Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Yehowa Yɛ Toiboo Ni Ofeɔ Lɛ He Miishɛɛ

Yehowa Yɛ Toiboo Ni Ofeɔ Lɛ He Miishɛɛ

Yehowa Yɛ Toiboo Ni Ofeɔ Lɛ He Miishɛɛ

“Mibi, feemɔ ohe nilelɔ, ní oha mitsui anyɔ mimli.”—ABƐI 27:11.

1. Mɛɛ mumɔ ekpele jeŋ muu lɛ fɛɛ ŋmɛnɛ?

HEYELI kɛ toigbele mumɔ ekpele je lɛŋ fɛɛ ŋmɛnɛ. Bɔfo Paulo tsɔɔ nɔ hewɔ ni ebalɛ nakai lɛ mli yɛ ewolo ni eŋma kɛyaha Kristofoi ni yɔɔ Efeso lɛ mli akɛ: ‘Sá lɛ nyɛnyiɛ yɛ je nɛŋ su lɛ naa, yɛ kɔɔyɔɔ mli hewalɛ lɛ nɔ lumɔ lɛ, ni ji mumɔ ni tsuɔ nii ŋmɛnɛŋmɛnɛ yɛ toigbele bii amli lɛ naa.’ (Efesobii 2:1, 2) Hɛɛ kɛ́ wɔɔwie he yɛ gbɛ ko nɔ lɛ, Satan Abonsam ni ji “kɔɔyɔɔ mli hewalɛ lɛ nɔ lumɔ lɛ” kɛ toigbele mumɔ ewo jeŋ muu lɛ fɛɛ mli. Efee nakai yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli, ni kɛjɛ beni ashwie lɛ kɛjɛ ŋwɛi yɛ Jeŋ Ta 1 lɛ mli kɛbaa nɛɛ lɛ, eeya nɔ eefee enɛ waa diɛŋtsɛ.—Kpojiemɔ 12:9.

2, 3. Mɛɛ yiŋtoi ahewɔ ni esa akɛ wɔfee toiboo wɔha Yehowa lɛ?

2 Shi akɛ Kristofoi lɛ, wɔle akɛ Yehowa Nyɔŋmɔ ji mɔ ni sa akɛ wɔfee toiboo wɔha, ejaakɛ lɛ ji wɔ-Bɔlɔ, wɔwala Yibaalɔ, Maŋtsɛ ni yɔɔ suɔmɔ, kɛ wɔ-Kpɔlɔ. (Lala 148:5, 6; Bɔfoi lɛ Asaji 4:24; Kolosebii 1:13; Kpojiemɔ 4:11) Israelbii ni hi shi yɛ Mose gbii lɛ amli lɛ le akɛ Yehowa ji amɛ-Wala Halɔ kɛ Kpɔlɔ. No hewɔ lɛ Mose kɛɛ amɛ akɛ: “Nyɛjwɛŋa nɔ ni nyɛyea kitãi ni Yehowa, nyɛ-Nyɔŋmɔ lɛ, wo nyɛ lɛ nɔ.” (5 Mose 5:32) Hɛɛ, Yehowa ji mɔ ni sa akɛ amɛfee toiboo amɛha. Shi kɛlɛ etsɛɛɛ kwraa ni amɛgbo amɛ-Maŋtsɛ lɛ nɔ toi.

3 Te toiboo ni wɔɔfee wɔha jeŋ fɛɛ Bɔlɔ lɛ he hiaa ha tɛŋŋ? Be ko lɛ, Nyɔŋmɔ ha gbalɔ Samuel kɛɛ Maŋtsɛ Saul akɛ: “Toiboo hi fe afɔle.” (1 Samuel 15:22, 23) Mɛni hewɔ?

