Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Kristojamɔ Gbɛ Eshwã Asia Bibioo Lɛ

Kristojamɔ Gbɛ Eshwã Asia Bibioo Lɛ

Kristojamɔ Gbɛ Eshwã Asia Bibioo Lɛ

YƐ KLƐŊKLƐŊ afii 100 Ŋ.B. lɛ, Kristofoi asafoi lɛ shwere babaoo yɛ Asia Bibioo lɛ (he ni amrɔ nɛɛ Turkey yɔɔ lɛ). Yudafoi kɛ Jeŋmajiaŋbii lɛ ateŋ mɛi babaoo kpɛlɛ Kristofoi ashɛɛ sane lɛ nɔ. Biblia lɛ he wiemɔ komekomei ashishitsɔɔmɔ wolo ko tsɔɔ mli akɛ: “Yɛ Siria-Palestina sɛɛ lɛ, Asia Bibioo lɛ ji he klɛŋklɛŋ ni Kristojamɔ lɛ hé shi waa yɛ.”

Wɔbaanyɛ wɔna bɔ ni fee ni Kristojamɔ gbɛ eshwã kpokpaa nɛɛ nɔ lɛ jogbaŋŋ kɛtsɔ saji ni jɛ hei srɔtoi lɛ anaa ní wɔɔbua lɛ nɔ. Nyɛhaa wɔkwɛa bɔ ni wɔɔfee wɔná saji ni yɔɔ lɛ ahe ní wɔɔsusu lɛ he sɛɛ.

Klɛŋklɛŋ Kristofoi ni Hi Shi yɛ Asia Bibioo Lɛ

Klɛŋklɛŋ nifeemɔ ni sa kadimɔ waa ni ha Kristojamɔ gbɛ eshwã yɛ Asia Bibioo lɛ ba yɛ Pentekoste afi 33 Ŋ.B. beni asafoku ni wieɔ wiemɔi srɔtoi, ni mɛi ni fata he ji Yudafoi ni hi Maŋsɛɛ (ni ji Yudafoi ni ehiii Palestina kpokpaa lɛ nɔ) kɛ mɛi ni etsake kɛba Yuda jamɔ mli lɛ anaa bakpe shi yɛ Yerusalem lɛ. Yesu bɔfoi lɛ shiɛ sanekpakpa lɛ amɛtsɔɔ gbɔi nɛɛ. Yinɔsane ni aŋma afɔ̃ shi lɛ tsɔɔ akɛ mɛi srɔtoi jɛ Kapadokia, Ponto, Asia kpokpaa lɛ nɔ, * Frigia kɛ Pamfilia kɛba—hei ni feɔ Asia Bibioo lɛ mli fã kpotoo lɛ. Mɛi aaafee 3,000 kpɛlɛ Kristofoi ashɛɛ sane lɛ nɔ ni abaptisi amɛ. Beni amɛku amɛsɛɛ kɛtee amɛmaŋ lɛ, amɛkɛ hemɔkɛyeli hee ni amɛná lɛ tee.—Bɔfoi lɛ Asaji 2:5-11, 41.

