Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Jiemɔ Kɛmiijɛ Loofɔlɔdulɔ Lɛ Tsɔnei Lɛ Amli

Jiemɔ Kɛmiijɛ Loofɔlɔdulɔ Lɛ Tsɔnei Lɛ Amli

Jiemɔ Kɛmiijɛ Loofɔlɔdulɔ Lɛ Tsɔnei Lɛ Amli

‘Yehowa baajieo kɛjɛ loofɔlɔdulɔ lɛ tsɔne lɛ mli.’—LALA 91:3.

1. Namɔ ji “loofɔlɔdulɔ” lɛ, ni mɛni hewɔ ehe yɔɔ oshara lɛ?

AWUIYELƆ ko ni ejwɛŋmɔ nɔ kwɔ fe adesai anɔ̃ ni ele ŋaatsɔɔ hu lɛ miigba anɔkwa Kristofoi fɛɛ anaa. Atsɛ lɛ yɛ Lala 91:3 lɛ akɛ “loofɔlɔdulɔ.” Namɔ ji henyɛlɔ nɛɛ? Kɛjɛ June 1, 1883 Watch Tower lɛ mli tɔ̃ɔ ni wolo tɛtrɛɛ nɛɛ bɔi tsɔɔmɔ akɛ Satan Abonsam ji loofɔlɔdulɔ nɛɛ. Henyɛlɔ ni he wa nɛɛ tsɔɔ gbɛ̀i nigii anɔ ebɔɔ mɔdɛŋ koni elaka Yehowa webii lɛ ní edu amɛ tamɔ bɔ ni loofɔlɔdulɔ bɔɔ mɔdɛŋ ni edu loofɔlɔ lɛ.

2. Mɛni hewɔ akɛ Satan to loofɔlɔdulɔ he lɛ?

2 Yɛ blema beaŋ lɛ, aduɔ loofɔji yɛ amɛlalai ni ŋɔɔ kɛ amɛhe ni yɔɔ fɛo lɛ hewɔ, ni agbɛnɛ hu ayeɔ amɛloo ni akɛ amɛ shãa afɔle hu. Yɛ adebɔɔ naa lɛ loofɔji ahiɛ kã shi, amɛhiɛ yɛ amɛhe nɔ, ni ewa akɛ aaadu amɛ. No hewɔ lɛ loofɔlɔdulɔi ni hi shi yɛ bei amli ni aŋmaa Biblia lɛ kaseɔ loofɔlɔ henɔ ni amɛtaoɔ amɛtsɔ̃ lɛ nifeemɔi kɛ eshihilɛi ahe nii klɛŋklɛŋ. No sɛɛ lɛ amɛfeɔ tsɔnei ni baalaka amɛ ni amɛkɛduɔ amɛ. Biblia lɛ kɛ Satan to loofɔlɔdulɔ he, ni enɛ haa wɔyɔseɔ etsɔnei lɛ. Abonsam kaseɔ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ he nii. Eyɔseɔ wɔsui kɛ wɔnifeemɔi ni etsɔɔ tsɔnei ni yɔɔ nigii koni ekɛdu wɔ hiɛkalɔi. (2 Timoteo 2:26) Kɛ́ enine shɛ wɔnɔ lɛ, no tsɔɔ akɛ efite wɔkɛ Nyɔŋmɔ teŋ wekukpãa lɛ ni enɛ baanyɛ eha wɔhiɛ akpata kwraa. No hewɔ lɛ bɔni afee ni “loofɔlɔdulɔ” lɛ akanyɛ edu wɔ lɛ, ehe miihia ni wɔle eŋaatsɔi srɔtoi lɛ ahe nii.

3, 4. Mɛɛ be mli Satan tutuamɔi lɛ bafeɔ tamɔ jata nɔ̃, mɛɛ be ebafeɔ shikpãa nɔ̃?

3 Lalatsɛ lɛ kɛ mfonirifeemɔŋ wiemɔi ni mli kã shi tsu nii ni ekɛ Satan ŋaatsɔi lɛ to bɔ ni jata kɛ shikpãa tutuaa mɛi lɛ ahe. (Lala 91:13) Taakɛ jata feɔ enii lɛ, bei komɛi lɛ Satan kɛ tutuamɔi ni yɔɔ kpetekpelee kɛ tɛ̃ɛ baa Yehowa webii anɔ kɛtsɔ yiwaa loo amɛnaa ni ehaa atsĩɔ yɛ mla naa lɛ nɔ. (Lala 94:20) Tutuamɔi ni tamɔ jatai anɔ̃ nɛɛ baanyɛ eha mɛi fioo ko anaji atɔ̃tɔ̃. Shi bei pii lɛ tutuamɔi ni yɔɔ tɛ̃ɛ nɛɛ tsɔɔ sɛɛsɛɛ, ni ehaa Nyɔŋmɔ webii lɛ feɔ ekome moŋ. Ni Satan tutuamɔ ni yɔɔ nigii tamɔ shikpãa nɔ̃ lɛ hu?

4 Abonsam kɛ ejwɛŋmɔ ni nɔ kwɔ fe adesai anɔ̃ lɛ tsuɔ nii kɛtutuaa mɔ nigii tamɔ onufu ni naa jaraa teɔ ehe kɛtutuaa mɔ lɛ. Etsɔ nɛkɛ gbɛ nɔ efite Nyɔŋmɔ webii lɛ ekomɛi ajwɛŋmɔ, ni elaka amɛ ni amɛmiifee lɛ esuɔmɔnaa nii moŋ fe nɔ ni amɛaafee Yehowa suɔmɔnaa nii, ni enɛ kɛ oshara kpele eba amɛnɔ. Nɔ ni yɔɔ miishɛɛ ji akɛ, akɛ Satan jwɛŋmɔi lɛ eteko wɔ. (2 Korintobii 2:11) Agbɛnɛ nyɛhaa wɔsusua tsɔnei ejwɛ ni he yɔɔ oshara ni “loofɔlɔdulɔ” lɛ kɛtsuɔ nii lɛ ahe wɔkwɛa.

Gbɔmɔ Gbeyeishemɔ

5. Mɛni hewɔ “gbɔmɔ shemɔ” he tsɔne lɛ yeɔ omanye waa lɛ?

5 “Loofɔlɔdulɔ” lɛ le akɛ adesai sumɔɔ ni amɛnanemɛi adesai akpɛlɛ amɛnɔ ni amɛsumɔ amɛ. Kristofoi hu sumɔɔ ni mɛi ni bɛŋkɛ amɛ lɛ aná amɛhe jwɛŋmɔ kpakpa ni amɛsumɔ amɛ. Akɛni Abonsam le enɛ hewɔ lɛ, ebaasumɔ ni ekɛ bɔ ni wɔsumɔɔ ni mɛi aná wɔhe jwɛŋmɔ kpakpa lɛ atsu nii koni ekɛdu wɔ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekɛ “gbɔmɔ shemɔ” duɔ Nyɔŋmɔ webii lɛ ekomɛi. (Abɛi 29:25) Kɛ́ yɛ gbɔmɔ shemɔ hewɔ lɛ Nyɔŋmɔ sɔɔlɔi yafata mɛi ahe kɛyafee nibii ni Yehowa efã amɛ akɛ amɛkafee, loo amɛku amɛhiɛ amɛshwie nibii ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ efã amɛ akɛ amɛfee lɛ anɔ lɛ, no tsɔɔ akɛ “loofɔlɔdulɔ” lɛ edu amɛ.—Ezekiel 33:8; Yakobo 4:17.

6. Mɛɛ nɔkwɛmɔnɔ tsɔɔ gbɛ ni ekolɛ “loofɔlɔdulɔ” lɛ baatsɔ nɔ edu oblanyo loo oblayoo?

6 Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekolɛ oblanyo loo oblayoo ko baashɛre zigaret yɛ nɔnyɛɛ ni enanemɛi kɛbaa enɔ lɛ hewɔ. Ekolɛ beni eshiɔ shĩa kɛyaa skul nakai gbi lɛ, zigaret shɛremɔ bɛ ejwɛŋmɔ mli kwraa. Shi oona kɛ onaaa lɛ, eefee nɔ ko ni baaye egbɔmɔtso awui ní esaaa Nyɔŋmɔ hiɛ hu. (2 Korintobii 7:1) Mɛɛ gbɛ nɔ atsɔ alaka lɛ? Ekolɛ ekɛ etipɛŋfoi ni bɛ jeŋba yabɔ, ni eeshe gbeyei akɛ kɛ́ eshɛreee lɛ amɛbaakpoo lɛ. Oblahii kɛ oblayei, nyɛkahaa “loofɔlɔdulɔ” lɛ lakaa nyɛ ni eduɔ nyɛ! Kɛ́ nyɛsumɔɔɔ akɛ eduɔ nyɛ lɛ, no lɛ nyɛkaŋmɛa saji ahe kɛsaa yɛ nɔ ko nɔ ko mli. Nyɛkɛ Biblia mli kɔkɔbɔɔ akɛ nyɛkpoo nanemɛi fɔji lɛ atsua nii.—1 Korintobii 15:33.

7. Satan baanyɛ eha fɔlɔi komɛi akaŋmɛ pɛpɛɛpɛ yɛ mumɔŋ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

7 Fɔlɔi ni ji Kristofoi lɛ kɛ hiɛdɔɔ tsuɔ Ŋmalɛ naa famɔ akɛ amɛha amɛwekui lɛ heloonaa hiamɔ nii lɛ ahe nii. (1 Timoteo 5:8) Shi oti ni ma Satan hiɛ ji ni eha Kristofoi agbala amɛjwɛŋmɔ kɛya amɛheloonaa hiamɔ nii anɔ pii. Ekolɛ amɛfɔɔ kpeei amli folɔmɔ yɛ nɔnyɛɛ ni amɛnitsumɔtsɛmɛi kɛbaa amɛnɔ koni amɛtsu nii beni akpa nitsumɔ lɛ hewɔ. Ekolɛ amɛsheɔ gbeyei akɛ amɛaabi gbɛ koni gbii ni akɛfeɔ kpokpaa wulu nɔ kpee lɛ fɛɛ mli lɛ, amɛfata amɛnyɛmimɛi lɛ ahe kɛja Yehowa. Nɔ ni baabu wɔhe kɛjɛ tsɔne nɛɛ he ji ni ‘wɔkɛ wɔhiɛ afɔ̃ Yehowa nɔ.’ (Abɛi 3:5, 6) Kɛfata he lɛ, kɛ́ wɔha ehi wɔjwɛŋmɔŋ akɛ wɔ fɛɛ wɔji Yehowa shĩa lɛ mlibii, ni sɔ̃ kã enɔ akɛ ekwɛ wɔ lɛ, no baaye ebua wɔ koni wɔya nɔ wɔŋmɛ pɛpɛɛpɛ. Fɔlɔi, ani nyɛyɛ hemɔkɛyeli akɛ kɛ́ nyɛfee Yehowa suɔmɔnaa nii lɛ, ebaatsɔ gbɛ ko nɔ kɛ̃ ekwɛ nyɛ? Aloo nyɛbaaha Abonsam adu nyɛ koni nyɛfee esuɔmɔnaa nii yɛ gbɔmɔ gbeyeishemɔ hewɔ? Wɔmiiwo nyɛ hewalɛ ni nyɛsɔle yɛ sanebimɔi nɛɛ ahe ni nyɛsusu he jogbaŋŋ.

Heloonaa Nii Asɛɛdii Ji Tsɔne

8. Mɛɛ gbɛ nɔ Satan kɛ heloonaa nii asɛɛdii tsuɔ nii kɛlakaa mɛi?

8 Satan kɛ heloonaa nii asɛɛdii ni lakaa mɔ lɛ hu tsuɔ nii koni ekɛdu wɔ. Bei pii lɛ jarayeli gbɛjianɔtoo ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ woɔ gbɛ̀i ni atsɔɔ nɔ anáa shika yɛ be kukuoo mli lɛ he hewalɛ, ni enɛ baanyɛ elaka Nyɔŋmɔ webii komɛi po. Ekolɛ abaawo aŋkroaŋkroi komɛi hewalɛ bei komɛi akɛ: “Tsu nii waa. Kɛ́ oná nii kpɔtɔɔ lɛ, obaanyɛ oná dekã agbɛnɛ ni okɛná ohewɔŋ miishɛɛ. Obaanyɛ otsɔ gbɛgbalɔ yɛ nakai beaŋ po.” Wiemɔi ni etsɔɔɔ pɛpɛɛpɛŋmɛɛ nɛɛ baanyɛ ajɛ nyɛmimɛi komɛi ni yeɔ amɛnyɛmimɛi ni yɔɔ Kristofoi asafo lɛ mli lɛ ahe nii lɛ anaa. Susumɔ nakai ŋaawoo lɛ he jogbaŋŋ. Ani etamɔɔɔ bɔ ni nuu niiatsɛ “kwashia” ni Yesu tsĩ etã yɛ ebɛbua lɛ mli lɛ susu nii ahe lɛ?—Luka 12:16-21.

9. Mɛni hewɔ nibii ni Kristofoi komɛi shweɔ lɛ baanyɛ etsɔ amɛ tsɔne lɛ?

9 Satan kudɔɔ enibii agbɛjianɔtoo lɛ yɛ gbɛ ni haa mɛi naa shwelɛ akɛ amɛna nibii lɛ nɔ. Shwelɛ ni tamɔ nɛkɛ baanyɛ afite Kristofonyo ko shihilɛ, ní egbe wiemɔ lɛ ní ‘ekawo yibii.’ (Marko 4:19) Biblia lɛ woɔ wɔ hewalɛ akɛ kɛ́ wɔyɛ ŋmãa kɛ hehaanii lɛ, wɔmii ashɛ he. (1 Timoteo 6:8) Ni kɛlɛ, “loofɔlɔdulɔ” lɛ duɔ mɛi babaoo, ejaakɛ amɛkɛ ŋaawoo nɛɛ tsuuu nii. Ani eeenyɛ efee akɛ akɛni amɛnaa amɛhe waa hewɔ lɛ, amɛsusuɔ akɛ esa akɛ amɛhi shi yɛ gbɛ pɔtɛɛ ko nɔ yɛ shihilɛ mli? Ni wɔ hu? Ani shwelɛ ni wɔyɔɔ akɛ wɔnine ashɛ nibii komɛi anɔ lɛ haa wɔkɛ anɔkwa jamɔ he nibii yeɔ gbɛhe ni ji enyɔ? (Hagai 1:2-8) Mɔbɔ sane ji akɛ, kɛ́ nibii amli yawa kɛha mɛi komɛi lɛ, amɛkɛ wekukpãa ni kã amɛkɛ Nyɔŋmɔ teŋ lɛ yeɔ gbɛhe ni ji enyɔ bɔni afee ni amɛya nɔ amɛhi shi taakɛ eji sa lɛ. Heloonaa nii asɛɛdii su ni tamɔ nɛkɛ lɛ haa “loofɔlɔdulɔ” lɛ náa miishɛɛ!

Hiɛtserɛjiemɔ Gbonyo Ji Tsɔne

10. Esa akɛ Kristofonyo fɛɛ Kristofonyo apɛi emli ekwɛ yɛ mɛni he?

10 “Loofɔlɔdulɔ” lɛ ŋaatsɔɔ kroko ji ni efite mɛi ahenilee. Jwɛŋmɔ ni tamɔ nɔ ni mɛi ni yɔɔ Sodom kɛ Gomora lɛ hiɛ lɛ miiná hiɛtserɛjiemɔ nifeemɔ ni yaa nɔ ŋmɛnɛ lɛ nɔ hewalɛ. Adafitswaa saji ni yɔɔ tɛlivishiŋ kɛ woji tɛtrɛbii amli lɛ po haa mɛi susuɔ yiwalɛ nifeemɔi ahe ni ewoɔ mɛi hewalɛ koni amɛná bɔlɛnamɔ he miishɛɛ babaoo. Hiɛtserɛjiemɔ he nibii babaoo ni jeɔ kpo yɛ gbɛ̀i ni atsɔɔ nɔ akɛ adafitswaa haa lɛ amli lɛ fiteɔ mɛi ajwɛŋmɔ ni ‘amɛkɛkpaa ekpakpa kɛ efɔŋ mli’ lɛ. (Hebribii 5:14) Shi kaimɔ Yehowa wiemɔi ni etsɔ gbalɔ Yesaia nɔ ekɛha lɛ, ekɛɛ akɛ: “Kpóo ha mɛi ni tsɛɔ efɔŋ akɛ ekpakpa kɛ ekpakpa hu akɛ efɔŋ!” (Yesaia 5:20) Ani “loofɔlɔdulɔ” lɛ etsɔ gbɛ nigii nɔ ekɛ hiɛtserɛjiemɔ gbonyo ni tamɔ nɛkɛ efite ojwɛŋmɔ? Ehe miihia ni mɔ apɛi lɛ diɛŋtsɛ emli ekwɛ.—2 Korintobii 13:5.

11. Mɛɛ kɔkɔbɔɔ wolo tɛtrɛɛ nɛɛ kɛha be ko yɛ nuu kɛ yoo teŋ suɔmɔ he sinii ni ajieɔ kɛtsaraa nɔ yɛ TV nɔ lɛ he?

11 Nɔ ni miihe ashɛ afii 25 nɛ lɛ, Buu-Mɔɔ lɛ jɛ suɔmɔ mli ebɔ Nyɔŋmɔ anɔkwa jalɔi kɔkɔ yɛ nuu kɛ yoo teŋ suɔmɔ he sinii ni ajieɔ kɛtsaraa nɔ yɛ TV nɔ lɛ he. * Ewie hewalɛ ni nuu kɛ yoo teŋ suɔmɔ he sinii ni ehe gbɛi nɛɛ náa yɛ mɛi anɔ ni amɛyɔseee lɛ he akɛ: “Yɛ sinii nɛɛ amli lɛ mɛi kɛ amɛhe woɔ jeŋba fɛɛ jeŋba mli koni aná suɔmɔ aha amɛ, ni abuɔ enɛ akɛ eja. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, oblayoo ko ni afeko ehe nii shi eŋɔ hɔ lɛ kɛɛ enaanyo ko akɛ: ‘Miisumɔ Victor. Nɔ ni eba lɛ gbaaa minaa. . . . Fɔmɔ ni mikɛ lɛ aaafɔ lɛ he yɛ sɛɛnamɔ kɛha mi fe nɔ fɛɛ nɔ!’ Lala ni ŋɔɔ ni gbɛɔ bɛlɛoo beni ewieɔ lɛ haa ewaa akɛ aaabu gbɛ ni ekɔ lɛ akɛ gbɛ gbonyo. Bo mɔ ni okwɛɔ lɛ hu sumɔɔ Victor sane. Onaa mli ohaa gbekɛyoo lɛ. Okpɛlɛɔ nɔ ni efee lɛ nɔ. Yoo ko ni kwɛɔ sini nɛɛ ní hiɛ ba ehe nɔ sɛɛ mli lɛ kɛɛ akɛ: ‘Bɔ ni mɔ buɔ akɛ susumɔ ni ená nɛɛ jeee nɔ ko lɛ yɛ naakpɛɛ waa. Wɔle akɛ jeŋba shara ehiii. . . . Shi mibayɔse akɛ mikpɛlɛɔ mɛi ni feɔ enɛ lɛ anɔ yɛ mijwɛŋmɔŋ.’”

12. Mɛɛ anɔkwa saji tsɔɔ akɛ kɔkɔbɔɔ ni akɛha yɛ TV nɔ nifeemɔi komɛi ahe lɛ he yɛ sɛɛnamɔ amrɔ nɛɛ?

12 Kɛjɛ beni aŋma saji nɛɛ yɛ Buu-Mɔɔ lɛ mli lɛ, sinii ni fiteɔ mɔ tsui nɛɛ miiya nɔ eefa. Yɛ hei babaoo lɛ, ajieɔ enɛɛmɛi gbi muu fɛɛ. Hii onukpai, yei onukpai, kɛ oblahii kɛ oblayei babaoo kɛ hiɛtserɛjiemɔ nɛɛ mli saji woɔ amɛjwɛŋmɔ kɛ amɛtsui mli daa. Shi esaaa akɛ wɔlakaa wɔhe. Ebafeŋ nɔ ni hi akɛ wɔɔsusu akɛ sinii gbohii ni akɛjieɔ hiɛtserɛ lɛ yeee mɔ awui tamɔ nifeemɔi diɛŋtsɛ ni yaa nɔ yɛ je lɛ mli ni wɔnaa lɛ. Ani Kristofonyo ko baanyɛ aha mɛi ni efɔŋ amɛ nine kɛbaŋ eshĩa kɔkɔɔkɔ lɛ ajie ehiɛtserɛ ni ekɛɛ akɛ esane ja?

13, 14. Te mɛi komɛi tsɔɔ bɔ ni amɛná TV he kɔkɔbɔi ni akɛha lɛ he sɛɛ lɛ mli amɛha tɛŋŋ?

13 Mɛi babaoo ni kɛ “tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ” lɛ kɔkɔbɔɔ nɛɛ tsu nii lɛ ná he sɛɛ. (Mateo 24:45-47) Beni mɛi komɛi kane Biblia mli ŋaawoo ni yɔɔ tɛ̃ɛ nɛɛ amɛgbe naa lɛ, amɛŋma wolo kɛtsɔɔ bɔ ni saji ni amɛkane lɛ ná amɛnɔ hewalɛ eha. * Nyɛmiyoo ko jaje akɛ: “Nuu kɛ yoo teŋ suɔmɔ he sinii nɛɛ kwɛmɔ ka mihe afii 13. Misusu akɛ akɛni miyaa Kristofoi akpeei ni miyaa shiɛmɔ bei komɛi hewɔ lɛ, enɛ nyɛŋ eye mi awui ko. Shi mikpɛlɛ su ni ajieɔ lɛ kpo yɛ je lɛŋ sinii nɛɛ amli lɛ nɔ akɛ, kɛ́ owu miifee bo niseniianii loo onuɔ he akɛ esumɔɔɔ bo lɛ, eja gbɛ akɛ ooofite gbala—nuu lɛ ji mɔ ni esa akɛ ashwa. No hewɔ lɛ mibɔ ajwamaŋ ni mikɛfee esha mishi Yehowa kɛ miwu ejaakɛ misusu akɛ miwu kɛ mi yeee jogbaŋŋ.” Ashwie yoo nɛɛ kɛjɛ asafo lɛ mli. Naagbee lɛ eyɔse akɛ efee esha, etsake etsui, ni ahé lɛ. Saji ni bɔ kɔkɔ eshi nuu kɛ yoo teŋ suɔmɔ he sinii nɛɛ waje lɛ ni ekpoo akɛ ekɛ nifeemɔ ni Yehowa nyɛ̃ɔ nɛɛ aaajie ehiɛtserɛ.—Amos 5:14, 15.

14 Wolo tɛtrɛɛ nɛɛ kanelɔ kroko ni nifeemɔ nɛɛ ná enɔ hewalɛ lɛ kɛɛ akɛ: “Beni mikane saji nɛɛ lɛ mifo, ejaakɛ miyɔse akɛ mitsui ehiko kɛwulako shi yɛ Yehowa gbɛfaŋ. Miwo mi-Nyɔŋmɔ lɛ shi akɛ mitsɔŋ nyɔŋ kɛhaŋ sinii nɛɛ dɔŋŋ.” Beni nyɛmiyoo Kristofonyo ko tsɔɔ bɔ ni ehiɛ sɔ saji nɛɛ lɛ, ekpɛlɛ nɔ akɛ sinii nɛɛ akwɛmɔ ka ehe, ni eŋma akɛ: “Miipɛi miyiŋ makwɛ . . . kɛji akɛ ená mikɛ Yehowa teŋ wekukpãa lɛ nɔ hewalɛ lo. Te aaafee tɛŋŋ ni mikɛ ‘mɛi ni yɔɔ sinii nɛɛ amli lɛ’ aaafee nanemɛi ni mikɛ Yehowa hu afee naanyo lɛ?” Kɛ́ TV nɔ nifeemɔi nɛɛ fite mɛi atsui afii 25 ni eho nɛ lɛ, no lɛ ebaanyɛ efite mɛi ŋmɛnɛ hu. (2 Timoteo 3:13) Esa akɛ wɔhiɛ ahi wɔhe nɔ yɛ hiɛtserɛjiemɔ gbohii ahe tsɔnei ni Satan kɛtsuɔ ni lɛ ahe, kɛ́ amɛji nuu kɛ yoo teŋ suɔmɔ he sinii ni ajieɔ kɛtsaraa nɔ yɛ TV nɔ, vidio shwɛmɔi ni yiwalɛ nifeemɔi yɔɔ mli, loo vidio lalai ni jeŋba shara yɔɔ mli jio.

Béi Ji Tsɔne

15. Mɛɛ gbɛ nɔ Abonsam tsɔɔ eduɔ mɛi komɛi?

15 Satan kɛ béi tsuɔ nii akɛ tsɔne koni ekɛ mligbalamɔ aba Yehowa webii lɛ ateŋ. Tsɔne nɛɛ baanyɛ edu wɔ ekɔɔɔ he eko sɔɔmɔ hegbɛi ni wɔyɔɔ yɛ asafo lɛ mli. Abonsam duɔ mɛi komɛi, ejaakɛ amɛŋmɛɔ béi gbɛ ni efiteɔ toiŋjɔlɛ kɛ ekomefeemɔ ni yɔɔ wɔteŋ lɛ kɛ shweremɔ ni Yehowa eha anɔkwa jamɔ miishwere yɛ naakpɛɛ gbɛ nɔ lɛ.—Lala 133:1-3.

16. Satan miibɔ mɔdɛŋ koni etsɔ gbɛ nigii nɔ efite ekomefeemɔ ni yɔɔ wɔteŋ lɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

16 Yɛ Jeŋ Ta I lɛ mli lɛ, Satan bɔ mɔdɛŋ koni efite Yehowa gbɛjianɔtoo lɛ fã ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ kɛtsɔ tutuamɔi ni yɔɔ tɛ̃ɛ nɔ, shi eyayeee omanye. (Kpojiemɔ 11:7-13) Kɛjɛ no sɛɛ kɛbaa nɛɛ lɛ, etsɔɔ gbɛ̀i ni yɔɔ nigii nɔ koni efite ekomefeemɔ ni yɔɔ wɔteŋ lɛ. Kɛ́ wɔŋmɛ gbɛ ni béi gbála wɔteŋ lɛ, belɛ wɔha “loofɔlɔdulɔ” lɛ ená nɔ ni ebaadamɔ nɔ etsu eyiŋtoi ahe nii. Enɛ haŋ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ atsu nii yɛ wɔnɔ kɛ agbɛnɛ hu asafo lɛ mli. Kɛ́ ebalɛ nakai lɛ Satan baaná miishɛɛ, ejaakɛ kɛ́ afite toiŋjɔlɛ kɛ ekomefeemɔ ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ, egbaa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ naa.—Efesobii 4:27, 30-32.

17. Mɛni baanyɛ eye ebua mɛi ni béi yɔɔ amɛteŋ lɛ kɛsaa béi lɛ?

17 Mɛni obaanyɛ ofee kɛ́ béi yɛ okɛ naanyo Kristofonyo ko teŋ? Eji anɔkwale akɛ ayɛ béi srɔtoisrɔtoi. Shi eyɛ mli akɛ béi baanyɛ aba yɛ yiŋtoi babaoo ahewɔ moŋ, shi yiŋtoo ko bɛ hewɔ ni esaaa akɛ asaa béi nɛɛ. (Mateo 5:23, 24; 18:15-17) Ŋaawoo ni yɔɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli lɛ jɛ mumɔŋ, ni eja. Kɛ́ akɛ Biblia mli shishitoo mlai tsu nii lɛ, ehaaa mɔ nine anyɛ shi. Yibii kpakpai jɛɔ mli kɛbaa be fɛɛ be!

18. Mɛni hewɔ Yehowa ni wɔɔkase lɛ baaye abua wɔ kɛsaa béi lɛ?

18 Yehowa ‘ŋɔfaa mra,’ ni ekɛ ‘eshai faa kwraa.’ (Lala 86:5; 130:4) Kɛ́ wɔkase Yehowa lɛ, no tsɔɔ akɛ wɔji ebii ni esumɔɔ. (Efesobii 5:1) Eshafeelɔi ji wɔ fɛɛ ni Yehowa eshaifaa he miihia wɔ waa. No hewɔ lɛ kɛ́ wɔnuɔ he akɛ wɔkɛ mɔ ko he akake lɛ lɛ, no lɛ esa akɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ. Ebaaha wɔtsɔmɔ tamɔ tsulɔ ni yɔɔ Yesu abɛbua lɛ mli ni kɛ nyɔmɔ fioo ni enaanyo tsulɔ ko hiɛ lɛ lɛ ekeee lɛ, tsɛbelɛ enuŋtsɔ lɛ kɛ nyɔmɔ babaoo ni ehiɛ lɛ lɛ eke lɛ lɛ. Beni abɔ enuŋtsɔ lɛ nifeemɔ nɛɛ he amaniɛ lɛ, eha akɛ tsulɔ ni kɛ nii ekeee nɛɛ yawo kpabuŋ. Yesu mu ebɛbua lɛ naa akɛ: “Nakai nɔŋŋ mitsɛ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ hu aaaŋɔfee nyɛ, kɛji nyɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ eŋɔɔɔ enyɛmi nɔtɔ̃mɔ ekeee lɛ kɛjɛɛɛ etsuiŋ lɛ.” (Mateo 18:21-35) Kɛ́ wɔjwɛŋ abɛbua nɛɛ nɔ ni wɔsusu bei babaoo ni Yehowa kɛ wɔhe eshai faa wɔ lɛ he lɛ, ebaaye ebua wɔ diɛŋtsɛ kɛ́ wɔmiibɔ mɔdɛŋ ni wɔsaa béi ni kã wɔkɛ wɔnyɛmi ko teŋ lɛ!—Lala 19:15.

Hii Shi Shweshweeshwe yɛ Ŋwɛinyo lɛ Teemɔhe Lɛ

19, 20. Te esa akɛ wɔbu Yehowa “teemɔhe lɛ” kɛ ‘ehɔ̃ɔŋ lɛ’ wɔha tɛŋŋ yɛ bei ni yɔɔ oshara nɛɛ amli?

19 Wɔyɛ bei ni yɔɔ oshara mli. Eji Yehowa ejɛɛɛ esuɔmɔ mli ebuuu wɔhe kulɛ, benɛ lɛ Satan ekpata wɔ fɛɛ wɔhiɛ. No hewɔ lɛ kɛ́ wɔsumɔɔɔ ni “loofɔlɔdulɔ” lɛ nine shɛɔ wɔnɔ lɛ, no lɛ esa akɛ wɔya nɔ wɔhi mfonirifeemɔŋ teemɔhe lɛ, ni tsɔɔ akɛ ‘wɔhi Ŋwɛinyo lɛ teemɔhe lɛ,’ ní ‘wɔhi Ofe lɛ hɔ̃ɔŋ lɛ shishi.’—Lala 91:1.

20 Nyɛhaa wɔbuaa Yehowa kaimɔi kɛ gbɛtsɔɔmɔi lɛ akɛ nɔ ni buɔ wɔhe, ni wɔkabu lɛ kɔkɔɔkɔ akɛ naatsii nii. Awuiyelɔ ko ni ejwɛŋmɔ nɔ kwɔ fe adesai anɔ̃ miigba wɔ fɛɛ wɔnaa. Eji Yehowa ejɛɛɛ esuɔmɔ mli eyeee ebuaaa wɔ kulɛ, enine baashɛ wɔ fɛɛ wɔnɔ. (Lala 124:7, 8) No hewɔ lɛ nyɛhaa wɔsɔlea koni Yehowa ajie wɔ kɛjɛ “loofɔlɔdulɔ” lɛ tsɔnei lɛ amli!—Mateo 6:13.

[Shishigbɛ niŋmai]

^ kk. 11 The Watchtower, December 1, 1982, baafa 3-7.

^ kk. 13 The Watchtower, December 1, 1983, baafa 23.

Ani Okaiɔ?

• Mɛni hewɔ “Gbɔmɔ shemɔ” ji tsɔne ni he yɔɔ oshara lɛ?

• Mɛɛ gbɛ nɔ Abonsam kɛ heloonaa nii asɛɛdii tsuɔ nii akɛ tsɔne?

• Satan kɛ tsɔne ni ji hiɛtserɛjiemɔ lɛ miidu mɛi komɛi yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

• Mɛɛ tsɔne Abonsam kɛtsuɔ nii koni ekɛfite ekomefeemɔ ni yɔɔ wɔteŋ lɛ?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 27]

“Gbɔmɔ shemɔ” edu mɛi komɛi

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 28]

Ani okɛ nibii ni Yehowa nyɛ̃ɔ jieɔ ohiɛtserɛ?

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 29]

Mɛni obaanyɛ ofee kɛ́ béi ba okɛ naanyo Kristofonyo ko teŋ?