Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Amɛyɛ He ko Banee Shi Hiɛkpako Amɛ Nɔ

Amɛyɛ He ko Banee Shi Hiɛkpako Amɛ Nɔ

Amɛyɛ He ko Banee Shi Hiɛkpako Amɛ Nɔ

BƆFO Paulo wo enanemɛi Kristofoi ŋaa akɛ: “Nyɛhaa wɔfea mɛi fɛɛ ejurɔ, shi titri lɛ mɛi ni ji hemɔkɛyeli lɛ webii lɛ.” (Gal. 6:10) Ŋmɛnɛ, wɔkã he wɔkɛ nakai gbɛtsɔɔmɔ ni ajɛ mumɔŋ akɛha lɛ miitsu nii, ni wɔtaoɔ gbɛ̀i ni wɔɔtsɔ nɔ wɔfee wɔnanemɛi heyelilɔi lɛ ejurɔ. Ákɛ Kristofoi lɛ, esa akɛ wɔjie suɔmɔ kpo wɔtsɔɔ wɔnanemɛi heyelilɔi ni egbɔlɔ ni wɔsumɔɔ amɛsane waa ní yɔɔ hei ni akwɛɔ mɛi ni egbɔlɔ yɛ lɛ.

Eji anɔkwale akɛ yɛ maji komɛi anɔ lɛ, bii kwɛɔ amɛfɔlɔi ni egbɔlɔ lɛ yɛ shĩa. Shi yɛ maji krokomɛi anɔ lɛ, bei pii lɛ mɛi ni egbɔlɔ lɛ ateŋ mɛi babaoo yahiɔ hei ni akwɛɔ hiimeji kɛ yeimeji yɛ. Mɛɛ naagbai Kristofoi ní egbɔlɔ ní yahiɔ hei nɛɛ kɛkpeɔ? Te amɛaafee tɛŋŋ amɛdamɔ naagbai nɛɛ anaa kɛ́ amɛwekumɛi yeee amɛbuaaa amɛ lɛ? Mɛɛ gbɛ nɔ Kristofoi asafo lɛ aaatsɔ aye abua amɛ? Ni kɛ́ wɔfɔɔ amɛ saramɔ lɛ, mɛɛ sɛɛ wɔnáa?

Naagbai ni Mɛi ni Egbɔlɔ lɛ Kɛkpeɔ yɛ Hei ni Akwɛɔ Amɛ yɛ Lɛ

Kɛ́ Kristofoi ni egbɔlɔ lɛ yahi hei ni akwɛɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ yɛ lɛ, ekolɛ amɛbaayaje asafo kroko shikpɔŋkuku mli, ni nyɛmimɛi ni yɔɔ nakai asafo lɛ mli lɛ lé amɛ. Enɛ hewɔ lɛ, bei pii lɛ Odasefoi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ susuŋ akɛ esa akɛ amɛfɔ mɛi ni egbɔlɔ nɛɛ asaramɔ. Agbɛnɛ hu, amɛbaayafutu mɛi ni hiɛ hemɔkɛyeli srɔtoi yɛ hei ni akwɛɔ amɛ yɛ lɛ. Enɛ baanyɛ aha wɔnyɛmimɛi ni egbɔlɔ lɛ kɛ naagbai akpe.

Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, atoɔ jamɔ mli nifeemɔi ahe gbɛjianɔ yɛ hei komɛi ni akwɛɔ mɛi ni egbɔlɔ yɛ lɛ. Mɔ ko ni kwɛɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ kɛɛ akɛ: “Akɛ Odasefoi komɛi ni egbɔlɔ ni amɛnyɛɛɛ amɛwie jogbaŋŋ lɛ taa helatsɛmɛi ashwiili mli ni atsiɔ amɛ kɛyaa hei ni afeɔ sɔlemɔi yɛ, ni abiii amɛ kɛji amɛmiisumɔ loo amɛsumɔɔɔ.” Kɛfata he lɛ, bei pii lɛ nitsulɔi ni kwɛɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ toɔ fɔmɔ gbijurɔyeli, Blonya, loo Easter he gbɛjianɔ amɛhaa mɛi ni egbɔlɔ lɛ koni amɛkɛtsake shihilɛ lɛ mli. Ahaa Odasefoi ni yɔɔ hei nɛɛ lɛ ateŋ mɛi komɛi niyenii ni amɛhenilee eŋmɛɛɛ amɛ gbɛ ni amɛye. (Bɔf. 15:29) Kɛ́ wɔfɔɔ wɔnyɛmimɛi hii kɛ yei nɛɛ asaramɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔye wɔbua amɛ ni amɛtsu naagbai nɛɛ ahe nii.

Yelikɛbuamɔ ni Asafo lɛ Kɛhaa

Mra be mli Kristofoi lɛ tsu amɛgbɛnaa nii akɛ amɛye amɛbua mɛi ni egbɔlɔ ni bɛ wekumɛi ni baaye abua amɛ lɛ he nii. (1 Tim. 5:9) Ŋmɛnɛ, asafoŋ onukpai lɛ hu kwɛɔ ni aye abua mɛi ni egbɔlɔ ní yɔɔ hei ni akwɛɔ mɛi ni egbɔlɔ yɛ lɛ ní yɔɔ amɛshikpɔŋkuku lɛ mli lɛ. * Asafoŋ onukpa ko ni atsɛɔ lɛ Robert lɛ kɛɛ akɛ: “Esa jogbaŋŋ akɛ Kristofoi asafoŋ onukpai lɛ diɛŋtsɛ aaayasara mɛi ni egbɔlɔ nɛɛ, ni amɛkwɛ nɔ̃ shihilɛ mli ni amɛyɔɔ ni amɛkɛ amɛ afee ekomɛ hu kɛsɔle. Asafo lɛ baanyɛ afee nibii pii kɛye amɛbua mɛi ni egbɔlɔ lɛ.” Kɛ́ wɔto be ni wɔyasara mɛi ni egbɔlɔ lɛ, ehaa anaa akɛ wɔnaa mɛi ni ehia amɛ lɛ akwɛmɔ akɛ ehe miihia waa yɛ Yehowa hiɛ.—Yak. 1:27.

Kɛ́ ehe baahia lɛ, esa akɛ asafoŋ onukpai lɛ ajɛ amɛsuɔmɔ mli amɛto gbɛjianɔ koni aye abua nyɛmimɛi hii kɛ yei ni yɔɔ hei ni akwɛɔ mɛi ni egbɔlɔ yɛ lɛ ní yɔɔ amɛshikpɔŋkuku lɛ mli lɛ. Robert tsɔɔ gbɛ kome ni aaatsɔ nɔ aye abua amɛ lɛ mli akɛ, “Esa akɛ wɔwo nyɛmimɛi hii kɛ yei ni egbɔlɔ lɛ hewalɛ ni amɛba Kristofoi akpeei kɛ́ amɛbaanyɛ amɛfee nakai.” Shi kɛlɛ, onukpai lɛ baanyɛ ato gbɛjianɔ kroko amɛha mɛi ni nyɛɛɛ aya Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ dɔŋŋ lɛ. Nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Jacqueline ni eye aaafee afii 85 ni tswetsweetswe yɔɔ ehe lɛ boɔ asafoŋ kpee shishi nifeemɔi atoi yɛ tɛlifoŋ nɔ. Ekɛɛ akɛ: “Mináa he sɛɛ waa kɛ́ mibo kpee lɛ toi be mli eeya nɔ lɛ. Misumɔɔɔ akɛ nɔ ko tsiɔ minaa ni mikanyɛ mibo kpeei ashishi nifeemɔi lɛ atoi!”

