Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

‘Ba Obanyiɛ Misɛɛ’

‘Ba Obanyiɛ Misɛɛ’

‘Ba Obanyiɛ Misɛɛ’

“Kɛji mɔ ko miisumɔ akɛ enyiɛ misɛɛ lɛ, ha ni ekwa ehe, ní ewó esɛŋmɔtso lɛ etere daa nɛɛ kɛnyiɛ misɛɛ.”—LUKA 9:23.

1, 2. (a) Mɛɛ ninefɔ̃ɔ Yesu jɛ mlihilɛ mli ekɛha? (b) Te otsu Yesu ninefɔ̃ɔ lɛ he nii oha tɛŋŋ?

BENI Yesu sɔɔmɔ nitsumɔ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ miihe aba naagbee lɛ, eyashiɛ yɛ Perea yɛ Yordan sɛɛ gbɛ yɛ Yudea kooyi-bokagbɛ. Beni eshiɛɔ yɛ jɛmɛ lɛ, oblanyo ko ba eŋɔɔ ebabi lɛ nɔ ni ebaafee koni ená naanɔ wala. Yesu ná ele akɛ oblanyo lɛ yeɔ Mose Mla lɛ nɔ pɛpɛɛpɛ, no hewɔ lɛ efɔ̃ lɛ nine koni efee nɔ ko ni he hiaa waa. Ekɛɛ lɛ akɛ: “Yaa ni oyahɔɔ nii fɛɛ ni oyɔɔ, ni oŋɔha ohiafoi, ni ooona jwetri yɛ ŋwɛi; . . . ni oba obanyiɛ misɛɛ.” (Mar. 10:21) Bo lɛ susumɔ he okwɛ—aaafɔ̃ lɛ nine ni ebanyiɛ Yesu, ni ji Nyɔŋmɔ Ofe lɛ Bi koome lɛ sɛɛ!

2 Nakai oblanyo lɛ kpoo ninefɔ̃ɔ lɛ, shi mɛi krokomɛi kpɛlɛ nɔ. Mra mli lɛ, Yesu kɛɛ Filipo akɛ: “Nyiɛmɔ misɛɛ!” (Yoh. 1:43) Filipo kpɛlɛ ninefɔ̃ɔ lɛ nɔ, ni sɛɛ mli lɛ ebatsɔ Yesu bɔfo. Yesu fɔ̃ Mateo hu nine koni ebanyiɛ esɛɛ, ni lɛ hu ekpɛlɛ ninefɔ̃ɔ lɛ nɔ. (Mat. 9:9; 10:2-4) Yɛ anɔkwale mli lɛ, Yesu fɔ̃ mɛi fɛɛ ni sumɔɔ jalɛ lɛ nine akɛ: “Kɛji mɔ ko miisumɔ akɛ enyiɛ misɛɛ lɛ, ha ni ekwa ehe, ní ewó esɛŋmɔtso lɛ etere daa nɛɛ kɛnyiɛ misɛɛ.” (Luka 9:23) No hewɔ lɛ, kɛji mɔ ko miisumɔ diɛŋtsɛ lɛ, ebaanyɛ ebatsɔ Yesu sɛɛnyiɛlɔ. Ani oyɛ nakai shwelɛ lɛ eko? Wɔteŋ mɛi babaoo ekpɛlɛ Yesu ninefɔ̃ɔ lɛ nɔ momo, ni kɛ́ wɔtee shiɛmɔ lɛ, wɔtsĩɔ nakai ninefɔ̃ɔ lɛ tã wɔtsɔɔ mɛi krokomɛi hu.

