Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ayoo Mɔ ni Kɛ Efɔŋfeemɔ Ba Lɛ!

Ayoo Mɔ ni Kɛ Efɔŋfeemɔ Ba Lɛ!

Ayoo Mɔ ni Kɛ Efɔŋfeemɔ Ba Lɛ!

YƐ KLƐŊKLƐŊ afii 100 lɛ mli lɛ, no mli lɛ Yudafoi lɛ ateŋ mɛi babaoo miikpa shiwoo Mesia lɛ gbɛ. (Yohane 6:14) Beni Yesu ba shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, eshɛje mɛi amii, ni eha mɛi nu Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ shishi jogbaŋŋ. Etsá helatsɛmɛi, eha mɛi ni hɔmɔ miiye amɛ niyenii, eba ahum shi, ni etee gbohii ashi po. (Mateo 8:26; 14:14-21; 15:30, 31; Marko 5:38-43) Ejaje Yehowa wiemɔi lɛ, ni ekɛ naanɔ wala he shiwoo ha. (Yohane 3:34) Yesu naa wiemɔ kɛ enifeemɔ ha ayɔse lɛ faŋŋ akɛ lɛ ji Mesia lɛ—mɔ ni baakpɔ̃ adesai kɛjɛ esha kɛ nibii gbohii fɛɛ ni ejɛ esha mli kɛba lɛ mli lɛ.

Kulɛ Yudafoi ajamɔŋ hiɛnyiɛlɔi lɛ ji mɛi klɛŋklɛŋ ni esa akɛ amɛhere Yesu atuu, amɛbo lɛ toi ní amɛjɛ miishɛɛ mli amɛkɛ egbɛtsɔɔmɔ atsu nii. Shi amɛfeee nakai. Yɛ no najiaŋ lɛ, amɛhe tsɛ̃ lɛ, amɛwa lɛ yi, ni amɛtee eyinɔ apam koni amɛgbe lɛ!—Marko 14:1; 15:1-3, 10-15.

Yesu bu hii ni sa shwamɔ nɛɛ fɔ́ yɛ gbɛ ni ja nɔ. (Mateo 23:33-35) Shi kɛlɛ, ele akɛ mɔ kroko hu yɛ ni sa shwamɔ yɛ nibii fɔji ni nakai jamɔŋ hiɛnyiɛlɔ lɛ feɔ lɛ hewɔ. Ekɛɛ amɛ akɛ: “Nyɛ lɛ nyɛtsɛ ni nyɛjɛ emli ji abonsam, ni nyɛtsɛ lɛ tsinebaa nii nyɛsumɔɔ akɛ nyɛfee. Lɛ lɛ gbɔmɔgbelɔ ji lɛ kɛjɛ teteete, ni edamɔɔɔ anɔkwale lɛ mli, ejaakɛ anɔkwale bɛ emli. Kɛ́ eemale lɛ, lɛ diɛŋtsɛ enii ahe ewieɔ, ejaakɛ amalelɔ kɛ malemɔ tsɛ ji lɛ.” (Yohane 8:44) Eyɛ mli akɛ Yesu kpɛlɛ nɔ akɛ adesai baanyɛ afee nibii fɔji moŋ, shi etsɔɔ akɛ mɔ tuuŋtu ni kɛ efɔŋfeemɔ ba ji Satan Abonsam.

Wiemɔ ni Yesu wie akɛ Satan ‘damɔɔɔ anɔkwale lɛ mli’ lɛ haa anaa akɛ tsutsu ko lɛ mumɔ bɔɔ nɔ nɛɛ ji Nyɔŋmɔ tsulɔ ni yeɔ anɔkwa, shi sɛɛ mli lɛ ekpalaŋ kɛje anɔkwale gbɛ lɛ nɔ. Mɛni hewɔ Satan tse Yehowa hiɛ atua lɛ? Ejaakɛ etee nɔ ená henɔwomɔ su, ni nakai henɔwomɔ su lɛ mli bawa aahu akɛ ehiɛ kɔ̃ jamɔ ni ji Nyɔŋmɔ pɛ gbɛnaa lɛ nɔ. *Mateo 4:8, 9.