Kɛ́ Kristofonyo ni egbɔ lɛ naaa hegbɛ akɛ ebo asafoŋ kpeei ashishi nifeemɔ atoi yɛ tɛlifoŋ nɔ lɛ, no lɛ onukpai lɛ baanyɛ ato gbɛjianɔ ni amɔmɔ awo kpaa nɔ aha lɛ. Mɔ ni kɛ wiemɔi ni amɔmɔ awo kpãa nɔ lɛ baayaha nyɛmi nuu loo nyɛmi yoo ni egbɔ lɛ baanyɛ aŋɔ hegbɛ lɛ ni ekɛ lɛ agba sane. Asafoŋ onukpa ko kɛɛ akɛ: “Asafoŋ bii lɛ ahe sane ní akɛ nyɛmimɛi hii kɛ yei ni egbɔlɔ lɛ aaagba lɛ haa amɛnuɔ he akɛ amɛji asafo lɛ mli bii lolo.”

Nyɛkɛ Amɛ Agbaa Sane Daa

Mɛi ni egbɔlɔ lɛ ateŋ mɛi babaoo nyaaa he akɛ amɛaahi hei ni akwɛɔ mɛi ni egbɔlɔ yɛ lɛ, ni amɛnuɔ he tamɔ nɔ ni amɛlaaje. Enɛ haa amɛteŋ mɛi komɛi tseɔ amɛhe kɛjɛɔ mɛi ahe. Shi kɛ́ wɔnyɛmimɛi hii kɛ yei nɛɛ shi kɛtee mɛi ni egbɔlɔ akwɛmɔhe lɛ ní wɔyasara amɛ amrɔ nɔŋŋ, ní wɔha amɛle akɛ wɔbaaya nɔ wɔfĩ amɛ sɛɛ lɛ, no baaha amɛtsui anyɔ amɛmli ní amɛná miishɛɛ ekoŋŋ.—Abɛi 17:22.

Kɛ́ wɔnyɛmimɛi hii kɛ yei ni egbɔlɔ lɛ ajwɛŋmɔ naa ba shi, loo amɛtoi nuuu nii jogbaŋŋ, loo amɛyɛ naagba kroko ni haaa anyɛ akɛ amɛ agba sane lɛ, ekolɛ mɛi komɛi baamu sane naa akɛ sɛɛnamɔ bɛ he akɛ aaasara amɛ. Shi kɛ́ wɔtee nɔ wɔsara amɛ ní wɔnyɛɛɛ wɔkɛ amɛ agba sane po lɛ, no haa anaa akɛ ‘wɔkɛ woo haa’ wɔnanemɛi heyelilɔi lɛ “tsutsu.” (Rom. 12:10) Kɛ́ wɔnyɛmi ni egbɔ nɛɛ hiɛ kpaa saji anɔ mramra lɛ, wɔbaanyɛ wɔbi lɛ ni egba wɔ eniiashikpamɔi—egbekɛbiiashi nɔ̃ po—loo wɔha egba wɔ bɔ ni fee ni ebale Biblia mli anɔkwale lɛ. Mɛni wɔbaanyɛ wɔfee kɛ́ wɔná akɛ elilɛi miiwu edaaŋ? Esa akɛ wɔto wɔtsui shi ni wɔbo lɛ toi, ni kɛ́ eeehi lɛ wɔtsɛ́ wiemɔi ni etamɔ nɔ ni enyɛɛɛ etsɛ́ lɛ enyɔ loo etɛ wɔha lɛ, loo wɔti oti ni yɔɔ ewiemɔ lɛ mli lɛ mli wɔha lɛ, koni no sɛɛ lɛ wɔbi lɛ ni etsa nɔ. Kɛ́ enaaa nɔ ni ebaawie loo enyɛɛɛ ewie ojogbaŋŋ ní ewa kɛha wɔ akɛ wɔɔja nɔ ni ewieɔ lɛ sɛɛ mo lɛ, wɔbaanyɛ wɔkɔ nɔ ni etsɔɔ lɛ sɛɛ kɛ́ wɔka wɔtoi kɛbo lɛ toi jogbaŋŋ lɛ.