3. Mɛni wɔbaanyɛ wɔfee koni wɔkakplaŋ kɛjɛ Yesu sɛɛ?

3 Shi dɔlɛ sane ji akɛ, mɛi komɛi ni ná Biblia mli anɔkwale lɛ he miishɛɛ lɛ ekpa Biblia lɛ kasemɔ. Amɛkpa Biblia lɛ kasemɔ fiofio, ni naagbee lɛ ‘amɛkplaŋ,’ ni amɛkpa Yesu sɛɛnyiɛmɔ. (Heb. 2:1) Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔkaha tsɔne tamɔ nɛkɛ du wɔ? Ebaahi jogbaŋŋ akɛ wɔɔbi wɔhe akɛ: ‘Mɛni hewɔ mihala akɛ manyiɛ Yesu sɛɛ lɛ? Mɛni esɛɛ ni aaanyiɛ lɛ tsɔɔ?’ Kɛ́ wɔha wɔhiɛ hi sanebimɔi enyɔ nɛɛ ahetooi lɛ anɔ lɛ, ebaawaje wɔfai shi ni wɔtswa akɛ wɔɔnyiɛ wala gbɛ ni wɔhala lɛ nɔ daa lɛ. Ebaaye ebua wɔ hu koni wɔwo mɛi krokomɛi hewalɛ ni amɛnyiɛ Yesu sɛɛ.

Mɛni Hewɔ Esa akɛ Wɔnyiɛ Yesu Sɛɛ?

4, 5. Mɛni hewɔ Yesu ji mɔ ni sa akɛ enyiɛ wɔhiɛ lɛ?

4 Gbalɔ Yeremia kɛɛ akɛ: “Yehowa, mile akɛ gbɔmɔ gbɛ bɛ lɛ diɛŋtsɛ edɛŋ, ni adesa ní nyiɛ nɛɛ, bɔ ni eeetsɔ ejaje enajifaamɔi eha lɛ, ebɛ edɛŋ.” (Yer. 10:23) Yinɔsane ema nɔ mi akɛ Yeremia wiemɔi lɛ ji anɔkwale. Ebafee faŋŋ akɛ adesai ni yeee emuu lɛ nyɛɛɛ ajaje amɛ diɛŋtsɛ amɛnajifaamɔi. Wɔkpɛlɛ Yesu ninefɔ̃ɔ akɛ wɔbanyiɛ esɛɛ lɛ nɔ ejaakɛ wɔkase akɛ lɛ ji wɔ-Hiɛnyiɛlɔ ni sa, ni mɔ ko kwraa bɛ ni tamɔ lɛ yɛ adesai ateŋ. Nyɛhaa wɔsusua Yesu nyɛmɔi loo ehesaai lɛ ekomɛi ahe wɔkwɛa.

5 Klɛŋklɛŋ lɛ, Yehowa diɛŋtsɛ ji mɔ ni hala Yesu akɛ Mesia ni ji Hiɛnyiɛlɔ lɛ. Aso mɔ ko le nii fe wɔ-Bɔlɔ lɛ ní eeehala mɔ ni sa akɛ efee Hiɛnyiɛlɔ eha wɔ? Nɔ ni ji enyɔ lɛ, Yesu yɛ sui kpakpai ni wɔbaanyɛ wɔnya he, ni wɔkase hu. (Nyɛkanea Yesaia 11:2, 3.) Nɔkwɛmɔnɔ ni efee lɛ nɔ bɛ. (1 Pet. 2:21) Nɔ ni ji etɛ lɛ, Yesu dɔɔ esɛɛnyiɛlɔi lɛ ahe waa, ni ekɛ ewala ni eŋɔha yɛ amɛhewɔ lɛ mã enɛ nɔ mi. (Nyɛkanea Yohane 10:14, 15.) Bɔ ni etsɔɔ wɔ gbɛ koni wɔná miishɛɛ amrɔ nɛɛ kɛ naanɔ wala hu wɔsɛɛ lɛ tsɔɔ akɛ eji tookwɛlɔ kpakpa. (Yoh. 10:10, 11; Kpoj. 7:16, 17) Yɛ yiŋtoi nɛɛ kɛ ekrokomɛi ahewɔ lɛ, nilee yɛ mli akɛ wɔkpɛ wɔyiŋ akɛ wɔɔnyiɛ esɛɛ. Shi mɛni esɛɛnyiɛmɔ biɔ ni wɔfee?

