ lɛ, efɔŋfeemɔ ni yaa nɔ lɛ ji nɔ ni haaa amɛhé Nyɔŋmɔ ni tamɔ nakai lɛ nɔ amɛye. Amɛnuɔ he akɛ eji Nyɔŋmɔ yɛ ni eji ofe ni yɔɔ suɔmɔ kulɛ, esaaa akɛ efɔŋfeemɔ yaa nɔ yɛ je lɛŋ ni mɛi miina nɔ̃. Amɛkɛɔ akɛ Nyɔŋmɔ ko bɛ ni baakwɛ ni efɔŋfeemɔ aya nɔ, ni kɛ́ ayɛ Nyɔŋmɔ ko nakai lɛ, belɛ ejeee ofe loo esusuuu wɔhe. Kɛha mɛi komɛi lɛ, nilee yɛ sanenaatsɔɔmɔ nɛɛ mli. Eji anɔkwale akɛ, Satan etsɔ ŋaa gbɛ nɔ eshwila adesai ajwɛŋmɔi.—2 Korintobii 4:4.

3. Mɛɛ sanebimɔ ni wa wɔbaanyɛ wɔye wɔbua mɛi ní amɛná hetoo, ni mɛni hewɔ wɔyɔɔ hegbɛ ni nɔ bɛ akɛ wɔɔye wɔbua amɛ lɛ?

3 Ákɛ Yehowa Odasefoi lɛ, wɔná hegbɛ ni nɔ bɛ akɛ wɔye wɔbua mɛi ni Satan kɛ je nɛŋ nilee elaka amɛ lɛ. (1 Korintobii 1:20; 3:19) Wɔle nɔ̃ hewɔ ni mɛi babaoo heee shiwoi ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ amɛyeee lɛ. Sane lɛ ji akɛ amɛleee Yehowa. Ekolɛ amɛleee egbɛi kɛ nɔ ni egbɛi lɛ tsɔɔ, ni eeenyɛ eba hu akɛ esui kɛ gbɛi kpakpa ni eyɔɔ ákɛ mɔ ni yeɔ eshiwoi anɔ lɛ ahe nɔ ko fioo pɛ amɛle aloo amɛleee he nɔ ko kwraa. Ajɔɔ wɔ diɛŋtsɛ akɛ wɔná nilee ni tamɔ nakai. Yɛ be kɛ bei amli lɛ, wɔɔfee jogbaŋŋ akɛ wɔɔsusu gbɛ̀i anɔ ni wɔɔtsɔ wɔye wɔbua mɛi ni “amɛjwɛŋmɔ mli ewo duŋ” lɛ koni amɛná hetoo amɛha saji ni wa ni adesai biɔ lɛ ateŋ ekome ni ji “Mɛni hewɔ Nyɔŋmɔ ŋmɛɔ efɔŋfeemɔ kɛ nɔnaa gbɛ?” (Efesobii 4:18) Klɛŋklɛŋ lɛ, wɔbaasusu gbɛ kpakpa ni wɔɔtsɔ nɔ wɔha sanebimɔ nɛɛ hetoo lɛ he. No sɛɛ lɛ, wɔbaasusu bɔ ni Yehowa sui lɛ jeɔ kpo yɛ bɔ ni etsuɔ efɔŋfeemɔ he nii ehaa lɛ mli lɛ he.

Gbɛ Kpakpa ni Wɔɔtsɔ Nɔ Kɛha Sanebimɔ lɛ Hetoo

4, 5. Kɛ́ mɔ ko bi wɔ nɔ̃ hewɔ ni Nyɔŋmɔ haa mɛi naa nɔ̃ lɛ, mɛni ekolɛ ebaabi ni wɔfee klɛŋklɛŋ? Tsɔɔmɔ mli.