Kɛ́ mɔ lɛ nyɛɛɛ awie dɔŋŋ lɛ, wɔbaanyɛ wɔtsɔ gbɛ̀i krokomɛi anɔ wɔtsu enɛ he nii. Gbɛgbalɔ ko ni atsɛɔ lɛ Laurence lɛ fɔɔ nyɛmi yoo ko ni eye afii 80 ni atsɛɔ lɛ Madeleine ni nyɛɛɛ awie lɛ saramɔ. Laurence tsɔɔ bɔ ni efeɔ ekɛ lɛ wieɔ lɛ mli akɛ: “Mi mɔɔ Madeleine nine mli ni mi kɛ lɛ sɔleɔ. Kɛ́ wɔmiisɔle lɛ, emia minine blɛoo ni etswaa ehiŋmɛi kɛtsɔɔ akɛ ehiɛ sɔɔ nɔ ni mifeɔ lɛ waa.” Kɛ́ wɔmɔ wɔnanemɛi ni egbɔlɔ lɛ anineshi loo wɔjɛ wɔtsuiŋ wɔfua amɛ lɛ, no baanyɛ aha amɛnu he waa akɛ wɔsumɔɔ amɛ.

Ehe Miihia ni Oyasara Amɛ

Kɛ́ ofɔɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ asaramɔ lɛ, no baanyɛ aha mɛi ni kwɛɔ amɛ lɛ akwɛ amɛ jogbaŋŋ. Danièle ní kɛ aaafee afii 20 eyasara enanemɛi Odasefoi ni yɔɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ akwɛmɔhei lɛ kɛɛ akɛ, “Kɛ́ mɛi ni kwɛɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ na akɛ afɔɔ aŋkro ko saramɔ lɛ, amɛkwɛɔ nakai mɔ lɛ jogbaŋŋ.” Robert ni atsĩ etã kɛtsɔ hiɛ lɛ kɛɛ akɛ: “Kɛ́ ofɔɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ asaramɔ lɛ, ewaaa kɛhaaa mɛi ni kwɛɔ amɛnɔ lɛ akɛ amɛaabo bo toi. Amɛkɛ bulɛ ni tamɔ nakai haŋ mɔ ko ni efɔɔɔ jɛmɛ yaa.” Akɛni bei pii lɛ mɛi ni kwɛɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ kɛ wekui ni nɔ ko nɔ ko esaaa amɛhiɛ sharaa hewɔ lɛ, kɛ́ mɛi ni yaa jɛmɛ lɛ da amɛ shi lɛ amɛhiɛ sɔɔ waa. Kɛfata he lɛ kɛ́ wekukpãa kpakpa hi wɔ kɛ mɛi ni kwɛɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ ateŋ lɛ, no baanyɛ aha amɛjie bulɛ kpo amɛtsɔɔ Odasefonyo ko ni egbɔ ní amɛkwɛɔ lɛ lɛ hemɔkɛyeli kɛ shishitoo mlai ni ehiɔ shi yɛ naa lɛ.

Wɔbaanyɛ wɔha wekukpãa kpakpa hu ahi wɔkɛ nitsulɔi lɛ ateŋ kɛtsɔ nitsumɔi bibii komɛi ni wɔɔtsu kɛye wɔbua amɛ lɛ nɔ. Yɛ maji komɛi anɔ lɛ mɛi ni kwɛɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ ayi faaa kwraa, ni enɛ haaa amɛnyɛ amɛkwɛ mɛi ni egbɔlɔ lɛ jogbaŋŋ. Rébecca ni eji mɛi ni egbɔlɔ lɛ akwɛlɔ lɛ kɛɛ akɛ: “Mɛi ni egbɔlɔ lɛ aniyenii hamɔ wa. No hewɔ lɛ obaanyɛ obasara onaanyo ko nakai beaŋ ni oye obua lɛ ni eye nii.” Wɔbaanyɛ wɔbi nitsulɔi lɛ ni amɛtsɔɔ wɔ bɔ ni wɔɔfee wɔye wɔbua.

