Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

“Ŋshɔ lɛ He Lala Lɛ” Wolokpo ní Fee Nibii Faŋŋ

“Ŋshɔ lɛ He Lala Lɛ” Wolokpo ní Fee Nibii Faŋŋ

“Ŋshɔ lɛ He Lala Lɛ” Wolokpo ní Fee Nibii Faŋŋ

YƐ May 22, 2007 lɛ, akɛ wolokpo fã ko ni aŋma aaafee afi 600 loo afi 700 afii lɛ amli yɛ Hebri wiemɔ mli lɛ ba Israel Blema Nibii Atoohe ni yɔɔ Yerusalem lɛ koni mɛi abakwɛ. Ŋmalɛ ni yɔɔ 2 Mose 13:19–16:1 lɛ mli saji ji nɔ ni yɔɔ wolokpo nɛɛ mli. Nɔ ni fata he ji “Ŋshɔ lɛ He Lala,” ni ji kunimyeli lala ni Israelbii lɛ lá beni atsɔ naakpɛɛ gbɛ nɔ akpɔ̃ amɛ kɛfo Ŋshɔ Tsuru lɛ. Mɛni hewɔ wolokpo fã nɛɛ kpojiemɔ he hiaa waa lɛ?

Nɔ hewɔ lɛ jɛ be ni akɛŋma wolo lɛ. Aŋma Ŋshɔ ni Egbo Wolokpoi lɛ yɛ be ni kã afi 200 D.Ŋ.B. afii lɛ amli kɛ klɛŋklɛŋ afii 100 Ŋ.B. lɛ teŋ lɛ mli. Afii 60 ni tsɔ hiɛ dani ana wolokpoi nɛɛ, no mli lɛ wolokpo ni akɛ nine ŋma yɛ Hebri wiemɔ mli ni etsɛ fe fɛɛ lɛ ji Aleppo Kodɛs lɛ, ni aŋma yɛ afi 930 Ŋ.B. Anako wolokpo ko ni akɛ nine ŋma yɛ Hebri wiemɔ mli ni aŋma yɛ be ní kã Ŋshɔ ni Egbo Wolokpoi lɛ kɛ Aleppo Kodɛs lɛ aŋmalamɔ teŋ lɛ, ja wolokpoi kukuji fioo ko pɛ.

James S. Snyder ni eji Israel Blema Nibii Atoohe nɔkwɛlɔ lɛ kɛɛ akɛ: “Aŋma Ŋshɔ lɛ He Lala wolokpo lɛ yɛ be ni kã Ŋshɔ ni Egbo Wolokpoi lɛ . . . kɛ Aleppo Kodɛs lɛ aŋmalamɔ teŋ.” Etsɔɔ akɛ wolokpo nɛɛ kɛ blema wolokpoi krokomɛi lɛ “maa nɔ mi diɛŋtsɛ akɛ abaa ŋmalɛ lɛ yi ni nɔ ko tsakeko yɛ mli.”

Aheɔ ayeɔ akɛ wolokpo fã nɛɛ fata wolokpoi srɔtoi babaoo ni ana yɛ afi 1800 naagbee afii lɛ amli yɛ Yudafoi akpeehe ko yɛ Cairo yɛ Egypt lɛ ahe. Shi nuu ko ni buaa Hebri ŋmalɛi ní akɛ niji ŋmala lɛ anaa lɛ leee akɛ wolokpo fã nɛɛ he yɛ sɛɛnamɔ waa kɛyashi ekɛtsɔɔ woloŋlelɔ ko yɛ afi 1970 naagbee afii lɛ amli. No mli lɛ, anyɛ ayɔse be ní akɛŋma wolokpo fã lɛ, ni akɛto kɛyashi ajie lɛ kpo yɛ Israel Blema Nibii Atoohe lɛ koni mɛi akwɛ.

Beni Adolfo Roitman ni kwɛɔ Shrine of the Book ni ji he ni akɛ Ŋshɔ ni Egbo Wolokpoi lɛ toɔ lɛ nɔ yɛ Israel Blema Nibii Atoohe lɛ wieɔ bɔ ni wolokpo fã lɛ he hiaa ha lɛ he lɛ, ekɛɛ akɛ: “Ŋshɔ lɛ He Lala wolokpo lɛ haa wɔnaa akɛ Biblia wolokpoi ni Masoretbii lɛ kɛ amɛniji ŋmala yɛ afii ohai abɔ lɛ amli lɛ ja jogbaŋŋ diɛŋtsɛ. Eyɛ naakpɛɛ waa akɛ Ŋshɔ lɛ He Lala wolokpo ní yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ mli niŋmai lɛ tamɔ nɔ ni akɛtsu nii yɛ afi 600 kɛyashi afi 700 afii lɛ amli lɛ pɛpɛɛpɛ.”

Biblia lɛ ji Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni ajɛ mumɔŋ aŋma, ni Yehowa diɛŋtsɛ ji mɔ ni baayi. Kɛfata he lɛ, woloŋmalɔi kwɛ Ŋmalɛi ni aŋmala lɛ anɔ ni amɛŋmala lɛ nakai pɛpɛɛpɛ amɛshwie shi. No hewɔ lɛ Biblia ni wɔhiɛ ŋmɛnɛ lɛ ja kɛmɔ shi.

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 32 lɛ Jɛ]

Courtesy of Israel Museum, Jerusalem