Bɔ ni “Toiboo Hi Fe Afɔle”

4. Wɔbaanyɛ wɔkɛ nɔ ko aha Yehowa yɛ mɛɛ shishinumɔ naa?

4 Ákɛ Bɔlɔ lɛ, heloonaa nibii fɛɛ ni wɔyɔɔ lɛ ji Yehowa nɔ̃. Enɛ hewɔ lɛ ani nɔ ko yɛ ni wɔbaanyɛ wɔkɛha lɛ? Hɛɛ, nɔ̃ ko yɛ ni jara wa ni wɔbaanyɛ wɔkɛha lɛ? Mɛni ji no? Wɔbaanyɛ wɔna hetoo lɛ yɛ ŋaawoo ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ mli: “Mibi, feemɔ ohe nilelɔ, ní oha mitsui anyɔ mimli, ní maná hetoo maha mɔ ni bɔɔ mi ahora lɛ.” (Abɛi 27:11) Wɔbaanyɛ wɔfee toiboo wɔha Nyɔŋmɔ. Eyɛ mli akɛ wɔyɛ shihilɛi kɛ hei srɔtoi amli moŋ, shi kɛ́ wɔfee toiboo lɛ, wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ eha Satan Abonsam amale naafolɔmɔ akɛ kɛ́ adesai kɛ kaai kpe lɛ, amɛyaŋ nɔ amɛyeŋ Nyɔŋmɔ anɔkwa lɛ hetoo. Mɛɛ hegbɛ po enɛ ji nɛkɛ!

5. Te toigbele nifeemɔ saa Yehowa he ehaa tɛŋŋ? Feemɔ he nɔkwɛmɔnɔ.

5 Wɔyiŋ ni wɔkpɛɔ lɛ kɔɔ Nyɔŋmɔ he. Kɛ́ wɔgbo enɔ toi lɛ, esaa ehe. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Kɛ́ mɔ ko kɛ ehe wo nifeemɔ ni nilee bɛ mli lɛ mi lɛ, edɔɔ lɛ. (Lala 78:40, 41) Ŋɔɔ lɛ akɛ mɔ ko ni miiye sikli hela kpoo akɛ eeeye niyenii ni hewalɛ yɔɔ mli ni atsɔɔ lɛ akɛ eye lɛ ni etee nɔ eye niyenii ni ehiii kɛha lɛ lɛ. Te datrɛfonyo ni yɔɔ suɔmɔ ni kwɛɔ lɛ lɛ baanu he eha tɛŋŋ? Wɔbaanyɛ wɔná nɔmimaa akɛ kɛ́ adesai gbo Yehowa nɔ toi lɛ edɔɔ lɛ, ejaakɛ ele nibii ni baajɛ mli aba kɛ́ amɛkpoo wala he gbɛtsɔɔmɔ ni ekɛhaa lɛ.

6. Mɛni baaye abua wɔ ni wɔfee toiboo wɔha Nyɔŋmɔ?

6 Ákɛ aŋkroaŋkroi lɛ mɛni baaye abua wɔ koni wɔfee toiboo? Esa jogbaŋŋ akɛ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ aaabi Nyɔŋmɔ koni eha lɛ “toiboo tsui” taakɛ Maŋtsɛ Salomo fee lɛ. Ebi ní aha lɛ tsui ni tamɔ nɛkɛ bɔni afee ni ‘eyoo nɔ ni hi kɛ nɔ ni ehiii,’ ní enyɛ ekojo enyɛmimɛi Israelbii lɛ. (1 Maŋtsɛmɛi 3:9) Kɛ́ wɔɔyɔse nɔ ni hi kɛ nɔ ni ehiii yɛ jeŋ ni toigbele mumɔ eyi mli obɔ nɛɛ mli lɛ, no lɛ “toiboo tsui” he miihia wɔ hu. Nyɔŋmɔ kɛ e-Wiemɔ lɛ, Biblia kasemɔ he woji, Kristofoi akpeei, kɛ onukpai ni yɔɔ suɔmɔ eha wɔ bɔni afee ni wɔnyɛ wɔná “toiboo tsui.” Ani wɔkɛ gbɛjianɔi ni ajɛ suɔmɔ mli ato nɛɛ miitsu nii jogbaŋŋ?