Kɛ́ wɔfɔɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ akwɛmɔhe kometoo lɛ nɔŋŋ yaa lɛ, no baaha wɔle wɔnyɛmi nuu loo yoo ni egbɔ lɛ hiamɔ nii, ni wɔbaanyɛ wɔtsu nakai hiamɔ nii lɛ he nii wɔha lɛ kɛ́ mɛi ni kwɛɔ lɛ lɛ ŋmɛ wɔ gbɛ lɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔkɛ amɛsuɔlɔi ahe mfonirii loo nibii ni gbekɛbii etɛŋ asaa amɛtsũi lɛ amɛmli wɔha amɛ. Wɔbaanyɛ wɔsusu amɛhe ni wɔyake amɛ atade loo hiamɔ nii fioo komɛi. Kɛ́ abɔɔ yɛ shĩa lɛ mli lɛ wɔbaanyɛ wɔkɛ wɔnaanyo lɛ ayashara shi ni ehere kɔɔyɔɔ. Laurence ni atsĩ etã kɛtsɔ hiɛ lɛ kɛɛ akɛ: “Miyasaraa Madeleine daa otsi, ni ekpaa mi gbɛ. Kɛ́ mikɛ gbekɛbii fata mihe kɛtee lɛ, eŋmɔɔ ni enáa miishɛɛ!” Nibii ni tamɔ nɛkɛ ni wɔɔfee lɛ baanyɛ aná mɛi ni egbɔlɔ nɛɛ anɔ hewalɛ waa.—Abɛi 3:27.

Okɛ Amɛ Fɛɛ Náa He Sɛɛ

Kɛ́ wɔfɔɔ mɔ ko ni egbɔ saramɔ lɛ, no baanyɛ aka ‘wɔsuɔmɔ lɛ akwɛ akɛ eyɛ krɔŋŋ lo.’ (2 Kor. 8:8) Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Ekolɛ ebaadɔ wɔ waa kɛ́ wɔna ni wɔnaanyo ko miiya nɔ eegbɔjɔ lɛ. Laurence kɛɛ akɛ: “Shishijee lɛ bɔ ni Madeleine egbɔjɔ lɛ feɔ mi awerɛho aahu akɛ mifóɔ be fɛɛ be kɛ́ miyasara lɛ miba lɛ. Shi mibana akɛ sɔlemɔ baanyɛ aha wɔfee ekãa ni wɔwo amɛ hewalɛ.” Afii babaoo nɛ ni Robert etee nɔ esara nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Larry ni miiye hela ko ni haa mɔ kpokpoɔ daa lɛ. Robert kɛɛ akɛ: “Hela lɛ eye Larry aahu akɛ kɛ́ ewie lɛ minuuu ekome folo. Shi kɛ́ wɔfee ekome kɛsɔle lɛ, minaa akɛ eye hemɔkɛyeli lolo.”

Kɛ́ wɔyasara wɔnanemɛi Kristofoi ni egbɔlɔ lɛ, wɔ hu wɔnáa he sɛɛ. Amɛfai shi ni amɛtswa akɛ amɛbaaya nɔ amɛbɛŋkɛ Yehowa beni amɛfutu mɛi ni hiɛ hemɔkɛyelii srɔtoi lɛ haa wɔnaa akɛ esa akɛ wɔná hemɔkɛyeli ni wɔfee ekãa. Bɔ ni amɛyɔɔ he miishɛɛ akɛ amɛnine aaashɛ mumɔŋ niyenii nɔ, yɛ amɛtoi ni nuuu nii jogbaŋŋ kɛ amɛhiŋmɛi ni enaaa nii jogbaŋŋ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ maa nɔ mi akɛ “jeee aboloo kɛkɛ haa gbɔmɔ yi naa wala; shi moŋ wiemɔ fɛɛ wiemɔ ni jɛɔ Nyɔŋmɔ daaŋ lɛ.” (Mat. 4:4) Nibii bibii tamɔ abifabii aŋmɔlɔ loo niyenii ní akɛ mɛi ni egbɔlɔ lɛ amɛaaye kutuu lɛ haa amɛnáa miishɛɛ, ni enɛ kaiɔ wɔ akɛ esa akɛ wɔmii ashɛ nɔ ni wɔyɔɔ lɛ he. Suɔmɔ ni amɛyɔɔ akɛ amɛaaha amɛkɛ Nyɔŋmɔ teŋ wekukpãa lɛ mli awa lɛ baanyɛ aye abua wɔ koni wɔkɛ nibii ni he hiaa lɛ aye klɛŋklɛŋ gbɛhe yɛ wɔshihilɛ mli.