4 Kɛ́ mɔ ko bi wɔ nɔ̃ hewɔ ni Nyɔŋmɔ haa mɛi naa nɔ̃ lɛ, mɛni wɔkɛɔ lɛ? Ekolɛ wɔbaagbala nibii amli fitsofitso wɔtsɔɔ mɔ lɛ amrɔ nɔŋŋ, ni wɔbaaje shishi kɛ sane ni tee nɔ yɛ Eden abɔɔ lɛ mli lɛ. Bei komɛi lɛ, naagba bɛ he akɛ wɔɔfee nakai. Ni kɛlɛ ebaabi ni wɔkwɛ jogbaŋŋ. Ekolɛ ehe baahia ni wɔkɛ mɔ lɛ asusu nibii komɛi ahe dã. (Abɛi 25:11; Kolosebii 4:6) Nyɛhaa wɔsusua saji otii etɛ komɛi ni wɔbaasumɔ ni wɔkɛ mɔ lɛ asusu he kuku dani wɔha lɛ sanebimɔ lɛ hetoo lɛ ahe wɔkwɛa.

5 Klɛŋklɛŋ lɛ, kɛ́ oyɔse akɛ mɔ lɛ ehao waa yɛ efɔŋfeemɔ ni yaa nɔ yɛ je lɛŋ lɛ hewɔ lɛ, eeenyɛ efee akɛ afee lɛ loo esuɔlɔi komɛi efɔŋ. Yɛ shihilɛ ni tamɔ nakai mli lɛ, ebaafee nɔ ni nilee yɔɔ mli akɛ klɛŋklɛŋ lɛ wɔɔha mɔ lɛ ana akɛ wɔsusuɔ ehe diɛŋtsɛ. Bɔfo Paulo wo Kristofoi ŋaa akɛ: “Nyɛkɛ mɛi ni foɔ lɛ afoa.” (Romabii 12:15) Kɛ́ wɔnu he loo ‘wɔna mli wɔha’ mɔ lɛ, ekolɛ enɛ baata etsuiŋ. (1 Petro 3:8) Kɛ́ ena akɛ wɔsusuɔ ehe lɛ, ewaŋ kɛhaŋ lɛ akɛ eeebo nɔ ni wɔɔkɛɛ lɛ lɛ toi.

6, 7. Kɛ́ sane ko ni hetoo yɛ Biblia lɛ mli miihao mɔ ko, ni ekɛteee shi moŋ ebi wɔ lɛ, mɛni hewɔ eja gbɛ akɛ wɔɔjie eyi?

6 Nɔ ni ji enyɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔjie mɔ lɛ yi akɛ ebi sane nɛɛ ni gbaa enaa lɛ ní ekɛteee. Mɛi komɛi nuɔ he akɛ kɛ́ amɛbi sane ni tamɔ nɛkɛ lɛ, no tsɔɔ akɛ amɛbɛ hemɔkɛyeli loo ákɛ amɛbuuu Nyɔŋmɔ. Ekolɛ osɔfo ko po ekɛɛ amɛ nakai pɛŋ. Kɛlɛ, kɛ́ mɔ bi sane ni tamɔ nɛkɛ lɛ etsɔɔɔ doo akɛ ebɛ hemɔkɛyeli loo akɛ ebuuu Nyɔŋmɔ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, anɔkwafoi ni hi shi yɛ be mli ni aŋma Biblia lɛ bibii saji ni tamɔ nakai. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, lalatsɛ David bi akɛ: “Yehowa, mɛɛba odamɔ sɛɛ flɛŋŋ, ni otee ohe yɛ fimɔ bei amli nɛɛ?” (Lala 10:1) Gbalɔ Habakuk hu bi akɛ: “Yehowa, mɛɛ beyinɔ nɔŋŋ mabolɔ kɛyashi, ni oboŋ toi? ni mabo matsɛo yɛ yiwalɛ hewɔ, ni ohereŋ miyiwala? Mɛɛ hewɔ ni ohaa minaa nishaianii, ni okwɛɔ haomɔ nɛɛ? Ejaakɛ hiɛkpatamɔ kɛ yiwalɛ yɛ mihiɛ; béi baa, ni naataamɔ teɔ shi.”—Habakuk 1:2, 3.