6. Mɛni Yesu sɛɛnyiɛmɔ biɔ ni wɔfee?

6 Jeee tsɛmɔ ni wɔɔtsɛ wɔhe Kristofoi lɛ pɛ kɛkɛ tsɔɔ akɛ Kristo sɛɛnyiɛlɔi ji wɔ. Ŋmɛnɛ lɛ, mɛi aaafee akpekpe toi akpei enyɔ tsɛɔ amɛhe Kristofoi, shi amɛnifeemɔi haa anaa amɛ akɛ amɛji ‘mɛi ni tsuɔ nibii ni ejaaa gbɛ.’ (Nyɛkanea Mateo 7:21-23.) Kɛ́ mɛi ná Yesu ninefɔ̃ɔ akɛ amɛbatsɔmɔ esɛɛnyiɛlɔi lɛ he miishɛɛ lɛ, wɔhaa amɛleɔ akɛ anɔkwa Kristofoi kɛ Yesu nitsɔɔmɔi lɛ tsuɔ nii yɛ amɛshihilɛ gbɛ̀i fɛɛ amli, ni amɛkaseɔ enɔkwɛmɔnɔ lɛ—ni amɛfeɔ nakai daa gbi. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, susumɔ nibii komɛi ni wɔle yɛ Yesu he lɛ ahe okwɛ.

Kasemɔ Yesu Ŋaalee Lɛ

7, 8. (a) Mɛni ji ŋaalee, ni mɛni hewɔ Yesu le ŋaa waa lɛ? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ Yesu kɛ ŋaalee tsu nii, ni te wɔɔfee tɛŋŋ wɔkase lɛ?

7 Yesu jie sui kpakpai babaoo akpo, shi wɔbaasusu amɛteŋ ejwɛ he: nomɛi ji ŋaalee, heshibaa, ekãa, kɛ suɔmɔ ni eyɔɔ lɛ. Klɛŋklɛŋ lɛ, susumɔ eŋaalee lɛ—ni ji nyɛmɔ ni eyɔɔ akɛ ekɛ nilee kɛ saneshishinumɔ aaatsu nii lɛ—he okwɛ. Bɔfo Paulo ŋma akɛ: “Aŋɔ ŋaa kɛ nilee jwetrii lɛ fɛɛ atee yɛ [Yesu mli].” (Kol. 2:3) Nɛgbɛ Yesu ná ŋaalee ni tamɔ nɛkɛ kɛjɛ? Lɛ diɛŋtsɛ ekɛɛ akɛ: “Bɔ ni mitsɛ tsɔ̃ɔ mi lɛ, nakai mifeɔ daa.” (Yoh. 8:28) Yehowa ji mɔ ni ha lɛ ŋaalee lɛ, no hewɔ lɛ efeee wɔ naakpɛɛ akɛ Yesu kɛ nilee tsu nii yɛ eshihilɛ mli.

8 Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Yesu kɛ nilee tsu nii kɛhala shihilɛ gbɛ ni sa. Eha eshihilɛ fee mlɛo, ni tsɔɔ akɛ ekɛ oti kome pɛ ma ehiɛ: ni ji Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nifeemɔ. Ejɛ nilee mli ekɛ ebe kɛ ehewalɛ tsu nii kɛtao Maŋtsɛyeli lɛ tsutsu. Kɛ́ wɔbɔ mɔdɛŋ wɔha ‘wɔhiŋmɛi nɔ tse,’ ní no haaa wɔgba wɔhe naa kɛ nibii ni baaha wɔfite wɔbe kɛ wɔhewalɛ lɛ, belɛ wɔmiikase Yesu nɔkwɛmɔnɔ lɛ. (Mat. 6:22) Kristofoi babaoo eha amɛshihilɛ efee mlɛo bɔni afee ni amɛnyɛ amɛkɛ be babaoo atsu sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ. Amɛteŋ mɛi komɛi enyɛ amɛkɛ amɛhe ewo gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli. Kɛ́ oji amɛteŋ mɔ ko lɛ, no lɛ osa yijiemɔ waa. Kɛ́ mɔ ko ‘tao maŋtsɛyeli lɛ tsutsu lɛ,’ enáa miishɛɛ waa ni etsui nyɔɔ emli.—Mat. 6:33.

