Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Akɛ Kodɛs Baye Wolokpo Najiaŋ Bɔ ni Fee ni Biblia lɛ Batsɔ Wolo Muu

Akɛ Kodɛs Baye Wolokpo Najiaŋ Bɔ ni Fee ni Biblia lɛ Batsɔ Wolo Muu

Akɛ Kodɛs Baye Wolokpo Najiaŋ Bɔ ni Fee ni Biblia lɛ Batsɔ Wolo Muu

YƐ AFII ni eho lɛ amli fɛɛ lɛ, mɛi etsɔ gbɛ̀i srɔtoi anɔ amɛbaa saji ayi. Yɛ blema lɛ, aŋmalaa saji lɛ yɛ gbogboi ahe, yɛ tɛi, tsei, tooi ahewoji, kɛ nibii krokomɛi anɔ. Beni shɛɔ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ, wolokpo bahe shi akɛ nɔ ni mɛi ni yɔɔ Middle East lɛ ŋmalaa saji amɛwoɔ mli. Sɛɛ mli lɛ, akɛ kodɛs bɔi nitsumɔ, ni fiofio lɛ, akɛ no baye wolokpo lɛ najiaŋ, ni ebatsɔ nɔ ni mɛi babaoo kɛtsuɔ nii. Kodɛs lɛ ni akɛtsu nii lɛ hu ha anyɛ aja Biblia lɛ waa. Mɛni ji kodɛs lɛ, ni mɛɛ gbɛ nɔ atsɔ akɛbɔi nitsumɔ?

Woji ni yɔɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ lɛ tamɔ bɔ ni kodɛs yɔɔ lɛ nɔŋŋ. Eji woji komekomei ní adɔrɔɔ mli enyɔ, no sɛɛ lɛ abuaa naa, ni agbulɔɔ he ni adɔrɔ mli yɛ lɛ, kɛkɛ lɛ akɛ kpãa etsɔmɔ bui lɛ amli. Aŋmalaa nii yɛ baafa fɛɛ baafa nɔ, ni no sɛɛ lɛ awoɔ sɛɛ. Shishijee kodɛs ni afee lɛ tamɔɔɔ woji ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ tsɔ, shi taakɛ eji yɛ nibii babaoo ni afeɔ lɛ agbɛfaŋ lɛ, atee nɔ atsake hiɛ fiofio yɛ bɔ ni mɛi ni kɛtsuɔ nii lɛ sumɔɔ lɛ naa.

Tso, Wo-Agbaku, kɛ Too He Wolo

Shishijee lɛ, tsei ni akɛ wo agbaku ekpa he ji nɔ ni akɛfɔɔ kodɛs lɛ feemɔ. Ayana tsei fɛtɛfɛtɛi aaafee ejwɛ ni akɛ wo agbaku ekpa amɛnɔ ni aŋmala nɔ nii, ni agbulɔ amɛnaabu gbɛ ni akɛ kpãa ehɔlɔ mli kɛfee lɛ ekome yɛ Herculaneum, ni ji maŋ ko ni beni Vesuvius Gɔŋ lɛ fɛ́ yɛ afi 79 Ŋ.B. lɛ, ekpata ekɛ Pompeii maŋ lɛ hiɛ lɛ. Yɛ naagbee lɛ, akɛ nibii ni anyɛɔ akotaa baye tsei fɛtɛfɛtɛi lɛ anajiaŋ. Atsɛɔ kodɛs srɔtoi nɛɛ yɛ Latin wiemɔ mli akɛ membranae, loo tooi ahewoji, akɛni tooi ahewolo akɛfee lɛ hewɔ.

Akɛ adaa fee kodɛs komɛi ni ehi shi kɛbashi amrɔ nɛɛ. Akɛ adai fee Kristofoi akodɛs ni etsɛ fe fɛɛ ni ale ní abaa yi yɛ Mizraim hei komɛi ni hulu tsoɔ waa yɛ jɛmɛ lɛ. *

Wolokpo Aloo Kodɛs?

Etamɔ nɔ ni Kristofoi lɛ kɛ wolokpo tsu nii titri, kɛhoo kwraa lɛ, kɛyashi klɛŋklɛŋ afii 100 Ŋ.B. naagbee gbɛ. Kɛjɛ klɛŋklɛŋ afii 100 Ŋ.B. naagbee gbɛ kɛyashi afi 200 Ŋ.B. afii lɛ amli lɛ, naataamɔ tee nɔ yɛ mɛi ni sumɔɔ ni akɛ kodɛs atsu nii kɛ mɛi ni sumɔɔ ni akɛ wolokpo atsu nii lɛ ateŋ. Mɛi ni feɔ veveeve yɛ blema saji ahe, ní amɛhe ehomɔ yɛ wolokpo lɛ kɛ nitsumɔ mli lɛ nyaaa he akɛ atsake bɔ ni afeɔ nibii ahaa kɛjɛ blema lɛ. Shi kɛlɛ, susumɔ nɔ ni wolokpo kanemɔ biɔ lɛ he okwɛ. Bɔ ni afeɔ wolokpo ji akɛ, bei pii lɛ akɛ amã tsaraa adaa loo too hewolo yibɔ pɔtɛɛ ko kakadaŋŋ, ni kɛ agbe naa lɛ, akotaa. Aŋmalaa wolokpo lɛ hiɛgbɛ pɛ nɔ nii, ni ajaraa niŋmaai lɛ amli awoɔ fãi amli. Kɛ́ mɔ ko baakane lɛ, egbeleɔ wolokpo lɛ mli, ni etaoɔ sane ni ebaakane lɛ. Kɛ́ ekane egbe naa lɛ, ekotaa wolokpo lɛ ekoŋŋ. (Luka 4:16-20) Bei pii lɛ, saji ni aŋmalaa lɛ fɛɛ nyɛɛɛ aya wolokpo kome mli, ni enɛ haa ekɛ nitsumɔ feɔ ahuntoo. Eyɛ mli akɛ ekolɛ Kristofoi ni hi shi kɛjɛ afi 100 afii lɛ amli lɛ sumɔ akɛ amɛkwɛ Ŋmalɛ lɛ nɔ amɛŋmala ni amɛfee lɛ tamɔ kodɛs moŋ, shi atee nɔ akɛ wolokpo tsu nii afii ohai abɔ. Ni kɛlɛ, woloŋlelɔi heɔ amɛyeɔ akɛ kodɛs lɛ ní Kristofoi lɛ kɛtsu nii lɛ ji nɔ ni ye ebua waa ni eha mɛi pii kpɛlɛ ekɛ nitsumɔ nɔ lɛ.

Sɛɛnamɔi babaoo yɛ kodɛs lɛ kɛ nitsumɔ he—anyɛɔ aŋmala saji babaoo awoɔ mli, ekɛ nitsumɔ waaa, ni ehiɛmɔ yɛ mlɛo. Eyɛ mli akɛ mɛi komɛi ni hi shi yɛ mra be mli lɛ yɔse sɛɛnamɔ nɛɛ moŋ, shi ewa kɛha amɛteŋ mɛi babaoo akɛ amɛkɛ wolokpo lɛ baakpa nitsumɔ. Shi yɛ afii ohai abɔ sɛɛ lɛ, nibii komɛi ha mɛi babaoo kpɛlɛ kodɛs lɛ kɛ nitsumɔ nɔ.

Abɔɔɔ nyɔmɔ yɛ kodɛs lɛ he tamɔ wolokpo lɛ. Anyɛɔ aŋmalaa nii yɛ baafa fɛɛ baafa nɔ, ni abaanyɛ abua woji babaoo naa afee lɛ kpo kome. Mɛi komɛi tsɔɔ akɛ, Kristofoi lɛ kɛ mɛi komɛi tamɔ mlalelɔi nya kodɛs lɛ he waa akɛni kɛ́ aatao saji pɔtɛɛi yɛ mli lɛ enamɔ waaa lɛ hewɔ. Kɛha Kristofoi lɛ, ŋmalɛi ni abua naa afee lɛ wolo kome—loo Biblia mli ŋmalɛi ní ato naa ní nine baanyɛ ashɛ nɔ oya—lɛ he ba sɛɛnamɔ waa yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli. Kɛfata he lɛ, akɛni bei pii lɛ akɛ tso fɛtɛfɛtɛ hàa kodɛs lɛ sɛɛ hewɔ lɛ, ehaa esɛɛ tsɛɔ kwraa fe wolokpo lɛ.

Ewaaa hu akɛ aŋkroaŋkroi anine aaashɛ kodɛs lɛ nɔ ni amɛkane. Beni afi 200 afii lɛ baa naagbee lɛ, no mli lɛ mɛi ni tsɛɔ amɛhe Kristofoi lɛ ateŋ mɛi babaoo anine eshɛ kodɛs bibii ni Sanekpakpai lɛ yɔɔ mli lɛ anɔ. Kɛjɛ nakai beaŋ kɛbaa nɛɛ, aŋmala Biblia muu lɛ loo efãi komɛi akpekpe toi akpei abɔ yɛ woji ni tamɔ kodɛs lɛ amli.

Ŋmɛnɛ, dɛŋdadei babaoo eha efee mlɛo akɛ nine aaashɛ Nyɔŋmɔ he nilee ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ nɔ. Abaanyɛ aná yɛ kɔmpiuta kɛ kasɛt nɔ, ni akala yɛ woji amli hu. Ekɔɔɔ he eko amɛteŋ nɔ ni osumɔɔ lɛ, bɔɔ mɔdɛŋ ni oná suɔmɔ oha Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ, ni ojwɛŋ he daa gbi.—Lala 119:97, 167.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 6 Kwɛmɔ saneyitso ni ji “The Early Christian Codex,” (Mra Be Mli Kristofoi Akodɛs Lɛ) ni yɔɔ August 15, 1962 The Watchtower lɛ baafa 501-505 lɛ mli lɛ.

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 15]

Kodɛs lɛ ni akɛtsu nii lɛ ha anyɛ aja Biblia lɛ waa