7 Mɛi ni bibii saji nɛɛ ji hii anɔkwafoi ni buɔ Nyɔŋmɔ waa. Ani akã amɛhiɛ yɛ saji ni gbaa amɛnaa lɛ ni amɛbibii lɛ hewɔ? Yehowa efeee nakai, moŋ lɛ eha aŋmala sanebimɔi ni gbaa amɛnaa ni amɛkɛteee lɛ awo e-Wiemɔ lɛ mli. Ŋmɛnɛ kɛ́ mɔ ko hao yɛ efɔŋfeemɔ ni yaa nɔ lɛ he lɛ, eeenyɛ eba akɛ Nyɔŋmɔ he nilee he hɔmɔ diɛŋtsɛ ji nɔ ni yeɔ lɛ lɛ—ni Biblia lɛ pɛ baanyɛ aha sanebimɔi ni etaoɔ amɛhetoo lɛ ahetoo. Kaimɔ akɛ Yesu jie mɛi ni “hiɛ yɔɔ amɛmumɔŋ hiamɔ nii anɔ” ni ji mɛi ni Nyɔŋmɔ he nilee he hɔmɔ yeɔ amɛ lɛ yi. (Mateo 5:3, NW) Kwɛ hegbɛ kpele ni wɔná akɛ wɔɔye wɔbua mɛi nɛɛ koni amɛná miishɛɛ ni Yesu wie he lɛ eko!

8. Mɛɛ tsɔɔmɔi ni futuɔ mɔ yiŋ eha mɛi ehé eye akɛ Nyɔŋmɔ ni hɔ nɔnaa ni yaa nɔ lɛ sɛɛ, ni mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔye wɔbua amɛ?

8 Nɔ ni ji etɛ lɛ, ebaabi ni wɔye wɔbua mɔ lɛ ni enu shishi akɛ jeee Nyɔŋmɔ hɔ efɔŋfeemɔ ni yaa nɔ yɛ je lɛŋ lɛ sɛɛ. Atsɔɔ mɛi babaoo akɛ Nyɔŋmɔ ni yeɔ jeŋ ni wɔyɔɔ mli nɛɛ nɔ, ni ákɛ blema tɔ̃ɔ Nyɔŋmɔ jɛ ekpɛ nibii fɛɛ ni baa wɔnɔ lɛ mli eto, ni ákɛ anyɛɛɛ anu nɔ̃ hewɔ ni ekɛ haomɔ baa adesai anɔ lɛ shishi. Tsɔɔmɔi nɛɛ ji apasa tsɔɔmɔi. Eji tsɔɔmɔi ni gbeɔ Nyɔŋmɔ he guɔ ni ehaa mɛi nuɔ he akɛ lɛ ehɔ efɔŋfeemɔ kɛ nɔnaa ni yaa nɔ yɛ je lɛŋ lɛ asɛɛ. No hewɔ lɛ, esa akɛ wɔkɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ atsu nii kɛjaje mɛi ajwɛŋmɔ yɛ saji nɛɛ ahe. (2 Timoteo 3:16) Jeee Yehowa yeɔ jeŋ fɔŋ nɛɛ nɔ; shi moŋ Satan Abonsam. (1 Yohane 5:19) Yehowa ekpɛko nibii ni baaba ebɔɔnii ni ji adesai lɛ anɔ lɛ mli etoko; moŋ lɛ eha amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ hegbɛ koni ehala nɔ ni esumɔɔ, ekpakpa loo efɔŋ. (5 Mose 30:19) Jeee Yehowa hɔ efɔŋfeemɔ sɛɛ; enyɛ̃ɔ efɔŋfeemɔ ni esusuɔ mɛi ni naa nɔ̃ yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ lɛ ahe.—Hiob 34:10; Abɛi 6:16-19; 1 Petro 5:7.