7. Mɛni hewɔ Yehowa maa toiboo nɔ mi fe afɔleshaai lɛ?

7 Yɛ enɛ gbɛfaŋ lɛ, kaimɔ akɛ be ko ni eho lɛ Yehowa ha ewebii ni hi shi yɛ blema lɛ nále akɛ toiboo he miihia kwraa fe afɔlei ni akɛ kooloi shãa lɛ. (Abɛi 21:3, 27; Hoshea 6:6; Mateo 12:7) Akɛni Yehowa nɔŋŋ ni fã ewebii lɛ koni amɛshã afɔlei nɛɛ, mɛni hewɔ ekɛɛ akɛ toiboo he miihia fe afɔlei lɛ? Ojogbaŋŋ, mɛni ji jwɛŋmɔ ni mɔ ni yaashã afɔle lɛ hiɛ? Ani eefee enɛ ni ekɛsa Nyɔŋmɔ hiɛ? Aloo eefee lɛ kɛkɛ akɛni eji kusum ko ni afeɔ lɛ hewɔ? Kɛji akɛ Yehowa jálɔ ko miisumɔ diɛŋtsɛ ni esa Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ, ebaakwɛ jogbaŋŋ ni efee toiboo eha Nyɔŋmɔ famɔi fɛɛ. Kooloi afɔleshaa ko he ehiaaa Nyɔŋmɔ, shi toiboo ni wɔfeɔ wɔhaa lɛ lɛ ji nɔ ko ni jara wa ni wɔbaanyɛ wɔkɛha lɛ.

Kɔkɔbɔɔ He Nɔkwɛmɔnɔ

8. Mɛni hewɔ Yehowa kpoo Saul akɛ Maŋtsɛ lɛ?

8 Biblia mli sane ni kɔɔ Maŋtsɛ Saul he lɛ maa bɔ ni toiboo he hiaa ha lɛ nɔ mi. Saul je enɔyeli lɛ shishi akɛ heshibalɔ kɛ humi, ni ‘eji mɔ bibioo yɛ lɛ diɛŋtsɛ ehiɛ.’ Shi sɛɛ mli lɛ, henɔwomɔ kɛ susumɔi ni ejaaa ná eyiŋkpɛi anɔ hewalɛ. (1 Samuel 10:21, 22; 15:17) Be ko lɛ, ebabi ni Saul kɛ Filistibii lɛ ayawu. Samuel kɛɛ maŋtsɛ lɛ akɛ emɛ ni ebashã afɔlei eha Yehowa ní ekɛ gbɛtsɔɔmɔi krokomɛi abaha lɛ. Shi Samuel sɛɛ yagbala shi fioo, ni maŋbii lɛ bɔi gbɛɛ kɛshwãmɔ. Ní Saul na enɛ lɛ “eshã shãa afɔle lɛ.” Yehowa náaa enɛ he miishɛɛ. Sɛɛ mli beni Samuel bashɛ shi lɛ, maŋtsɛ lɛ jie enaa kɛfã etoigbele nifeemɔ lɛ he, ni ekɛɛ akɛni samuel sɛɛ gbala shi hewɔ lɛ, ‘emia ehiɛ’ eshã shãa afɔle lɛ koni ená Yehowa hiɛ duromɔ. Kɛha Maŋtsɛ Saul lɛ, nakai afɔle ni eshã lɛ he miihia kwraa fe toiboo ni eeefee eha gbɛtsɔɔmɔ ni akɛha lɛ akɛ emɛ Samuel koni ebashã nakai afɔle lɛ. Samuel kɛɛ lɛ akɛ: “Oye kwashiai asane; oyeko Yehowa, o-Nyɔŋmɔ lɛ, kitã ni ewoo lɛ nɔ.” Yehowa nɔ toigbele ha maŋtsɛyeli lɛ je Saul dɛŋ.—1 Samuel 10:8; 13:5-13.