Ba Ohe Shi Tamɔ Yesu

9, 10. Mɛɛ gbɛ nɔ Yesu jie heshibaa kpo etsɔɔ?

9 Heshibaa ji Yesu su kroko ni wɔbaasusu he. Kɛ́ akɛ hegbɛ ha adesai ni yeee emuu lɛ, bei pii lɛ amɛbanaa amɛhe akɛ amɛnɔ kwɔlɔ. Yesu tamɔɔɔ nakai kwraa! Eyɛ mli akɛ Yesu ji mɔ titri ni tsuɔ Yehowa yiŋtoi ahe nii moŋ, shi enáaa henɔwomɔ su ko kwraa. Awoɔ wɔ hewalɛ ni wɔkase eheshibaa su lɛ. Bɔfo Paulo ŋma akɛ: ‘Nɔ ni Kristo Yesu hu jwɛŋ lɛ, no nɔŋŋ nyɛjwɛŋa yɛ nyɛmli, mɔ ni Nyɔŋmɔ su lɛŋ eyɔɔ moŋ, shi ebuuu akɛ ekɛ Nyɔŋmɔ aaaye egbɔ. Shi moŋ ejie yɛ ehe efɔ̃ shi, eŋɔ tsulɔ su efɔ̃ enɔ, etsɔ tamɔ gbɔmɔ, ni eshihilɛ gbɛfaŋ hu ana lɛ taakɛ gbɔmɔ.’ (Filip. 2:5-7) Mɛni enɛ bi ni efee?

10 Yesu ná hegbɛ kpele akɛ eeehi e-Tsɛ lɛ ŋɔɔ yɛ ŋwɛi, shi ejɛ esuɔmɔ mli “ejie” nakai hegbɛ lɛ “yɛ ehe efɔ̃ shi.” Ajie ewala kɛbawo Yudayoo fro ko musuŋ, ni eda yɛ jɛmɛ nyɔji nɛɛhu kɛyashi afɔ́ lɛ akɛ abifao ni nyɛɛɛ nɔ ko afee awo kapintɛfonyo ohiafo ko weku mli. Yesu hi Yosef we lɛ ni etee nɔ eda fiofio kɛbatsɔ oblanyo fioo. Esha bɛ ehe. Ni kɛlɛ, beni eji oblanyo lɛ, etee nɔ eba ehe shi eha efɔlɔi eshafeelɔi ni yeee emuu lɛ. (Luka 2:51, 52) Mɛɛ heshibaa ni nɔ bɛ po nɛ!