9. Tsĩi woji komɛi ni “tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ” lɛ efee eha wɔ koni wɔkɛye wɔbua mɛi ni amɛnu nɔ̃ hewɔ ni Yehowa Nyɔŋmɔ eŋmɛ nɔnaa gbɛ lɛ shishi lɛ ateŋ ekomɛi atã?

9 Beni otsu saji otii etɛ ni wɔsusu he lɛ ahe nii sɛɛ lɛ, ekolɛ obaana ni mɔ ni bi bo sane lɛ efee klalo akɛ otsɔɔ lɛ nɔ̃ hewɔ ni Nyɔŋmɔ eŋmɛ gbɛ ni mɛi naa nɔ̃ lɛ. “Tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ” lɛ efee woji srɔtoi babaoo ni baaye abua wɔ. (Mateo 24:45-47) Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ajie dɛhiɛmɔ wolo ni ji Etsɛŋ ni Nɔnaa Fɛɛ Sɛɛ Baafo! lɛ kpo yɛ “Nyɔŋmɔ Toi ni Aaabo” Kpokpaa Wulu nɔ Kpee ni afee yɛ afi 2005 kɛ afi 2006 lɛ shishi. Wɔmiiwo bo hewalɛ ni okane dɛhiɛmɔ wolo nɛɛ ni okɛle saji ni yɔɔ mli. Kɛfata he lɛ, asusu sanebimɔ ni he hiaa nɛɛ he yɛ wolo ni ji Mɛni Biblia lɛ Tsɔɔ Diɛŋtsɛ? ní amrɔ nɛɛ atsɔɔ shishi kɛtee wiemɔi srɔtoi 157 mli lɛ amli yitsei lɛ ateŋ ekome mli. Okɛ woji nɛɛ atsu nii kɛmɔ shi. Woji lɛ gbalaa nibii ni Ŋmalɛ lɛ tsɔɔ akɛ no kɛ sane ni atée lɛ shi yɛ Eden abɔɔ lɛ mli ni kɔɔ jeŋ muu fɛɛ nɔyelɔ lɛ he lɛ ba, kɛ nɔ̃ hewɔ ni Yehowa tsu sane lɛ he nii taakɛ efee lɛ mli faŋŋ. Ha ehi ojwɛŋmɔ mli hu akɛ be mli ni okɛ mɔ lɛ susuɔ sane nɛɛ he lɛ, okɛ nakai feemɔ miiha eená nilee ko ni he hiaa fe nilee fɛɛ. Nakai nilee lɛ ji Yehowa kɛ esui ni nɔ bɛ lɛ ahe nilee.

Gbalamɔ Jwɛŋmɔ Kɛya Yehowa Sui lɛ Anɔ

10. Mɛni wa kɛha mɛi akɛ amɛaanu shishi yɛ nɔ̃ hewɔ ni Nyɔŋmɔ eŋmɛ nɔnaa gbɛ lɛ he, ni mɛni ní amɛaale baaye abua amɛ ní amɛnu shishi?

10 Kɛ́ ooye oobua mɛi koni amɛna nɔ̃ hewɔ ni Yehowa eŋmɛ adesai agbɛ ni amɛyeɔ amɛhe nɔ yɛ Satan kudɔmɔ naa lɛ, bɔɔ mɔdɛŋ ni ogbala amɛjwɛŋmɔ kɛya Yehowa sui ni nɔ bɛ lɛ anɔ. Mɛi babaoo le akɛ Nyɔŋmɔ yɛ hewalɛ; amɛnuɔ ni mɛi tsɛ́ɔ lɛ Nyɔŋmɔ Ofe. Shi ekolɛ ewa kɛha amɛ akɛ amɛaanu nɔ̃ hewɔ ni ekɛ hewalɛ kpele ni eyɔɔ lɛ tsuuu nii ni ekɛfo jalɛsane ni ayeee kɛ nɔnaa sɛɛ amrɔ nɔŋŋ lɛ shishi. Ekolɛ amɛnuuu Yehowa sui krokomɛi tamɔ ekrɔŋkrɔŋfeemɔ, ejalɛsaneyeli, enilee kɛ esuɔmɔ lɛ shishi. Yehowa jieɔ sui nɛɛ akpo yɛ gbɛ ni tɔmɔ bɛ mli nɔ. No hewɔ ni Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Enitsumɔi hi pɛ” lɛ. (5 Mose 32:4) Kɛ́ ooha saji ni afɔɔ bimɔ yɛ sui nɛɛ ahe lɛ ahetoo lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ oootsɔ ogbala jwɛŋmɔ kɛba sui lɛ anɔ? Nyɛhaa wɔsusua nɔkwɛmɔnii fioo komɛi ahe wɔkwɛa.