9. Mɛɛ gbɛ nɔ Saul tsɔɔ yɛ akɛ efeee toiboo kɛhaaa Nyɔŋmɔ?

9 Ani maŋtsɛ lɛ kase nii kɛjɛ nifeemɔ ni tee nɔ nɛɛ mli? Dabi! Sɛɛ mli lɛ Yehowa fã Saul koni ekpata Amalek maŋ ni batutua Israelbii lɛ beni Israelbii lɛ eyatako amɛhe lɛ ahiɛ. Akɛɛ Saul akɛ ekana amɛshĩa kooloi po mɔbɔ. Ebo Yehowa toi kɛyashɛ he ko, ejaakɛ ‘egbe Amalekbii lɛ kɛjɛ Havila kɛyashi Shur.’ Beni Samuel kɛ maŋtsɛ lɛ bakpe lɛ, maŋtsɛ lɛ mli fili lɛ ni ekɛɛ akɛ: “Yehowa ajɔo! Miye Yehowa kitã lɛ nɔ.” Shi yɛ nɔ̃ najiaŋ ni Saul kɛ ewebii lɛ kɛ gbɛtsɔɔmɔ ni mli ka shi faŋŋ ni akɛha amɛ lɛ fɛɛ aaatsu nii lɛ, amɛbáa Maŋtsɛ Agag kɛ “tooi kɛ tsinai ni hi fe fɛɛ lɛ kɛ kooloi ni eshwishwii lɛ kɛ too gwantɛŋbii kɛ nɔ fɛɛ nɔ ni hi lɛ” ayi. Maŋtsɛ Saul jie enaa kɛfã etoigbele nifeemɔ lɛ he, ni ekɛɛ akɛ: “Maŋ lɛ baa tooi kɛ tsinai ni hi fe fɛɛ lɛ ayi, koni amɛkɛbashã afɔle amɛha Yehowa, o-Nyɔŋmɔ lɛ.”—1 Samuel 15:1-15.

10. Mɛɛ sane oti ko Saul nyɛɛɛ ayɔse?

10 Ni Samuel kɛɛ Saul akɛ: “Ani Yehowa náa shãa afɔlei kɛ gbee afɔlei ahe tsui tamɔ Yehowa gbee toiboo lo? Naa, toiboo hi fe afɔle, ni ninumɔ hu hi fe tooi agboi afɔ.” (1 Samuel 15:22) Akɛni Yehowa ekɛɛ akɛ akpata nakai kooloi lɛ ahiɛ hewɔ lɛ, amɛsaaa kɛha afɔleshãa.

Feemɔ Toiboo yɛ Nibii Fɛɛ Mli

11, 12. (a) Te Yehowa buɔ mɔdɛŋ ni wɔbɔɔ koni wɔsa ehiɛ yɛ wɔjamɔ mli lɛ ehaa tɛŋŋ? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ mɔ ko baanyɛ alaka ehe akɛ eefee Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii, shi yɛ anɔkwale mli lɛ efeee toiboo?

11 Kwɛ bɔ ni Yehowa mii shɛɔ ehe ehaa kɛ́ ena akɛ enɔkwa tsuji miiya nɔ amɛmiifi shi shiŋŋ yɛ yiwaa ni amɛkɛkpeɔ fɛɛ sɛɛ, amɛmiijaje Maŋtsɛyeli lɛ yɛ be mli ni mɛi pii booo amɛ toi, ni kɛ́ kpeeiyaa be shɛ ni amɛnu he akɛ amɛtsu nii kɛtao amɛdaaŋ ŋmaa po lɛ, amɛshiɔ amɛyaa Kristofoi akpeei lɛ! Toiboo ni wɔfeɔ yɛ wɔjamɔ lɛ mli nifeemɔi ni he hiaa nɛɛ amli lɛ haa etsui nyaa! Mɔdɛŋ ni wɔbɔɔ kɛjáa Yehowa lɛ bafeɔ nɔ ni jara wa kɛha lɛ kɛ́ wɔjɛ wɔsuɔmɔ mli wɔfee nakai. Ekolɛ adesai enaŋ mɔdɛŋ ni wɔbɔɔ kɛtsuɔ nii lɛ moŋ, shi Nyɔŋmɔ naa nitsumɔ ni wɔjɛɔ wɔtsuiŋ wɔtsuɔ lɛ ni ekaiɔ.—Mateo 6:4.

12 Shi kɛ́ wɔmiisumɔ ni wɔsa Nyɔŋmɔ hiɛ kɛmɔ shi lɛ, no lɛ ehe miihia ni wɔfee toiboo yɛ wɔshihilɛi fɛɛ amli. Esaaa akɛ wɔlakaa wɔhe kɔkɔɔkɔ akɛ bei abɔ ni wɔkɛ wɔhe woɔ Nyɔŋmɔjamɔ nifeemɔi komɛi amli lɛ, wɔbaanyɛ wɔku Nyɔŋmɔ shishitoo mlai lɛ ekomɛi amli ni nɔ ko baaa. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekolɛ mɔ ko baasusu akɛ kɛ́ ekɛ ehe wo jamɔ nifeemɔi amli kɛkɛ lɛ, ebaanyɛ ekɛ ehe awo jeŋba shara loo eshai krokomɛi ni yɔɔ hiɛdɔɔ mli ni agbalaaa etoi. Kwɛ tɔmɔ ní enɛ baaji!—Galatabii 6:7, 8.

13. Kɛ́ wɔyɛ teemɔŋ lɛ, abaanyɛ aka toiboo ni wɔfeɔ wɔhaa Yehowa lɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

13 Enɛ hewɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔbi wɔhe akɛ, ‘Ani miifee toiboo miiha Yehowa yɛ midaa gbi shihilɛ mli, yɛ nibii bibii po amli?’ Yesu kɛɛ akɛ: “Mɔ ni yeɔ nɔ ko bibioo mli anɔkwa lɛ, eyeɔ babaoo hu mli anɔkwa; ni mɔ ni yeee nɔ ko bibioo mli anɔkwa lɛ, eyeee babaoo hu mli anɔkwa.” (Luka 16:10) Ani ‘wɔkɛ tsui ni eye emuu miinyiɛ’ yɛ ‘wɔwei,’ heni mɛi krokomɛi enaaa jɛmɛ nii lɛ? (Lala 101:2) Yɛ anɔkwale mli lɛ, ekolɛ abaaka anɔkwa ni wɔyeɔ lɛ akwɛ beni wɔyɔɔ wɔshĩai amli. Yɛ maji ni mɛi babaoo yɔɔ kɔmpiutai yɛ amɛshĩai amli lɛ amli lɛ, ewaaa kwraa akɛ aaana yakayaka mfonirii. Yɛ afii fioo komɛi ni eho lɛ amli lɛ, kɛ́ mɔ ko eyaaa hei ni hiɛtserɛjiemɔ gbohii yaa nɔ yɛ lɛ, ehiŋmɛi gbaŋ mfonirii ni tamɔ enɛɛmɛi anɔ. Ani wɔbaafee toiboo wɔha Yesu wiemɔi akɛ: “Mɔ fɛɛ mɔ ni kwɛɔ yoo ni ehe feɔ lɛ akɔnɔ lɛ, ekɛ lɛ efite gbala momo yɛ etsui mli”? Hɛɛ, ani wɔbaakpoo akɛ wɔkwɛŋ yakayaka mfonirii po? (Mateo 5:28; Hiob 31:1, 9, 10; Lala 119:37; Abɛi 6:24, 25; Efesobii 5:3-5) Ni tɛlivishiŋ nɔ nifeemɔi ni ajieɔ ni yiwalɛ nifeemɔi yɔɔ mli lɛ hu? Ani wɔfeɔ wɔnii tamɔ wɔ-Nyɔŋmɔ ni esusuma ‘nyɛ̃ɔ mɔ ni sumɔɔ yiwalɛ lɛ’? (Lala 11:5) Ni dãa babaoo ni anuɔ yɛ teemɔŋ lɛ hu? Biblia lɛ teɔ shi woɔ dãatɔɔ, shi ebɔɔ Kristofoi kɔkɔ hu ni amɛkafee mɛi ni ‘nuɔ dãa babaoo.’—Tito 2:3; Luka 21:34, 35; 1 Timoteo 3:3.

14. Mɛɛ gbɛ̀i komɛi anɔ wɔbaanyɛ wɔtsɔ wɔha ana bɔ ni wɔfeɔ toiboo wɔhaa Nyɔŋmɔ yɛ shika he saji amli?

14 Shihilɛ kroko ni ehe hiaa ni wɔhiɛ ahi wɔhe nɔ yɛ mli ji bɔ ni wɔtsuɔ shika he saji ahe nii wɔhaa. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ani wɔkɛ wɔhe baawo nifeemɔ ko ni haa anáa shika oya, ni tamɔ ojotswaa nɔŋŋ lɛ mli? Ani wɔsumɔɔ ni wɔtsɔ gbɛ̀i gbohii anɔ wɔjo toowoo naa foi? Aloo wɔkɛ hiɛmiamɔ feɔ toiboo wɔhaa famɔ akɛ “bɔ ni ji mɔ fɛɛ mɔ gbɛnaa lɛ, nyɛfea nyɛhaa lɛ: Mɔ gbɛfaŋ ni ji onia lɛ, nyɛtsũa onia” lɛ?—Romabii 13:7.