Wɔnaa sane kroko hu yɛ nɔ ni aŋma yɛ Biblia lɛ mli ní kɔɔ bɔfo Paulo maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ lɛ he gbɛfãai yɛ Asia Bibioo lɛ he lɛ mli. Aaafee afi 47 kɛmɔ afi 48 Ŋ.B. lɛ, Paulo kɛ enanemɛi lɛ fã eklɛŋklɛŋ gbɛ kɛjɛ Kipro kɛtee Perge ni yɔɔ Pamfilia, yɛ Asia Bibioo lɛ. Yɛ maŋtiase ni ji Antiokia ni yɔɔ Pisidia lɛ mli lɛ, omanye ni amɛshiɛmɔ nitsumɔ lɛ ye lɛ ha Yudafoi lɛ ye amɛhe awuŋa ni amɛte shi amɛwo amɛ. Beni Paulo fã kɛtee Ikoniom yɛ wuoyi-bokagbɛ lɛ, Yudafoi krokomɛi tsɔ ŋaa akɛ amɛbaawa maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi lɛ ayi. Klɛŋklɛŋ lɛ, mɛi ni yɔɔ Listra ni bɛŋkɛ Ikoniom lɛ kɛ miishɛɛ jaje akɛ Paulo ji nyɔŋmɔ ko. Shi sɛɛ mli beni Yudafoi shitee-kɛwolɔi ni jɛ Antiokia kɛ Ikoniom lɛ bashɛ jɛmɛ lɛ, maŋ lɛŋ bii lɛ tswia Paulo tɛi ni amɛshi lɛ koni egbo! Yɛ nɔ ni ba Paulo nɔ nɛɛ sɛɛ lɛ, ekɛ Barnaba tsa amɛgbɛfãa lɛ nɔ kɛtee Derbe ni yɔɔ Roma nɔyeli lɛ kpokpaa ni ji Galatia lɛ mli, ni mɛi ni yɔɔ jɛi niiaŋ lɛ wieɔ Likaonia wiemɔ. Ato asafoi yɛ jɛi, ni ahole onukpai yɛ asafoi nɛɛ amli. No hewɔ lɛ, obaana akɛ yɛ Pentekoste afi 33 Ŋ.B. sɛɛ aaafee afii 15 lɛ, Kristojamɔ hé shi waa diɛŋtsɛ yɛ Asia Bibioo lɛ.—Bɔfoi lɛ Asaji 13:13–14:26.

Aaafee afi 49 kɛmɔ afi 52 Ŋ.B. lɛ, Paulo fã egbɛ ni ji enyɔ, klɛŋklɛŋ lɛ ekɛ ekuu lɛ tsɔ gbɛjegbɛ nɔ kɛtee Listra, ekolɛ amɛtsɔ eshĩa ni yɔɔ Tarso yɛ Kilikia lɛ kɛtee. Beni Paulo eyasara nyɛmimɛi ni yɔɔ Listra sɛɛ lɛ, eshi kɛtee kooyigbɛ ni eka akɛ ‘ebaawie wiemɔ lɛ’ yɛ Bitinia kɛ Asia kpokpai lɛ anɔ. Shi kɛlɛ, mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ eŋmɛɛɛ lɛ gbɛ ni efee nakai. Abaashiɛ sanekpakpa lɛ yɛ kpokpai nɛɛ anɔ yɛ sɛɛ mli. Yɛ no najiaŋ lɛ, Nyɔŋmɔ kpala Paulo kɛtsɔ Asia Bibioo lɛ kooyi-anaigbɛ kɛtee Troia ni kã ŋshɔ naa gbɛ lɛ. No sɛɛ lɛ akɛ gbɛtsɔɔmɔ ha Paulo yɛ ninaa mli koni eyajaje sanekpakpa lɛ yɛ Europa.—Bɔfoi lɛ Asaji 16:1-12; 22:3.

Aaafee afi 52 kɛmɔ afi 56 Ŋ.B. lɛ, Paulo fã emaŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ he gbɛ ni ji etɛ, ni etsɔ Asia Bibioo lɛ ekoŋŋ kɛtee Efeso, ni ji Asia maŋ lɛ mli he ni lɛjiadaamɔhe ni ehe gbɛi waa lɛ yɔɔ lɛ. Eyatsɔ jɛmɛ momo beni eku esɛɛ kɛjɛ egbɛfãa ni ji enyɔ lɛ mli lɛ. Kristofoi komɛi ni yɔɔ ekãa yɛ nakai maŋ lɛ mli, ni Paulo kɛ enanemɛi lɛ kɛ amɛ hi shi aaafee afii etɛ. Amɛkɛ jaramɔ shihilɛi kɛ osharai babaoo kpe yɛ afii nɛɛ amli, ni enɛɛmɛi ateŋ ekome ji sakasakafeemɔ ni jwiɛtɛi he ŋaalɔi ni yɔɔ Efeso lɛ tee lɛ shi koni amɛkɛfã amɛjamɔŋ jarayeli nitsumɔ ni haa amɛnáa nii pii lɛ he lɛ.—Bɔfoi lɛ Asaji 18:19-26; 19:1, 8-41; 20:31.