11, 12. (a) Beni Adam kɛ Hawa fee esha lɛ, mɛni hewɔ anyɛɛɛ akɛ amɛhe ake amɛ lɛ? (b) Mɛni hewɔ Yehowa eŋmɛŋ gbɛ ni esha ahi shi kɛya naanɔ lɛ?

11 Kulɛ bɛ Yehowa baanyɛ ekɛ Adam kɛ Hawa he ake amɛ? Eshaifaa he baaa sane lɛ mli kwraa. Ákɛ adesai ni eye emuu lɛ, Adam kɛ Hawa hiɛ kãhe ni amɛkpoo Yehowa ákɛ amɛnɔyelɔ ni amɛyabo gbɛtsɔɔmɔ ni Satan moŋ kɛha amɛ lɛ toi lɛ. Ebɛ naakpɛɛ akɛ atuatselɔi lɛ efeee nɔ ko kɛtsɔɔɔ akɛ amɛshwa amɛhe. Kɛlɛ, kɛ́ mɛi bi nɔ̃ hewɔ ni akɛ atuatselɔi lɛ ahe ekeee amɛ lɛ, ekolɛ nɔ̃ diɛŋtsɛ ni amɛtaoɔ amɛna naa ji nɔ̃ hewɔ ni Yehowa baaa etaomɔ nii lɛ ashi ní eŋmɛ gbɛ kɛkɛ ni eshafeemɔ kɛ atuatsemɔ hi shi. Nɔ̃ hewɔ ni Yehowa efeee nakai lɛ jɛ esu ko ni he hiaa waa ní haa anaa nɔ̃ mɔ ni eji—nakai su lɛ ji ekrɔŋkrɔŋfeemɔ lɛ.—2 Mose 28:36; 39:30.

12 Biblia lɛ maa nɔ mi shii abɔ akɛ Yehowa yɛ krɔŋkrɔŋ. Shi dɔlɛ sane ji akɛ mɛi ni yɔɔ jeŋ ni ekpɔtɔ nɛɛ mli lɛ ateŋ mɛi fioo pɛ nuɔ nakai su lɛ shishi. Yehowa he tse, eyɛ krɔŋŋ ni nɔsha ko bɛ ehe. (Yesaia 6:3; 59:2) Eto gbɛjianɔ ni akɛbaakpata aha esha ní ajie kɛya kwraa kɛjɛ shihilɛ mli, ni ekwɛŋ ni esha aya nɔ ahi shi daa. Eji Yehowa baaŋmɛ gbɛ ni esha ahi shi kɛya naanɔ kulɛ, wɔbɛ hiɛnɔkamɔ kɛha wɔsɛɛ. (Abɛi 14:12) Kɛ́ be ni Yehowa eto lɛ shɛ lɛ, ebaaku sɛɛ efee bɔɔ nii fɛɛ krɔŋkrɔŋ. Enɛ baaba mli, ejaakɛ eji Mɔ Krɔŋkrɔŋ lɛ suɔmɔnaa nii.

13, 14. Mɛni ha Yehowa kpataaa atuatselɔi lɛ ahiɛ yɛ Eden lɛ?