Toiboo ni Ajɛɔ Suɔmɔ Mli Afeɔ

15. Mɛni hewɔ oyeɔ Nyɔŋmɔ kitai lɛ anɔ lɛ?

15 Toiboo ni afeɔ ahaa Nyɔŋmɔ kitãi lɛ haa anáa jɔɔmɔi. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ wɔkɛ tawa tsuuu nii, wɔbaa wɔjeŋ jogbaŋŋ, wɔyɛ bulɛ kɛha bɔ ni lá yɔɔ krɔŋkrɔŋ lɛ, ekolɛ helai komɛi ebatswaŋ wɔ ojo. Kɛfata he lɛ, kɛ́ wɔkɛ Biblia mli anɔkwalei lɛ tsu nii yɛ wɔshihilɛi krokomɛi amli lɛ, ehe baanyɛ aba sɛɛnamɔ aha wɔ yɛ shika gbɛfaŋ, wɔkɛ mɛi asharamɔ mli, loo yɛ shĩa. (Yesaia 48:17) Abaanyɛ akɛɛ yɛ gbɛ ni ja nɔ akɛ heloonaa sɛɛnamɔi nɛɛ fɛɛ ji jɔɔmɔi ni tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ mlai lɛ ahe yɛ sɛɛnamɔ. Fɛɛ sɛɛ lɛ, yiŋtoo titri hewɔ ni wɔfeɔ toiboo wɔhaa Yehowa lɛ ji akɛ wɔsumɔɔ lɛ. Wɔsɔmɔɔɔ Nyɔŋmɔ yɛ ŋkomeŋfa yiŋtoi ahewɔ. (Hiob 1:9-11; 2:4, 5) Nyɔŋmɔ eha wɔ heyeli ni wɔkɛhala mɔ ni wɔbaasumɔ ni wɔbo lɛ toi. Wɔhala akɛ wɔɔfee toiboo wɔha Yehowa, ejaakɛ wɔmiisumɔ ni wɔsa ehiɛ ni wɔfee nɔ ni ja.—Romabii 6:16, 17; 1 Yohane 5:3.

16, 17. (a) Yesu jie etsuiŋ ni ejɛɔ efeɔ toiboo ehaa Nyɔŋmɔ lɛ kpo yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔkase Yesu yɛ?

16 Yesu fee tsui mli tɔ̃ɔ ni ajɛɔ afeɔ toiboo ahaa Yehowa lɛ he nɔkwɛmɔnɔ ni nɔ bɛ. (Yohane 8:28, 29) Beni Yesu yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, “ekase toiboo yɛ amanehului ní ena lɛ amli.” (Hebribii 5:8, 9) Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Yesu ‘ba ehe shi ni ebo toi kɛtee gbele mli, kɛtee sɛŋmɔtso nɔ gbele mli tete.’ (Filipibii 2:7, 8) Eyɛ mli akɛ Yesu efee toiboo momo yɛ ŋwɛi moŋ, shi atee nɔ aka toiboo ni efeɔ lɛ akwɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ. Wɔbaanyɛ wɔná hekɛnɔfɔɔ akɛ Yesu sa yɛ gbɛ fɛɛ gbɛ nɔ akɛ eeesɔmɔ akɛ Osɔfonukpa kɛha emumɔŋ nyɛmimɛi lɛ kɛ agbɛnɛ hu adesai krokomɛi ni heɔ enɔ yeɔ lɛ.—Hebribii 4:15; 1 Yohane 2:1, 2.