Satan atuatsemɔ lɛ je kpo faŋŋ yɛ Eden abɔɔ lɛ mli beni elaka Hawa koni eye tso yibii ni agu yeli lɛ. Akɛni Satan ji mɔ klɛŋklɛŋ ni male kɛtsɔ Yehowa he guɔ ni egbe lɛ nɔ hewɔ lɛ, ebatsɔ “malemɔ tsɛ.” Kɛfata he lɛ, akɛni Satan laka Adam kɛ Hawa ni amɛgbo toi hewɔ lɛ, eha gbele ye amɛnɔ nyɔŋ, ni enɛ ha amɛ kɛ amɛshwiei fɛɛ bɔi gboimɔ. No hewɔ lɛ, Satan batsɔ “gbɔmɔgbelɔ”—hɛɛ, gbɔmɔgbelɔ kpanaku yɛ bei fɛɛ mli!—1 Mose 3:1-6; Romabii 5:12.

Satan hewalɛ fɔŋ lɛ ná mumɔŋ bɔɔ nii krokomɛi po anɔ hewalɛ beni elaka ŋwɛibɔfoi komɛi ní amɛbafata ehe kɛtse atua lɛ. (2 Petro 2:4) Taakɛ Satan fee lɛ, nɛkɛ mumɔŋ bɔɔ nii fɔji nɛɛ gbala amɛjwɛŋmɔ kɛtee adesai anɔ yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ. Shi yɛ amɛgbɛfaŋ lɛ, amɛná bɔlɛnamɔ he akɔnɔ fɔŋ amɛha adesai, ni nibii fɔji babaoo jɛ mli kɛba.

Efɔŋfeemɔ Yi Shikpɔŋ lɛ nɔ Obɔ

Biblia lɛ kɛɔ wɔ akɛ: “Beni gbɔmɛi bɔi fɛomɔ . . . ni afɔfɔɔ biyei aha amɛ lɛ, Nyɔŋmɔ bihii lɛ yana akɛ gbɔmɛi abiyei lɛ ahe yɛ fɛo, ni amɛwɛwɛɛ amɛteaŋ yei fɛɛ ni amɛsumɔɔ.” (1 Mose 6:1, 2) Namɛi ji nakai “Nyɔŋmɔ bihii lɛ”? Amɛjeee adesai shi moŋ amɛji mumɔŋ bɔɔ nii. (Hiob 1:6; 2:1) Te wɔfeɔ tɛŋŋ wɔleɔ enɛ? Nɔ hewɔ ji akɛ, gbalashihilɛ etee nɔ yɛ adesai ateŋ aaafee afii 1,500 ni ehe ebahiaŋ ni agbala jwɛŋmɔ kɛya nɔ. No hewɔ lɛ, akɛni Biblia lɛ gbala jwɛŋmɔ kɛtee bɔlɛ ni “Nyɔŋmɔ bihii lɛ” kɛ “gbɔmɛi abiyei lɛ” ná lɛ nɔ hewɔ lɛ, etsɔɔ faŋŋ akɛ nɔ ni tee nɔ lɛ ji nɔ ko ni esaaa, ni asaŋ eko hu bako pɛŋ.

Shwiei ni amɛwo lɛ maa nɔ mi akɛ nakai bɔlɛnamɔ lɛ esaaa. Atsɛɔ bii ni amɛfɔ lɛ akɛ Nefilim, ni amɛyɛ srɔto yɛ gbɔmɛi abii ahe, ni amɛbatsɔmɔ oblaŋi agboi. Amɛyitseiaŋ hu wala waa. “Nefilim” shishi ji “mɛi ni tsirɛɔ mɛi krokomɛi amɛgbegbeeɔ shi.” Atsɛɔ hii ni yitseiaŋ wala nɛɛ akɛ “kakalɔi ni yɔɔ gbɛi kɛjɛ blema beebe.”—1 Mose 6:4.

Nefilim lɛ kɛ amɛtsɛmɛi lɛ ha efɔŋfeemɔ mli bawo wu bɔ ni anako eko pɛŋ. 1 Mose 6:11 kɛɔ akɛ: “Shikpɔŋ lɛ nɔ efite yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ, ni awo shikpɔŋ lɛ nɔ obɔ kɛ yiwalɛ.” Hɛɛ, adesai kase mɛi hee ní bafutu amɛ nɛɛ ayiwalɛ nifeemɔi kɛ amɛjeŋba gbohii lɛ.

Mɛɛ gbɛ nɔ Nefilim lɛ kɛ amɛtsɛmɛi lɛ tsɔ amɛná gbɔmɛi anɔ hewalɛ fɔŋ? Amɛfee nibii ní baaha adesai ni yeee emuu lɛ aná he miishɛɛ ní efee amɛ akɔnɔ. Mɛni jɛ mli kɛba? ‘Heloo fɛɛ fite egbɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ.’ Yɛ naagbee lɛ, Yehowa kɛ Nu Afua kpata nakai je lɛ fɛɛ hiɛ, ni ebaa anɔkwafo Noa kɛ eweku lɛ pɛ yi. (1 Mose 6:5, 12-22) Shi ŋwɛibɔfoi ni tsɔmɔ amɛhe gbɔmɛi lɛ kɛ hiɛgbele ku amɛsɛɛ kɛtee mumɔŋ shihilɛhe lɛ. Ákɛ daimonioi ni aba amɛ shi lɛ, amɛtee nɔ amɛte shi amɛwo Nyɔŋmɔ kɛ ebɔfoi anɔkwafoi lɛ. Etamɔ nɔ ni kɛjɛ nakai beaŋ kɛbaa nɛɛ, Nyɔŋmɔ eŋmɛɛɛ mumɔi fɔji nɛɛ agbɛ ní amɛtsɔmɔ amɛhe gbɔmɛi dɔŋŋ. (Yuda 6) Ni kɛlɛ, amɛtee nɔ amɛná adesai anifeemɔi anɔ hewalɛ waa.

Ayoo Mɔ Fɔŋ lɛ Jogbaŋŋ!

Atsɔɔ bɔ ni Satan efɔŋfeemɔ lɛ ená adesai anɔ hewalɛ waa eha lɛ mli yɛ 1 Yohane 5:19 lɛ, ni jɛmɛ kɛɔ akɛ: ‘Jeŋ muu lɛ fɛɛ kã mɔ fɔŋ lɛ mli.’ Abonsam miikudɔ adesai, ni eeha amɛnaagbai lɛ amli miiwo wu. Yɛ anɔkwale mli lɛ, etswa efai shi waa akɛ ebaafite nii. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ beni ato Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ yɛ afi 1914 lɛ, ashwie ekɛ daimonioi lɛ kɛjɛ ŋwɛi. Biblia lɛ gba yɛ shwiemɔ nɛɛ he akɛ: “Kpóo ha mɛi ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ . . . ejaakɛ abonsam lɛ ekpeleke shi kɛba nyɛŋɔɔ, egiri naakpa, ni ele akɛ be fioo kɛkɛ eyɔɔ.” (Kpojiemɔ 12:7-12) Ŋmɛnɛ, mɛɛ gbɛ nɔ Satan tsɔɔ enáa adesai anɔ hewalɛ?

Gbɛ titri ni Satan tsɔɔ nɔ efeɔ nakai ji kɛtsɔ mumɔ ko ni ehaa ekudɔɔ bɔ ni adesai susuɔ nii ahe ní amɛfeɔ amɛ nii amɛhaa lɛ nɔ. No hewɔ lɛ, Efesobii 2:2 lɛ tsɛɔ Abonsam akɛ “kɔɔyɔɔ mli hewalɛ lɛ nɔ lumɔ lɛ, ni ji mumɔ ni tsuɔ nii ŋmɛnɛŋmɛnɛ yɛ toigbele bii amli lɛ.” “Kɔɔyɔɔ” fɔŋ nɛɛ kanyaaa gbɔmɛi ní amɛshe Nyɔŋmɔ gbeyei ní amɛfee ekpakpa, shi moŋ ehaa mɛi tseɔ Nyɔŋmɔ hiɛ atua ni amɛkuɔ eshishitoo mlai lɛ amli. No hewɔ lɛ, Satan kɛ edaimonioi lɛ woɔ efɔŋ ni adesai feɔ lɛ he hewalɛ, ni amɛhaa emli woɔ wu.

‘Buu Otsui He’

Bɔlɛnamɔ he mfonirii ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ fɔŋ shi ni haa jeŋba shara feɔ tamɔ nɔ ni eyɛ akɔnɔ lɛ ji gbɛ kome nɔ ni “kɔɔyɔɔ” nɛɛ tsɔɔ ejieɔ ehe kpo. (1 Tesalonikabii 4:3-5) Nibii ni mɛi kwɛɔ kɛjieɔ amɛhiɛtserɛ yɛ bɔlɛnamɔ he sinii kɛ ehe mfonirii amli lɛ ekomɛi ji kabonaatoo, niseniianifeemɔ, hii pii ni feɔ ekome kɛtoɔ yoo kabonaa, mɛi ni kɛ kooloi náa bɔlɛ, kɛ gbekɛbii akabonaatoo. Bɔlɛnamɔ he sinii kɛ mfonirii ní bɔlɛnamɔ jeŋba shara faaa yɛ mli tsɔ lɛ po baanyɛ aha mɛi ni kwɛɔ lɛ aná shwelɛ akɛ amɛaakwɛ daa, ni enɛ yeɔ amɛ awui ni ehaa amɛtsɔmɔɔ mɛi ni kwɛɔ koni amɛkɛgbe amɛbɔlɛnamɔ akɔnɔ. * Eji nɔ fɔŋ ni fiteɔ mɛi ateŋ, ni efiteɔ wekukpaa ni kã mɔ lɛ kɛ Nyɔŋmɔ teŋ lɛ hu. Bɔlɛnamɔ he sinii kɛ mfonirii jieɔ daimonioi—atuatselɔi ni jie bɔlɛnamɔ akɔnɔ fɔŋ kpo dani Nu Afua lɛ ba yɛ Noa gbii lɛ amli—ní woɔ he hewalɛ lɛ ajwɛŋmɔ ni efite lɛ kpo.

Yiŋtoo kpakpa hewɔ ni nilelɔ Salomo kɛ ŋaawoo nɛɛ ha akɛ: “Ohiɛ akã otsui he fe nii fɛɛ; ejaakɛ no mli wala jɛɔ.” (Abɛi 4:23) Nɔ ni otsui he ní ooobu kɛjɛ bɔlɛnamɔ he sinii kɛ ehe mfonirii lɛ ahe lɛ tsɔɔ diɛŋtsɛ ji, ní otsake nɔ ni ajieɔ yɛ TV lɛ nɔ lɛ, aloo ni ogbe kɔmpiuta lɛ kwraa kɛ́ mfonirii gbohii pue yɛ nɔ, ni ehe miihia ni okɛ oyaiyeli atsu he nii amrɔ nɔŋŋ! Tsĩi gaimlibi ní atsɛ̃ koni ebatsu otsui lɛ naa tamɔ bɔ ni asraafonyo baafee lɛ. Satan kɛ ehiɛ eka mfonirifeemɔŋ tsui lɛ—ni ji nɔ ni kanyaa bo ni ofee nɔ ko loo oná shwelɛ oha nɔ ko—ni ebɔɔ mɔdɛŋ ní efite lɛ.

Ehe miihia hu ni obu otsui lɛ he bɔni afee ni okaná suɔmɔ oha yiwalɛ nifeemɔ, ejaakɛ Abonsam le akɛ ‘mɔ ni sumɔɔ yiwalɛ lɛ, Yehowa nyɛ̃ɔ lɛ.’ (Lala 11:5) Jeee ja Satan eha otsɔ yiwalɔ ní shwieɔ mɛi alá shi dani obaatsɔ Nyɔŋmɔ henyɛlɔ; nɔ ni nɔŋŋ ni esumɔɔ ni efee kɛkɛ ji ní eha oná suɔmɔ oha yiwalɛ nifeemɔ. Yiwalɛ nifeemɔi, ni bei pii lɛ ŋkunyaayeli nifeemɔi jeɔ kpo yɛ mli ní eyi tɛlivishiŋ kɛ adafitswaa woji amli obɔ lɛ jeee efolo. Eyɛ mli akɛ Nefilim lɛ egboi ni amɛbɛ wala mli dɔŋŋ moŋ, shi amɛsubaŋi kɛ amɛnifeemɔi lɛ miiya nɔ waa lolo! Ani nibii ni okɛjieɔ ohiɛtserɛ lɛ tsɔɔ akɛ oote shi oowo Satan ŋaatsɔɔi lɛ?—2 Korintobii 2:11.