13 Kulɛ bɛ Yehowa baanyɛ ekpata atuatselɔi lɛ ahiɛ yɛ Eden ni eje nɔ fɛɛ nɔ shishi ehee? Eji anɔkwale akɛ eyɛ hewalɛ ni ekɛaafee nakai; etsɛŋ ni ekɛ nakai hewalɛ lɛ baatsu nii kɛkpata mɛi fɔji fɛɛ ahiɛ. Ekolɛ mɛi komɛi baabi akɛ, ‘Mɛni hewɔ efeee nakai beni eshafeelɔi etɛ pɛ yɔɔ je lɛŋ lɛ? Kulɛ bɛ no baafo esha ni egbɛ eshwã kɛ amanehulu babaoo ni wɔnaa yɛ je lɛŋ lɛ sɛɛ?’ Mɛni ha Yehowa efeee nakai lɛ? Mose Wolo ni Ji Enumɔ 32:4 lɛ kɛɔ akɛ: “Egbɛ̀i fɛɛ jalɛ ni.” Yehowa kɛ jalɛsaneyeli shwɛɛɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, “Yehowa sumɔɔ jalɛsaneyeli.” (Lala 37:28) Akɛni Yehowa sumɔɔ jalɛsaneyeli hewɔ ni ekpataaa atuatselɔi lɛ ahiɛ yɛ Eden lɛ. Mɛni haa wɔkɛɔ nakai?

14 Satan tsɔ atũa ni etse lɛ nɔ etswa hegbɛ ni Nyɔŋmɔ yɔɔ akɛ eyeɔ jeŋ muu lɛ fɛɛ nɔ lɛ mpoa. Akɛni Yehowa yeɔ jalɛsane hewɔ lɛ, ehe bahia ni eha Satan mpoatswaa lɛ hetoo yɛ jalɛ naa. Eyɛ mli akɛ eji ekpata atuatselɔi lɛ ahiɛ amrɔ nɔŋŋ kulɛ esa moŋ, shi no etsɔŋ jalɛsaneyeli. Eji Yehowa fee nakai kulɛ, no baama nɔ mi akɛ mɔ ko kɛ lɛ yeee egbɔ yɛ hewalɛ gbɛfaŋ, ni kɛlɛ jeee hewalɛ ni eyɔɔ lɛ he mpoa atswa lɛ. Kɛfata he lɛ, no mli lɛ Yehowa etsɔ hiɛ eha Adam kɛ Hawa ele eyiŋtoo momo. Ekɛɛ amɛ akɛ amɛfɔ́ ni amɛyi shikpɔŋ lɛ nɔ obɔ̃, ni amɛye bɔɔ nii fɛɛ ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ anɔ. (1 Mose 1:28) Eji Yehowa kpata Adam kɛ Hawa hiɛ amrɔ nɔŋŋ kulɛ, yiŋtoo ni ekɛbɔ adesai lɛ baŋ mli. Jalɛsane ni Yehowa yeɔ lɛ haŋ efee nɔ ko ni eyiŋtoo afee efolo ejaakɛ eyiŋtoi fɛɛ baa mli.—Yesaia 55:10, 11.

15, 16. Kɛ́ mɛi tsɔɔ bɔ ni kulɛ amɛbaatsu naagba ni te shi yɛ Eden lɛ he nii amɛha lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔjaje amɛjwɛŋmɔ?