17 Ni wɔ hu? Wɔbaanyɛ wɔkase Yesu kɛtsɔ toiboo ni wɔfeɔ wɔhaa Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii lɛ ni wɔkɛaaye klɛŋklɛŋ gbɛhe lɛ nɔ. (1 Petro 2:21) Kɛji akɛ suɔmɔ ni wɔyɔɔ kɛha Nyɔŋmɔ lɛ tsirɛ wɔ ni wɔfee nɔ ni Yehowa fãa wɔ akɛ wɔfee lɛ, beni aanyɛ wɔnɔ loo aaka wɔ ni wɔfee nɔ kroko po lɛ, ehaa wɔtsui tɔɔ. (Romabii 7:18-20) Nɔ ni fata enɛ he ji suɔmɔ mli ni wɔjɛɔ wɔfeɔ toiboo wɔhaa mɛi ni nyiɛɔ hiɛ yɛ anɔkwa jamɔ mli lɛ, eyɛ mli moŋ akɛ amɛyeee emuu. (Hebribii 13:17) Toiboo ni wɔfeɔ wɔhaa Nyɔŋmɔ kitai lɛ yɛ wɔ aŋkroaŋkro shihilɛi amli lɛ jara wa yɛ Yehowa hiɛ.

18, 19. Mɛni jɛɔ wɔtsuiaŋ ni wɔjɛɔ wɔsɔmɔɔ Nyɔŋmɔ lɛ mli kɛbaa?

18 Ŋmɛnɛ lɛ, ekolɛ toiboo ni wɔɔfee wɔha Yehowa lɛ baabi ni wɔmia wɔhiɛ yɛ yiwaa mli koni wɔya nɔ wɔye anɔkwa. (Bɔfoi lɛ Asaji 5:29) Agbɛnɛ hu toiboo ni wɔfeɔ wɔhaa Yehowa famɔ akɛ wɔshiɛ ni wɔtsɔɔ nii lɛ biɔ ni wɔmia wɔhiɛ kɛyashi nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ baaba enaagbee. (Mateo 24:13, 14; 28:19, 20) Ehe miihia ni wɔmia wɔhiɛ ni wɔya nɔ wɔkɛ wɔnyɛmimɛi lɛ abua wɔhe naa, eyɛ mli akɛ ekolɛ wɔbaanu he akɛ je lɛ miinyɛ wɔ nɔ. Wɔ-Nyɔŋmɔ ni yɔɔ suɔmɔ lɛ le mɔdɛŋ ni wɔbɔɔ koni wɔfee toiboo wɔha lɛ yɛ shihilɛi nɛɛ amli lɛ. Shi kɛ́ wɔɔfee toiboo kɛmɔ shi lɛ, no lɛ ehe miihia ni wɔwu ta wɔshi wɔheloo ni feɔ esha lɛ ni wɔtsi wɔhe kɛjɛ esha he, ni wɔná suɔmɔ wɔha ekpakpa.—Romabii 12:9.

19 Kɛji akɛ wɔjɛ suɔmɔ kɛ hiɛsɔɔ mli wɔsɔmɔ Yehowa lɛ, ebatsɔɔ “mɛi ni taoɔ esɛɛ gbɛ [tamɔ wɔ] lɛ anyɔmɔwolɔ” kɛhaa wɔ. (Hebribii 11:6) Afɔlei kpakpai ni ashãa he miihia ni amɛsa, shi tsui mli ni ajɛɔ afeɔ toiboo kwraa ahaa Yehowa lɛ ji nɔ ni saa ehiɛ fe fɛɛ.—Abɛi 3:1, 2.

Te Obaaha Hetoo Oha Tɛŋŋ?

• Mɛni hewɔ wɔbaanyɛ wɔkɛɛ akɛ wɔyɛ nɔ ko ni wɔbaanyɛ wɔkɛha Yehowa lɛ?

• Mɛɛ tɔ̃mɔi Saul tɔ̃?

• Mɛɛ gbɛ nɔ obaanyɛ otsɔ oha ana akɛ oheɔ oyeɔ akɛ toiboo hi fe afɔle?

• Mɛni tsirɛɔ bo koni ofee toiboo oha Yehowa?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 26]

Te datrɛfonyo ni yɔɔ suɔmɔ baanu he eha tɛŋŋ kɛ́ helatsɛ ko ni ekwɛɔ lɛ ku ehiɛ eshwie egbɛtsɔɔmɔi anɔ?

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 28]

Mɛni hewɔ Yehowa náaa Maŋtsɛ Saul he miishɛɛ lɛ?

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 30]

Ani ofeɔ toiboo ohaa Nyɔŋmɔ kitai lɛ kɛ́ okometoo ohɔ he ko yɛ oshĩa mli?