11. Mɛɛ gbɛ̀i anɔ wɔbaanyɛ wɔtsɔ wɔkase Yesu heshibaa lɛ?

11 Kɛ́ wɔjɛ wɔsuɔmɔ mli wɔtsu nitsumɔi ni etamɔ nɔ ni abuuu lɛ, belɛ wɔmiikase Yesu heshibaa lɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, susumɔ nitsumɔ ni akɛwo wɔdɛŋ akɛ wɔshiɛ sanekpakpa lɛ he okwɛ. Ekolɛ, ebaafee tamɔ nɔ ni abuuu nitsumɔ nɛɛ, titri lɛ kɛ́ mɛi booo wɔ toi, amɛye wɔhe fɛo, loo amɛte shi amɛwo wɔ lɛ. Shi kɛ́ wɔtee nɔ wɔshiɛ lɛ, wɔyeɔ wɔbuaa mɛi krokomɛi koni amɛkpɛlɛ Yesu ninefɔ̃ɔ akɛ amɛbanyiɛ esɛɛ lɛ nɔ. No hewɔ lɛ, wɔyeɔ wɔbuaa koni ahere mɛi ayiwala. (Nyɛkanea 2 Timoteo 4:1-5.) Nɔkwɛmɔnɔ kroko ji wɔ-Maŋtsɛyeli Asa lɛ kwramɔ. Nitsumɔ nɛɛ baabi ni wɔyatsi jwɛi wɔshwie, wɔbɛɛ, ni wɔsaa nushwiemɔhei kɛ niiasɛɛyaahei—ni nitsumɔi nɛɛ fɛɛ atsumɔ biɔ heshibaa! Kɛlɛ, wɔle akɛ wɔ-Maŋtsɛyeli Asa lɛ—he ni akpeeɔ yɛ kɛjáa Yehowa, yɛ wɔkutso lɛ mli lɛ—kwramɔ fata jamɔ krɔŋŋ ni wɔkɛhaa Yehowa lɛ he. Kɛ́ wɔjɛ wɔsuɔmɔ mli wɔtsu nitsumɔi ni etamɔ nɔ ni abuuu lɛ, etsɔɔ akɛ wɔyɛ heshibaa ni wɔmiinyiɛ Kristo nanemaahei lɛ asɛɛ.

Feemɔ Ekãa Tamɔ Yesu

12, 13. (a) Mɛɛ gbɛ nɔ Yesu fee ekãa, ni mɛni tsirɛ lɛ? (b) Mɛni baatsirɛ wɔ koni wɔkɛ ekãa ashiɛ?

12 Susumɔ ekãa ni Yesu kɛtsu nii yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ he okwɛ. Yesu fee nibii pii beni eyɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ. Ekã shi faŋŋ akɛ beni eji oblanyo fioo lɛ, ekɛ Yosef ni ŋɔ lɛ fee ebi lɛ tsu kapintɛ nitsumɔ lɛ. Yesu fee naakpɛɛ nibii yɛ esɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli, ni ekomɛi ji helatsɛmɛi ni etsa kɛ gbohii ashi ni etee. Shi sanekpakpa lɛ shiɛmɔ kɛ mɛi ni sumɔɔ akɛ amɛbo toi lɛ anitsɔɔmɔ ji nitsumɔ titri ni etsu. (Mat. 4:23) Ákɛ esɛɛnyiɛlɔi lɛ, esa akɛ wɔ hu wɔtsu nitsumɔ nɛɛ nɔŋŋ. Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔkase enɔkwɛmɔnɔ lɛ? Gbɛ kome ji akɛ, esa akɛ wɔná Yesu jwɛŋmɔ lɛ eko.

13 Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, suɔmɔ ni Yesu yɔɔ kɛha Nyɔŋmɔ lɛ ji nɔ ni tsirɛ lɛ koni eshiɛ ní etsɔɔ mɛi anii lɛ. Shi Yesu sumɔɔ anɔkwalei ní etsɔɔ lɛ hu. Anɔkwalei nɛɛ ajara wa kɛha lɛ tamɔ jwetrii, ni eesumɔ akɛ eha mɛi krokomɛi ale anɔkwalei nɛɛ. Ákɛ tsɔɔlɔi lɛ, wɔ hu wɔnuɔ he nakai nɔŋŋ. Susumɔ anɔkwalei ni wɔkase kɛjɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli lɛ ekomɛi ahe okwɛ! Wɔle sane ni te shi yɛ jeŋ muu fɛɛ nɔyeli lɛ he lɛ kɛ gbɛ nɔ ni abaatsɔ atsu he nii. Wɔnuɔ nɔ ni Ŋmalɛ lɛ tsɔɔ yɛ shihilɛ mli ni gbohii lɛ yɔɔ, kɛ jɔɔmɔi ni abaaná yɛ Nyɔŋmɔ jeŋ hee lɛ mli lɛ ashishi jogbaŋŋ. Kɛ́ wɔkase anɔkwalei nɛɛ nyɛsɛɛ nɛɛ nɔŋŋ jio, wɔkase etsɛ jio lɛ, amɛkã he amɛji jwetrii ni jara wa waa. (Nyɛkanea Mateo 13:52.) Kɛ́ wɔkɛ wɔhe wo shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli kɛ miishɛɛ lɛ, belɛ wɔmiiha mɛi krokomɛi miile akɛ wɔsumɔɔ nibii ni Yehowa etsɔɔ wɔ lɛ.

14. Mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔkase gbɛ nɔ ni Yesu tsɔ etsɔɔ nii lɛ?

14 Agbɛnɛ hu kadimɔ gbɛ nɔ ni Yesu tsɔ etsɔɔ nii lɛ. Egbalaa etoibolɔi lɛ ajwɛŋmɔ kɛyaa Ŋmalɛi lɛ anɔ be fɛɛ be. Kɛ́ ebaawie oti ko he lɛ efɔɔ kɛɛmɔ akɛ: “Aŋma akɛ.” (Mat. 4:4; 21:13) Kɛ́ okwɛ Yesu wiemɔi ni aŋmala ashwie shi lɛ amli lɛ, obaana akɛ etsɛ́ Hebri Ŋmalɛ lɛ mli woji lɛ fã kpotoo yisɛɛ loo ewie he yɛ gbɛ ko nɔ. Taakɛ Yesu fee lɛ, wɔ hu nibii fɛɛ ni wɔtsɔɔ mɛi kɛ́ wɔtee shiɛmɔ lɛ jɛɔ Biblia lɛ mli, ni wɔtswaa wɔfai shi akɛ wɔkɛ Ŋmalɛ lɛ baatsu nii be fɛɛ be ni hegbɛ lɛ aaaba. Wɔtsɔɔ nakai feemɔ nɔ wɔyeɔ wɔbuaa mɛi ni hiɛ tsui kpakpa lɛ ni amɛ diɛŋtsɛ amɛnaa akɛ nibii ni wɔtsɔɔ amɛ lɛ jɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ shi jeee wɔ diɛŋtsɛ wɔnɔ̃. Wɔtsui nyɔɔ wɔmli pam kɛ́ mɔ ko kpɛlɛ akɛ eeekane Biblia lɛ mli sane ko, ní ekpɛlɛ hu ni wɔkɛ lɛ asusu nɔ ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ tsɔɔ kɛ sɛɛnamɔ ni yɔɔ he lɛ ahe lɛ! Ni kɛ́ mɛi nɛɛ kpɛlɛ ninefɔɔ akɛ amɛbanyiɛ Yesu sɛɛ lɛ nɔ lɛ, ehaa wɔmii shɛɔ wɔhe naakpa.

Yesu Sɛɛnyiɛmɔ Biɔ ni Asumɔ Mɛi Krokomɛi

15. Mɛni ji Yesu su ko ni he hiaa waa, ni kɛ́ wɔjwɛŋ nɔ lɛ mɛɛ hewalɛ ebaaná yɛ wɔ nɔ?

15 Yesu su ni wɔbaasusu he naagbee kwraa lɛ haa mɔ tsui nyɔɔ emli waa—no ji suɔmɔ ni eyɔɔ kɛha adesai lɛ. Bɔfo Paulo ŋma akɛ: “Kristo suɔmɔ lɛ nyɛɔ wɔnɔ.” (2 Kor. 5:14) Kɛ́ wɔjwɛŋ suɔmɔ ni Yesu yɔɔ kɛha adesai kɛ agbɛnɛ hu suɔmɔ ni eyɔɔ kɛha wɔ akɛ aŋkroaŋkroi lɛ nɔ lɛ, no taa wɔtsuiŋ ni enyɛɔ wɔnɔ ni wɔkase enɔkwɛmɔnɔ lɛ.

16, 17. Mɛi gbɛ̀i anɔ Yesu jie suɔmɔ kpo etsɔɔ mɛi?