15 Ani mɔ ko yɛ je lɛŋ ni baanyɛ etsu atuatsemɔ lɛ he nii yɛ gbɛ kpakpa nɔ fe bɔ ni Yehowa tsu he nii lɛ? Ekolɛ mɛi komɛi baatsɔɔ bɔ ni kulɛ amɛbaatsu atuatsemɔ ni tee nɔ yɛ Eden lɛ he nii amɛha. Shi ani nakai ni amɛfeɔ lɛ etsɔɔɔ akɛ amɛmiitao amɛkɛɛ akɛ amɛbaanyɛ amɛtsu sane lɛ he nii yɛ gbɛ kpakpa nɔ? Ekolɛ jeee jwɛŋmɔ fɔŋ amɛkɛkɛɔ nakai, shi moŋ ejɛ Yehowa kɛ enilee ni yɔɔ naakpɛɛ lɛ shishi ni amɛnuuu lɛ hewɔ. Beni bɔfo Paulo ŋma Kristofoi ni hi Roma lɛ wolo lɛ, ewie Nyɔŋmɔ nilee kɛ “teemɔŋ sane” ni kɔɔ Yehowa yiŋtoo akɛ ebaatsɔ Mesia Maŋtsɛyeli lɛ nɔ ekpɔ̃ adesai ni yeɔ lɛ anɔkwa lɛ ní asaŋ etse E-gbɛi krɔŋkrɔŋ lɛ he lɛ ahe kɛtee shɔŋŋ. Mɛni ji Paulo susumɔ yɛ nilee ni Nyɔŋmɔ ni hiɛ yiŋtoo ni tamɔ nɛkɛ lɛ yɔɔ lɛ he? Paulo mu ewolo lɛ naa akɛ: “Lɛ Nyɔŋmɔ ni ji nilelɔ kometoo lɛ, aŋɔ anunyam aha lɛ yɛ Yesu Kristo mli kɛyashi naanɔ! Amen.”—Romabii 11:25; 16:25-27.

16 Paulo nu shishi akɛ Yehowa ‘kometoo ji nilelɔ’—Lɛ eta nilee fɛɛ nɔ yɛ je lɛŋ. Adesai ni yeee emuu lɛ ateŋ namɔ baanyɛ etsu naagba ko he nii jogbaŋŋ fe Yehowa—aahu ni eeekɛɛ akɛ ebaanyɛ etsu mpoatswaa ni mli wa fe fɛɛ ni kɔɔ hegbɛ ni Nyɔŋmɔ yɔɔ akɛ eyeɔ jeŋ muu fɛɛ nɔ lɛ he nii jogbaŋŋ fe Lɛ? Belɛ, ehe miihia ni wɔye wɔbua mɛi koni amɛ hu amɛná bulɛ ni mli kwɔ amɛha Nyɔŋmɔ ni ji “nilelɔ yɛ tsui mli” lɛ. (Hiob 9:4) Babaoo ni wɔnuɔ Yehowa nilee lɛ shishi lɛ, babaoo ni wɔnáa hemɔkɛyeli akɛ bɔ ni etsuɔ saji ahe nii ehaa lɛ nɔ bɛ.—Abɛi 3:5, 6.

Ohiɛ Asɔ Yehowa Su ni Nɔ Kwɔ Fe Fɛɛ Lɛ

17. Kɛ́ mɛi ni ehao yɛ nɔ̃ hewɔ ni Nyɔŋmɔ eŋmɛ nɔnaa gbɛ lɛ nu suɔmɔ ni Yehowa yɔɔ lɛ shishi jogbaŋŋ lɛ, no baanyɛ aye abua amɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

17 “Nyɔŋmɔ lɛ, suɔmɔ ji lɛ.” (1 Yohane 4:8) Biblia lɛ tsɔ wiemɔ ni taa mɔ mli nɛɛ nɔ eha wɔle Yehowa su ni nɔ kwɔ fe fɛɛ lɛ. Yɛ esui lɛ fɛɛ ateŋ lɛ, no ji su ni asumɔɔ waa ní shɛjeɔ mɛi ni ehao yɛ efɔŋfeemɔ ni yaa nɔ lɛ hewɔ lɛ amii fe ekrokomɛi lɛ fɛɛ. Yehowa ejie suɔmɔ kpo yɛ bɔ ni etsuɔ haomɔ agbo ni esha kɛba ebɔɔ nii lɛ anɔ he nii ehaa lɛ fɛɛ mli. Suɔmɔ tsirɛ Yehowa ni eha Adam kɛ Hawa shwiei ni ji eshafeelɔi lɛ ná hiɛnɔkamɔ. (1 Mose 3:15) Nyɔŋmɔ duro amɛ hegbɛ koni amɛtsɔ sɔlemɔ nɔ amɛbɛŋkɛ lɛ, ni eto gbɛjianɔ koni wekukpãa kpakpa abakã amɛ kɛ lɛ teŋ. Suɔmɔ tsirɛ Nyɔŋmɔ ni ekɛ kpɔ̃mɔnɔ ha bɔni afee ni ekɛ adesai ahe eshai ake amɛ kwraa ní asaŋ amɛná hegbɛ ekoŋŋ amɛhi shi yɛ shihilɛ kpakpa mli kɛya naanɔ. (Yohane 3:16) Kɛfata he lɛ, suɔmɔ eha Yehowa eto etsui shi eha adesai ni enɛ eha mɛi babaoo ená hegbɛ amɛkpɛlɛ enɔ ákɛ amɛ-Nɔyelɔ ni amɛkpoo Satan.—2 Petro 3:9.