Ekã shi faŋŋ akɛ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ ni atsu yɛ Efeso lɛ ye omanye diɛŋtsɛ. Bɔfoi lɛ Asaji 19:10 lɛ kɛɔ akɛ: “Mɛi fɛɛ ni yɔɔ Asia lɛ, Yudafoi kɛ Helabii lɛ fɛɛ, nu Nuŋtsɔ Yesu wiemɔ lɛ.”

Ato Asafoi yɛ Asia Bibioo Lɛ

Beni eshwɛ fioo ni Paulo baashi Efeso lɛ, eŋma kɛyaha Korintobii lɛ akɛ: “Asia asafoi lɛ miibi nyɛ.” (1 Korintobii 16:19) Mɛɛ asafoi ahe Paulo wieɔ lɛ? Ekolɛ asafoi ni yɔɔ Kolose, Laodikea, kɛ Hierapoli lɛ fata he. (Kolosebii 4:12-16) Wolo ko (Paul—His Story) tsɔɔ mli akɛ: “Etamɔ nɔ ni nilee yɛ mli akɛ aaakpɛlɛ nɔ akɛ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ ni atsu yɛ Efeso lɛ ji nɔ ni ha ato maji yɛ Smirna, Pergamo, Sarde kɛ Filadelfia. . . . Maji nɛɛ fɛɛ kɛ Efeso jɛkɛmɔ aaafee shitoi 120 (kilomitai 192), ni gbɛjegbɛi kpakpai yɛ ni atsɔɔ nɔ kɛyaa maji nɛɛ anɔ.”

No hewɔ lɛ, yɛ Pentekoste afi 33 Ŋ.B. sɛɛ aaafee afii 20 lɛ, ato asafoi babaoo yɛ Asia Bibioo lɛ wuoyigbɛ kɛ anaigbɛ. Ni kpokpaa lɛ nɔ hei krokomɛi lɛ hu?

Mɛi ni Nine Shɛ Petro Woji lɛ Anɔ

Afii komɛi asɛɛ, aaafee afi 62 kɛmɔ afi 64 Ŋ.B. lɛ, akɛ mumɔ tsirɛ bɔfo Petro ni eŋma eklɛŋklɛŋ wolo lɛ. Eŋma kɛyaha Kristofoi ni yɔɔ Ponto, Galata, Kapadokia, Asia kɛ Bitinia. Wolo ni Petro ŋma lɛ tsɔɔ akɛ ekolɛ no mli lɛ Kristofoi asafoi yɛ hei nɛɛ, ni ewo onukpai ni yɔɔ jɛmɛ lɛ hewalɛ koni ‘amɛlɛ asafoku’ lɛ. Mɛɛ be ato asafoi nɛɛ?—1 Petro 1:1; 5:1-3.

No mli lɛ Paulo eshiɛ yɛ hei ni mɛi ni nine shɛ Petro wolo lɛ nɔ lɛ hi lɛ ekomɛi, tamɔ Asia kɛ Galata nɛkɛ. Shi kɛlɛ, eshiɛɛɛ yɛ Kapadokia loo Bitinia. Biblia lɛ etsɔɔɔ wɔ bɔ ni fee ni Kristojamɔ gbɛ eshwã kpokpai nɛɛ anɔ, shi eeenyɛ efee akɛ Yudafoi loo mɛi ni etsake kɛba Yuda jamɔ mli ni yɔɔ Yerusalem yɛ Pentekoste gbi lɛ nɔ yɛ afi 33 Ŋ.B. lɛ ní ku amɛsɛɛ kɛtee amɛmaŋ yɛ sɛɛ mli lɛ ji mɛi ni kɛ Kristojamɔ tee hei nɛɛ. Bɔ fɛɛ bɔ ni ji lɛ, yɛ Pentekoste gbi lɛ sɛɛ aaafee afii 30 beni Petro ŋmala ewoji lɛ, no mli lɛ, taakɛ woloŋlelɔ ko tsɔɔ mli lɛ, etamɔ nɔ ni asafoi babaoo “egbɛ eshwã Asia Bibioo lɛ fɛɛ.”