16 Mɛɛ gbɛ̀i anɔ Yesu jie suɔmɔ kpo etsɔɔ mɛi? Etsui mli ni ejɛ eŋɔ esusuma eŋmɛ shi eha adesai lɛ ji suɔmɔ ni fe fɛɛ ni ejie lɛ kpo. (Yoh. 15:13) Shi Yesu jie suɔmɔ kpo yɛ gbɛ̀i krokomɛi hu anɔ beni esɔmɔɔ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, emusuŋ tsɔ̃ lɛ yɛ mɛi ni naa nɔ lɛ ahewɔ. Beni ena Maria kɛ mɛi krokomɛi ni amɛmiifó Lazaro yɛ egbele lɛ hewɔ lɛ, amɛwerɛhoyeli lɛ ta etsuiŋ waa. Eyɛ mli akɛ no mli Yesu yaatee Lazaro shi moŋ, shi awerɛho mɔ lɛ ni ‘efó.’—Yoh. 11:32-35.

17 Mra mli yɛ Yesu sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ, kpitiyelɔ ko banina Yesu ni ekɛɛ lɛ akɛ: “Kɛji oosumɔ lɛ, ooonyɛ oha mihe atse.” Mɛni Yesu fee? Nɔ ni aŋma afɔ̃ shi lɛ kɛɛ akɛ: ‘Emusuŋ tsɔ lɛ yɛ ehewɔ.’ Kɛkɛ ni efee nɔ ko ni sa jogbaŋŋ. “Ekpã enine mli eta ehe, ni ekɛɛ lɛ akɛ: Miisumɔ, ohe atse! Ni beni ekɛɛ nakai lɛ, amrɔ lɛ kpiti lɛ tã yɛ ehe, ni ehe tse.” Abuɔ kpitiyelɔi akɛ amɛhe tseee yɛ Mose Mla lɛ naa, asaŋ Yesu baanyɛ atsa nuu lɛ ní etaaa ehe. Shi beni Yesu baatsa nuu kpitiyelɔ lɛ eta ehe akɛni ekolɛ mɔ ko etako nuu nɛɛ he pɛŋ afii pii lɛ hewɔ. Mɛɛ musuŋtsɔlɛ nifeemɔ po nɛ!—Mar. 1:40-42.

18. Te wɔɔfee tɛŋŋ ‘wɔnanaa wɔha wɔhe’ lɛ?

18 Ákɛ Kristo sɛɛnyiɛlɔi lɛ, afã wɔ ni ‘wɔnanaa wɔha wɔhe’ ní wɔkɛ nakai feemɔ ajie suɔmɔ ni wɔyɔɔ lɛ kpo. (1 Pet. 3:8) Ekolɛ ebaawa eha wɔ akɛ wɔɔnu bɔ ni Kristofonyo ko ni miiye hela ni ehiii tsamɔ loo ehao waa lɛ nuɔ he ehaa lɛ shishi—titri lɛ kɛ́ nakai shihilɛ bako wɔnɔ pɛŋ. Yesu mli tsɔ lɛ yɛ mɛi ni he yeɔ lɛ ahewɔ, tsɛbelɛ hela mɔko lɛ pɛŋ. Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔná mlitsɔlɛ ni tamɔ nɛkɛ? Kɛtsɔ wɔtsui shi ni wɔɔto kɛbo nɔnalɔi atoi kɛ́ amɛmiigba wɔ amɛnaagbai lɛ ahe sane lɛ nɔ. Wɔbaanyɛ wɔbi wɔhe hu akɛ, ‘Eji mi miyɔɔ shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ mli kulɛ, te manu he maha tɛŋŋ?’ Kɛ́ wɔnuɔ he wɔhaa mɛi krokomɛi lɛ, no lɛ wɔbaanyɛ ‘wɔshɛje mɛi ni tsui fãa lɛ amii.’ (1 Tes. 5:14) No baatsɔɔ akɛ wɔmiinyiɛ Yesu sɛɛ.