18. Mɛɛ nilee ní wɔná wɔmli filiɔ wɔ yɛ he, ni mɛni he wɔbaasusu yɛ nikasemɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli?

18 Beni osɔfo ko wieɔ etsɔɔ mɛi ni naa ebakpe shi yɛ nifeemɔ ko ni akɛkai mɛi ni hiɛ kpata yɛ awuiyelɔi anifeemɔ ko ni kpata nibii babaoo ahiɛ lɛ shishi lɛ, ekɛɛ akɛ: “Wɔleee nɔ̃ hewɔ ni Nyɔŋmɔ eŋmɛ gbɛ ni efɔŋfeemɔ kɛ nɔnaa kãhe eyaa nɔ lɛ.” Mɛɛ mɔbɔ sane nɛ! Ani wɔmli efiliii wɔ akɛ wɔle nɔ̃ hewɔ ni ebalɛ nakai? (5 Mose 29:29) Ni akɛni Yehowa le nii, eyeɔ jalɛ sane, ní eyɛ suɔmɔ hu hewɔ lɛ, wɔle akɛ etsɛŋ ni ebaafo nɔnaa fɛɛ sɛɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, ewo shi akɛ ebaafee nakai. (Kpojiemɔ 21:3, 4) Shi te tɛŋŋ, ani hiɛnɔkamɔ ko yɛ kɛha mɛi fɛɛ ni egboi yɛ afii ohai abɔ lɛ amli lɛ, aloo bɔ ni Yehowa tsuɔ naagba ni te shi yɛ Eden lɛ he nii ehaa lɛ eha hiɛnɔkamɔ ko bɛ kɛha amɛ? Hiɛnɔkamɔ yɛ kɛha amɛ. Suɔmɔ eha eto gbɛjianɔ bɔni afee ni etsɔ gbohiiashitee lɛ nɔ ekɛ amɛ aba wala mli ekoŋŋ. Wɔbaasusu sane nɛɛ he yɛ nikasemɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli.

Te Obaaha Hetoo Oha Tɛŋŋ?

• Kɛ́ mɔ ko bi wɔ nɔ̃ hewɔ ni Nyɔŋmɔ eŋmɛ nɔnaa gbɛ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔha lɛ hetoo?

• Yehowa krɔŋkrɔŋfeemɔ kɛ ejalɛsaneyeli lɛ je kpo yɛ bɔ ni ekɛ atuatselɔi lɛ ye eha yɛ Eden abɔɔ lɛ mli lɛ mli yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

• Mɛni hewɔ esa akɛ wɔye wɔbua mɛi koni amɛnu suɔmɔ ni Yehowa yɔɔ lɛ shishi jogbaŋŋ lɛ?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 21]

Bɔɔ mɔdɛŋ ni oye obua mɛi ni ehao yɛ nɔnaa ni yaa nɔ yɛ je lɛŋ lɛ hewɔ lɛ

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 23]

Hii anɔkwafoi ni ji David kɛ Habakuk bibii Nyɔŋmɔ saji ni gbaa amɛnaa lɛ