Asafoi Kpawo ni Atsĩ Amɛtã yɛ Kpojiemɔ Wolo lɛ Mli Lɛ

Atua ni Yudafoi lɛ tse amɛshi Romabii lɛ ha akpata Yerusalem hiɛ yɛ afi 70 Ŋ.B. Ekolɛ yɛ sɛɛ mli lɛ, enɛ ha Kristofoi ni ji Yudafoi lɛ ekomɛi yaje Asia Bibioo lɛ. *

Beni eshwɛ fioo ni klɛŋklɛŋ afii 100 Ŋ.B. lɛ baaba naagbee lɛ, Yesu Kristo kɛ gbɛtsɔɔmɔ ha bɔfo Yohane koni eŋma woji kɛyaha asafoi ni yɔɔ Asia Bibioo lɛ. Woji nɛɛ ní aŋma kɛyaha asafoi ni yɔɔ Efeso, Smirna, Pergamo, Tiatira, Sarde, Filadelfia, kɛ Laodikea lɛ tsɔɔ akɛ no mli lɛ Kristofoi ni yɔɔ Asia Bibioo lɛ kɛ naagbai srɔtoi tamɔ jeŋba shara, mligbalamɔi kɛ hemɔkɛyeli kwamɔ miikpe.—Kpojiemɔ 1:9, 11; 2:14, 15, 20.

Susuma Muu Fɛɛ Sɔɔmɔ ni Sa

Ekã shi faŋŋ akɛ, bɔ ni fee ni Kristojamɔ gbɛ eshwã yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ he saji babaoo yɛ fe nɔ ni wɔkaneɔ yɛ Bɔfoi lɛ Asaji lɛ mli lɛ. Bɔfoi ni ale amɛ jogbaŋŋ ni ji Petro kɛ Paulo tsu nitsumɔi ni awie he yɛ Bɔfoi lɛ Asaji lɛ mli lɛ, shi no mli lɛ ayɛ mɛi babaoo ní atsĩii amɛtã ni miishiɛ yɛ hei krokomɛi hu. Nitsumɔi ni tee nɔ yɛ Asia Bibioo lɛ maa nɔ mi akɛ mra be mli Kristofoi lɛ kɛ Yesu famɔ nɛɛ tsu nii. Nɔ ni kɛɔ akɛ: “No hewɔ lɛ nyɛyaa ni nyɛyafea jeŋmaji fɛɛ mikaselɔi.”—Mateo 28:19, 20.

Nakai nɔŋŋ hu ŋmɛnɛ lɛ, Yehowa Odasefoi ni yɔɔ jeŋ fɛɛ lɛ ateŋ mɛi fioo ko pɛ ji mɛi ni jeŋ muu fɛɛ nyɛmifeemɔ kuu lɛ le amɛnɔkwa nitsumɔi. Taakɛ eji yɛ shiɛlɔi anɔkwafoi ni hi shi yɛ Asia Bibioo lɛ yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ agbɛfaŋ lɛ, sanekpakpa shiɛlɔi ni yɔɔ wɔbei nɛɛ amli lɛ ateŋ mɛi babaoo ji mɛi ni aleee amɛhe sane ko. Kɛlɛ, amɛhu amɛkɛ ekãa tsuɔ nitsumɔi ni haa mɔ mii shɛɔ ehe yɛ shihilɛ mli, ni amɛtsui nyɔɔ amɛmli yɛ le ni amɛle akɛ amɛkɛ amɛhe eha koni akɛhere mɛi krokomɛi ayiwala lɛ hewɔ.—1 Timoteo 2:3-6.

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 5 Yɛ Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ amli kɛ agbɛnɛ yɛ sane nɛɛ mli lɛ, “Asia” damɔ kɛha Romabii akpokpaa ni yɔɔ Asia Bibioo lɛ anaigbɛ lɛ shi jeee Asia shikpɔŋ wulu lɛ.

^ kk. 17 Yinɔsaneŋmalɔ Eusebius (ni hi shi yɛ afi 260-340 Ŋ.B.) tsɔɔ akɛ beni eshwɛ fioo ni afi 66 Ŋ.B. lɛ aaashɛ lɛ, “bɔfoi lɛ awala yaje oshara mli yɛ ŋaa ni atsɔ koni agbe amɛ lɛ hewɔ, ni no ha amɛjo foi kɛshi Yudea. Shi bɔni afee ni amɛshiɛ amɛshɛɛ sane lɛ, amɛfã gbɛ kɛtee maŋ fɛɛ maŋ nɔ yɛ Kristo hewalɛ naa.”

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 11]

MRA BE MLI KRISTOJAMƆ YƐ BITINIA KƐ PONTO

Bitinia kɛ Ponto kpokpai lɛ fɛɛ kã Black Sea Coast ni yɔɔ Asia Bibioo lɛ naa gbɛ. Sane ni Pliny Bibioo ni ji kpokpaa nɛɛ nɔ onukpai lɛ ateŋ mɔ kome ŋma kɛyaha Roma Nɔyelɔ Trajan lɛ haa aleɔ bɔ ni daa gbi shihilɛ yɔɔ ha yɛ jɛi niiaŋ lɛ he saji babaoo.

Aaafee afii 50 beni akɛ Petro woji lɛ ekpa asafoi ni yɔɔ kpokpaa nɛɛ nɔ lɛ sɛɛ lɛ, Pliny bi ní Trajan awo lɛ ŋaa yɛ bɔ ni esa akɛ ekɛ Kristofoi lɛ aye aha lɛ he. Pliny ŋma akɛ: “Mitako Kristofoi asaneyeli ko mli daŋ. No hewɔ lɛ, mileee nɔ̃ toigbalamɔ ni akɛhaa amɛ.” Ekɛfata he akɛ: “Akɛ mɛi babaoo ni ji gbekɛbii kɛ onukpai ni yɔɔ hegbɛi srɔtoi, hii kɛ yei fɛɛ baa koni aye amɛsane ni etamɔ nɔ ni enɛ baaya nɔ nakai. Jeee maji lɛ amli pɛ kɛkɛ akɛ mɛi nɛɛ jɛɔ, shi moŋ akɛ mɛi hu jɛɔ akrowai kɛ kpokpai bibii ní jamɔ kuu ni he bɛ sɛɛnamɔ nɛɛ ehé shi yɛ jɛmɛ lɛ hu amli.”

[Nitɛŋmɔ ni akɛmiitsɔɔ nɔ ko mli/​Shikpɔŋ he mfoniri ni yɔɔ baafa 9]

(Kɛ́ ootao ona bɔ ni saji nɛɛ ji diɛŋtsɛ lɛ, no lɛ kwɛmɔ wolo lɛ mli)

PAULO GBƐFÃAI

Klɛŋklɛŋ Maŋsɛɛ Sanekpakpa Shiɛmɔ He Gbɛfãa

KIPRO

PAMFILIA

Perge

Antiokia (ni yɔɔ Pisidia)

Ikoniom

Listra

Derbe

Maŋsɛɛ Sanekpakpa Shiɛmɔ He Gbɛfãa ni Ji Enyɔ

KILIKIA

Tarso

Derbe

Listra

Antiokia (ni yɔɔ Pisidia)

FRIGIA

GALATIA

Troia

Maŋsɛɛ Sanekpakpa Shiɛmɔ He Gbɛfãa ni Ji Etɛ

KILIKIA

Tarso

Derbe

Listra

Ikoniom

Antiokia (ni yɔɔ Pisidia)

Efeso

ASIA

Troia

[Asafoi kpawo]

Pergamo

Tiatira

Sarde

Smirna

Efeso

Filadelfia

Laodikea

[Hei krokomɛi ni etee]

Hierapoli

Kolose

LIKIA

BITINIA

PONTO

KAPADOKIA

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 9]

Antiokia

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 9]

Troia

[He ni Sane lɛ Jɛ]

© 2003 BiblePlaces.com

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 10]

Nikwɛmɔhe ni yɔɔ Efeso.—Bɔfoi lɛ Asaji 19:29

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 10]

Dio afɔleshãa latɛ shishi ni yɔɔ Pergamo. Kristofoi ni hi maŋtiase nɛɛ mli lɛ hi shi yɛ “he ni Satan maŋtsɛsɛi” lɛ yɔɔ lɛ.—Kpojiemɔ 2:13

[He ni Sane lɛ Jɛ]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.