19. Mɛɛ gbɛ̀i anɔ Yesu nɔkwɛmɔnɔ lɛ náa wɔnɔ hewalɛ?

19 Mɛɛ saji ni yɔɔ miishɛɛ po wɔkase kɛjɛ Yesu Kristo wiemɔi kɛ enifeemɔi lɛ amli nɛkɛ! Kɛ́ wɔtee nɔ wɔkase ehe nii babaoo lɛ, nakai nɔŋŋ wɔbaaya nɔ wɔba wɔjeŋ tamɔ lɛ—ni nakai nɔŋŋ wɔbaasumɔ akɛ wɔye wɔbua mɛi krokomɛi ni amɛ hu amɛfee nakai. Belɛ nyɛhaa wɔyaa nɔ wɔkɛ miishɛɛ anyiɛa Mesia Maŋtsɛ lɛ sɛɛ amrɔ nɛɛ kɛ agbɛnɛ hu kɛmiiya naanɔ!

Ani Obaanyɛ Otsɔɔ Mli?

• Mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔkɛ ŋaalee atsu nii taakɛ Yesu fee lɛ?

• Mɛɛ gbɛ̀i anɔ wɔɔtsɔ wɔjie heshibaa kpo?

• Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔkɛ ekãa atsu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ?

• Mɛɛ gbɛ̀i anɔ wɔɔtsɔ wɔkase bɔ ni Yesu jie suɔmɔ kpo etsɔɔ mɛi krokomɛi lɛ?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Akrabatsa/Mfoniri ni yɔɔ baafa 5]

WOLO NI YEƆ EBUAA WƆ KONI WƆKASE KRISTO

Beni afeɔ afi 2007 kpokpaa wulu nɔ kpee lɛ, ajie wolo ni hiɛ baafai 192 ni yitso ji “Come Be My Follower” (‘Ba Obanyiɛ Misɛɛ’) lɛ kpo. Afee wolo nɛɛ koni akɛye abua Kristofoi ni amɛkase Yesu, titri lɛ sui ni ejie lɛ kpo kɛ enifeemɔi lɛ. Wolo lɛ klɛŋklɛŋ yitsei enyɔ lɛ ji hiɛkpamɔ wiemɔi, ni no sɛɛ lɛ, eklɛŋklɛŋ fã lɛ wie Yesu sui titrii lɛ ahe kuku—eheshibaa, ekãa ni eyɔɔ, enilee, bɔ ni efee toiboo, kɛ etsuishiŋmɛɛ lɛ.

Atsa nɔ kɛ fai krokomɛi ní wieɔ bɔ ni Yesu tsu nii akɛ tsɔɔlɔ kɛ sanekpakpa shiɛlɔ lɛ he, kɛ agbɛnɛ hu gbɛ̀i ni etsɔ nɔ ejie esuɔmɔ kpele lɛ kpo lɛ ekomɛi ahe. Awie saji ni baaye abua Kristofoi ni amɛkase Yesu lɛ ahe yɛ wolo lɛ mli fɛɛ.

Wɔyɛ nɔmimaa akɛ wolo nɛɛ baatsirɛ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ koni epɛi emli ekwɛ, ni ebi ehe akɛ: ‘Ani miinyiɛ Yesu sɛɛ lɛɛlɛŋ? Mɛɛ gbɛ nɔ matsɔ manyiɛ esɛɛ kpaakpa fe tsutsu lɛ?’ Wolo lɛ baaye abua “mɛi abɔ ní ajie ato naanɔ wala lɛ” hu koni amɛbatsɔmɔ Kristo sɛɛnyiɛlɔi.—Bɔf. 13:48.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 4]

Yesu kpɛlɛ ni eba shikpɔŋ lɛ nɔ, ni afɔ́ lɛ akɛ abifao. Mɛɛ su enɛ bi ni ená?

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 6]

Mɛni baatsirɛ wɔ ni wɔfee ekãa yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli?