Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ

Ŋmalɛ lɛ tsĩ “Yashar wolo lɛ” kɛ “Yehowa tai awolo lɛ” atã. (Yosh. 10:13; 4 Mose 21:14) Akɛ woji enyɔ nɛɛ fataaa Biblia mli woji lɛ ahe. Ani amɛji woji ni akɛ mumɔ tsirɛ mɛi kɛŋmala shi amɛlaaje?

Nɔ ko bɛ ni aaadamɔ nɔ akɛɛ ákɛ akɛ mumɔ tsirɛ woji nɛɛ aŋmalamɔ ni sɛɛ mli lɛ amɛlaaje. Mɛi ni akɛ mumɔ tsirɛ amɛ kɛŋmala Biblia lɛ tsĩ woji krokomɛi fioo komɛi atã. Ekolɛ woji nɛɛ ateŋ ekomɛi fata Biblia mli woji lɛ ahe shi esoro gbɛi ni wɔkɛle amɛ ŋmɛnɛ lɛ yɛ bɔ ni atsɛ́ amɛ yɛ blema lɛ he. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, 1 Kronika 29:29 lɛ tsĩ “Samuel, ninalɔ lɛ, saji lɛ” “Natan, gbalɔ lɛ, saji lɛ,” kɛ “Gad, ninalɔ lɛ, saji lɛ” atã. Eeenyɛ efee akɛ nɛkɛ saji loo woji nɛɛ ji nɔ ni abua naa afee lɛ Samuel Klɛŋklɛŋ Wolo lɛ kɛ nɔ ni Ji Enyɔ lɛ, loo ekolɛ nomɛi ji Kojolɔi awolo lɛ.

Agbɛnɛ hu atsɛ́ woji komɛi ni amɛgbɛi je Biblia mli woji lɛ ekomɛi agbɛi ayisɛɛ, shi amɛfataaa Biblia mli woji lɛ ahe. Wɔbaanyɛ wɔkɛ blema woji ejwɛ komɛi afee sane nɛɛ he nɔkwɛmɔnɔ. No mɛi ji: “Yuda maŋtsɛmɛi lɛ ayinɔsaji awolo lɛ,” “Yuda kɛ Israel maŋtsɛmɛi lɛ awolo lɛ,” “Israel maŋtsɛmɛi lɛ awolo . . . lɛ” kɛ “Israel kɛ Yuda maŋtsɛmɛi lɛ awolo lɛ.” Eyɛ mli akɛ woji nɛɛ agbɛi je Biblia mli woji ni ji Maŋtsɛmɛi a-Klɛŋklɛŋ Wolo lɛ kɛ Maŋtsɛmɛi Awolo ni Ji Enyɔ lɛ moŋ, shi woji ejwɛ nɛɛ jeee woji ni ajɛ mumɔŋ aŋmala, ni asaŋ akɛ fataaa Biblia mli woji lɛ ahe. (1 Maŋ. 14:29; 2 Kron. 16:11; 20:34; 27:7) Eeenyɛ efee akɛ woji nɛɛ ji yinɔsaji ni aŋmala ashwie shi momo beni gbalɔ Yeremia kɛ Ezra ŋmalaa saji ni atsɔ amɛnɔ aŋmala ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ.

Yɛ anɔkwale mli lɛ, mɛi ni ŋmala Biblia lɛ ateŋ mɛi komɛi tsɛ́ yinɔsane woji loo woji komɛi ni yɔɔ shi ajɛɛɛ mumɔŋ aŋmalaaa lɛ ayisɛɛ loo amɛyatao saji kɛjɛ woji nɛɛ amli. Ester 10:2 lɛ tsĩ “Media kɛ Persia maŋtsɛmɛi lɛ ayinɔsaji awolo lɛ” tã. Nakai nɔŋŋ hu beni Luka baaŋma Sanekpakpa ní egbɛi kã nɔ lɛ, ‘etao nibii fɛɛ naa fitsofitso kɛjɛ shishijee ni eŋma pɛpɛɛpɛ.’ Ekolɛ Luka miitsɔɔ akɛ ekwɛ nibii ni aŋmala ashwie shi lɛ amli beni eŋmaa Yesu wekutɔkpãa he sane ni wɔnaa yɛ e-Sanekpakpa lɛ mli lɛ. (Luka 1:3; 3:23-38) Eyɛ mli akɛ woji ni Luka yakwɛ amɛ mli lɛ jeee nɔ ni ajɛ mumɔŋ aŋmala moŋ, shi akɛ mumɔ tsirɛ Luka ni ekɛŋma Sanekpakpa lɛ. Ni nakai Sanekpakpa lɛ he yɛ sɛɛnamɔ kɛha wɔ lolo.

Etamɔ nɔ ni woji enyɔ ní atsĩ amɛtã yɛ sanebimɔ lɛ mli lɛ—“Yashar wolo lɛ” kɛ “Yehowa tai awolo lɛ”—ji woji ni aŋmala yɛ blema shi jeee mumɔŋ ajɛ aŋmala. No hewɔ lɛ, Yehowa haaa abaa woji nɛɛ ayi. Woji enyɔ nɛɛ ayisɛɛ ni atsɛ́ yɛ Biblia lɛ mli lɛ eha woloŋlelɔi emu sane naa akɛ nibii ni yɔɔ woji enyɔ nɛɛ amli lɛ kɔɔ tai ní Israelbii lɛ kɛ amɛhenyɛlɔi lɛ wu lɛ ahe lalafoo wiemɔi loo lalai ahe. (2 Sam. 1:17-27) Wolo ko ni akɛtaoɔ Biblia mli saji amli lɛ tsɔɔ mli akɛ nibii ni yɔɔ woji nɛɛ amli lɛ ji “lalai ni lalafolɔi ni hi shi yɛ blema Israel lɛ bua naa.” Hii ni Nyɔŋmɔ kɛtsu nii ákɛ gbalɔi kɛ ninalɔi yɛ bei komɛi amli lɛ po ateŋ mɛi komɛi ŋmala nibii ní jɛɛɛ Yehowa mumɔ lɛŋ loo amɛkɛ nibii komɛi fata Ŋmalɛi ní ‘hi ha nitsɔɔmɔ kɛ hiɛkamɔ kɛ mɔsaamɔ’ yɛ wɔgbii nɛɛ amli lɛ he.—2 Tim. 3:16; 2 Kron. 9:29; 12:15; 13:22.

Anɔkwale ni eji akɛ atsĩ woji komɛi atã yɛ Biblia lɛ mli ákɛ aná saji komɛi yɛ mli lɛ etsɔɔɔ akɛ ajɛ mumɔŋ aŋmala nakai woji lɛ. Shi Yehowa Nyɔŋmɔ ebaa “wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ wiemɔ lɛ” fɛɛ yi, ni nomɛi “aaadamɔ shi kɛaatee naanɔ!” (Yes. 40:8) Hɛɛ nibii ni he hiaa wɔ koni ‘wɔye emuu, ni asaa wɔ pɛpɛɛpɛ aha nitsumɔ kpakpa fɛɛ nitsumɔ kpakpa’ ji nibii ni Yehowa ha aŋmala awo Biblia mli woji 66 lɛ amli lɛ.—2 Tim.  3: 16, 17.