Bɔ ni Ooofee Ote Shi Owo Hewalɛ Fɔŋ ní Satan Náa yɛ Mɛi Anɔ Lɛ

Wu ni wɔɔwu wɔshi mumɔi fɔji lɛ baanyɛ afee nɔ ni wa. Biblia lɛ tsɔɔ akɛ, kɛfata adesai agbɔjɔmɔ ní mɛi ni bɔɔ mɔdɛŋ akɛ amɛaasa Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ wuɔ amɛshiɔ lɛ he lɛ, ‘amɛkɛ . . . mumɔi fɔji asafo’ lɛ hu ‘ena nɔmɔ.’ Bɔni afee ni wɔye kunim, ní wɔná Nyɔŋmɔ nɔkpɛlɛmɔ lɛ, esa akɛ wɔkɛ nibii babaoo ni Nyɔŋmɔ kɛhaa lɛ atsu nii.—Efesobii 6:12; Romabii 7:21-25.

Nibii nɛɛ ekomɛi ji Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ, ni ji hewalɛ ni fe fɛɛ yɛ je lɛ mli lɛ. Bɔfo Paulo ŋma kɛyaha klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli Kristofoi lɛ akɛ: “Wɔ lɛ, jeee je nɛŋ mumɔ lɛ wɔná, shi moŋ Mumɔ ni jɛ Nyɔŋmɔ mli lɛ.” (1 Korintobii 2:12) Mɛi ni Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ kudɔɔ amɛ lɛ náa suɔmɔ amɛhaa nibii ni Nyɔŋmɔ sumɔɔ, ni amɛnyɛɔ nibii ni enyɛɔ lɛ. (Amos 5:15) Te mɔ ko aaafee tɛŋŋ ená mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ? Gbɛ titri ni abaanyɛ atsɔ nɔ aná ji kɛtsɔ sɔlemɔ, Biblia lɛ kasemɔ—Biblia lɛ diɛŋtsɛ lɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ atsɔ aŋma—kɛ mɛi ni yɔɔ suɔmɔ diɛŋtsɛ kɛha Nyɔŋmɔ ní akɛ amɛ aaabɔ naanyo lɛ nɔ.—Luka 11:13; 2 Timoteo 3:16; Hebribii 10:24, 25.

Kɛ́ okɛ nibii ni Nyɔŋmɔ kɛhaa nɛɛ tsu nii lɛ, ebaaha obɔi “Nyɔŋmɔ tawuu nii lɛ fɛɛ” woo, ni enɛ ji gbɛ pɛ ni obaanyɛ otsɔ nɔ odamɔ “abonsam ŋaatsɔɔi lɛ” anaa shweshweeshwe. (Efesobii 6:11-18) Nibii nɛɛ ní okɛaatsu nii bianɛ lɛ he miihia waa fe bei fɛɛ ni eho. Mɛni hewɔ?

Eshwɛ Fioo ni Efɔŋfeemɔ Sɛɛ Baafo!

Lalatsɛ lɛ kɛɛ akɛ: “Kɛ́ mɛi fɔji mlifu gblɔ̃gblɔ̃ tamɔ jwɛi, ni mɛi ni tsuɔ nishaianii lɛ miifrɔke lɛ, afee koni akpata amɛhiɛ kwrakwra.” (Lala 92:8) Hɛɛ, taakɛ ebalɛ yɛ Noa gbii lɛ amli lɛ, bɔ ni efɔŋfeemɔ efa babaoo lɛ ji odaseyeli ni tsɔɔ akɛ be ni Nyɔŋmɔ kɛbaakojo lɛ ebɛŋkɛ, ni jeee adesai eshafeelɔi lɛ pɛ ebaakojo, shi ebaakojo Satan kɛ edaimonioi lɛ hu. Yɛ nakai be lɛ mli lɛ, abaaŋɔ Satan kɛ edaimonioi lɛ awo bu kwɔŋkwɔŋ lɛ mli, ni tsɔɔ akɛ amɛnyɛŋ nɔ ko kwraa amɛfee, ni yɛ naagbee lɛ abaakpata amɛhiɛ kwraa. (2 Timoteo 3:1-5; Kpojiemɔ 20:1-3, 7-10) Namɔ baatsu kojomɔ nɛɛ he nii? Lɛ ji Yesu Kristo, mɔ ni aŋma yɛ ehe akɛ: “Enɛ hewɔ Nyɔŋmɔ bi lɛ jie ehe kpo, koni efite abonsam nitsumɔi lɛ.”—1 Yohane 3:8.

Ani oosumɔ ni efɔŋfeemɔ sɛɛ afo? Kɛ́ nakai ni lɛ, obaanyɛ okɛ shiwoi ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ ashɛje omii. Wolo kroko ko bɛ ni haa aleɔ Satan, mɔ ni kɛ efɔŋfeemɔ ba lɛ, ni wolo ko bɛ ni tsɔɔ gbɛ nɔ ni abaatsɔ akpata lɛ kɛ enitsumɔi fɔji lɛ ahiɛ. Wɔmiiwo bo hewalɛ ni okase Biblia lɛ bɔni afee ni Satan efɔŋfeemɔ lɛ akaná onɔ hewalɛ amrɔ nɛɛ, ni oná hiɛnɔkamɔ akɛ obaahi jeŋ ko ni efɔŋfeemɔ bɛ mli lɛ mli.—Lala 37:9, 10.

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 5 Alé gbɛi tuuŋtu ni akɛ tsɛ ŋwɛibɔfo ni batsɔ Satan lɛ. Wiemɔ “Satan” lɛ shishi ji “Shitee-kɛwolɔ,” ni “Abonsam” shishi ji “Heguɔgbelɔ.” Satan nifeemɔ lɛ tamɔ blema Tiro maŋtsɛ lɛ nifeemɔ lɛ nɔŋŋ yɛ gbɛ̀i komɛi anɔ. (Ezekiel 28:12-19) Naagba ko bɛ amɛhe kɛjɛ shishijee, shi amɛwo amɛhe nɔ, ni no kɛ amɛshigbeemɔ ba.

^ kk. 17 Kwɛmɔ saneyitsei ni tsara nɔ ni ji “Pornography—Harmless or Harmful?” ni yɔɔ July 22, 2003, Awake! ní Yehowa Odasefoi fee lɛ mli.

[Akrabatsa/Mfoniri ni yɔɔ baafa 6]

Adesãi ni Anɔkwalei Fioo Komɛi Yɔɔ Mli

Nyɔŋmɔi bibii, asaabui, kɛ nu afua ni fite nibii eyi blema adesãi amli obɔ yɛ je lɛŋ he fɛɛ he. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Gilgamesh he Sane Kakadaŋŋ ni aŋma yɛ Akkad wiemɔ mli lɛ tsĩ nu afua, meele, kɛ mɛi ni je oshara lɛ mli lɛ atã. Atsɔɔ akɛ Gilgamesh diɛŋtsɛ ji mɔ ko ni yɔɔ akɔnɔ fɔŋ, eji nyɔŋmɔ bibioo ni yiŋ wa, loo efã nyɔŋmɔ, kɛ efã gbɔmɔ. Aztecbii adesãi wieɔ blema jeŋ ko ní asaabui hi mli, ní nu afua wulu ko ba yɛ nakai beaŋ lɛ he. Norsebii adesã ko tsɔɔ bɔ ni asaabui kɛ nuu nilelɔ ko ni atsɛɔ lɛ Bergelmir lɛ kpɛ lɛlɛ wulu ko ni ekɛhere lɛ kɛ eŋa yiwala. Kɛ́ abua adesãi nɛɛ fɛɛ amli odaseyelii lɛ anaa lɛ, emaa nɔ ni Biblia lɛ tsɔɔ akɛ adesai fɛɛ jɛ mɛi ni yi na wala yɛ nu afua ni kpata blema jeŋ fɔŋ ko hiɛ lɛ mli lɛ nɔ mi.

[Mfoniri]

Tɛtao ni aŋma Gilgamesh he Sane Kakadaŋŋ yɛ nɔ

[He ni Sane lɛ Jɛ]

The University Museum, University of Pennsylvania (neg. # 22065)

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 5]

Ŋmɛnɛ, mɛi feɔ amɛnii tamɔ bɔ ni Nefilim lɛ fee amɛnii lɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 7]

Anɔkwa nilee wajeɔ wɔ koni efɔŋfeemɔ akɛná wɔnɔ hewalɛ