Yɛ anɔkwale mli lɛ, asafo muu lɛ fɛɛ náa yelikɛbuamɔ ni wɔkɛhaa mɛi ni egbɔlɔ lɛ he sɛɛ. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Akɛni nyɛmimɛi ahedɔɔ ji nɔ ni yeɔ ebuaa mɛi ni egbɔjɔ yɛ gbɔmɔtsoŋ lɛ hewɔ lɛ, enɛ haa asafo muu lɛ fɛɛ náa hegbɛ koni amɛkɛjie musuŋtsɔlɛ babaoo kpo. Enɛ hewɔ lɛ, esa akɛ wɔ fɛɛ wɔna akɛ mɛi ni egbɔlɔ lɛ akwɛmɔ fata sɔɔmɔ ni wɔkɛ sɔmɔsɔmɔɔ wɔhe lɛ he, ni kɛ́ enɛ feemɔ baahe be kpalaŋ po lɛ esa akɛ wɔtsu he nii. (1 Pet. 4:10, 11) Kɛ́ asafoŋ onukpai lɛ tsutsu ŋɔ enɛ feemɔ amɛfɔ amɛnɔ lɛ, amɛbaaye amɛbua mɛi krokomɛi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ ni amɛbaana akɛ mɛi ni egbɔlɔ lɛ akwɛmɔ ji nɔ ko ni esaaa akɛ wɔkuɔ wɔhiɛ wɔfɔɔ nɔ kɔkɔɔkɔ. (Ezek. 34:15, 16) Kɛ́ wɔjɛ wɔtsuiŋ kɛ wɔsuɔmɔ mli wɔye wɔbua wɔnanemɛi Kristofoi ni egbɔlɔ lɛ, wɔkɛ nakai feemɔ maa nɔ mi wɔhaa amɛ akɛ wɔhiɛ kpako amɛ nɔ!

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 8 Kɛ́ asafoŋ woloŋmalɔ lɛ ná ele akɛ nyɛmi nuu loo nyɛmi yoo ko eyaje he ni akwɛɔ mɛi ni egbɔlɔ yɛ lɛ, ebaafee nɔ ni hi ní suɔmɔ hu yɔɔ mli akɛ ewó asafoŋ onukpai ni yɔɔ nakai shikpɔŋkuku lɛ mli lɛ atoi nɔ amrɔ nɔŋŋ.

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 28]

“Kɛ́ mɛi ni kwɛɔ mɛi ni egbɔlɔ lɛ na akɛ afɔɔ aŋkro ko saramɔ lɛ, amɛkwɛɔ nakai mɔ lɛ jogbaŋŋ”

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 26]

Sɔlemɔ ni wɔɔsɔle kɛjɛ wɔtsuiŋ lɛ baanyɛ aye abua wɔnyɛmi Odasefonyo ni egbɔ lɛ koni etsui anyɔ emli ekoŋŋ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 26]

Kɛ́ wɔjie mɔhedɔɔ kpo lɛ, ebaanyɛ eye ebua wɔnaanyo heyelilɔ ni egbɔ lɛ